Detalji

Objavljeno: 23. studenoga 2009.

Iz mjesečnika Politički zatvorenik prenosimo razgovor s predsjedničkim kandidatom prof. dr. Miroslavom Tuđmanom u kojem je dotaknuto niz zanimljivih tema - od aktualnih dnevnopolitičkih zbivanja pa do razlika između političkog programa prof. dr. Miroslava Tuđmana u odnosu na programe nekoliko medijski najfavoriziranijih kandidata. "No, kada govorimo o četiri-pet kandidata koji su medijima favorizirani, onda treba reći da oni obećavaju kontinuitet ili Mesićeve ili Sanaderove politike "nema alternative" bespogovornom ulasku Hrvatske u Europsku uniju. Takva politika "podaničkog mentaliteta" je ono što izjednačava tih pet kandidata, bez obzira na stranačke (ne)pripadnosti."

Detalji

Objavljeno: 15. studenoga 2009.

S internetskih stranica www.miroslav-tudjman.com prenosimo razgovor s predsjedničkim kandidatom prof.dr. Miroslavom Tuđmanom objavljen u Slobodnoj Dalmaciji vezano uz njegovu kandidaturu za predsjednika Hrvatske. "Igrom slučaja, 70-ih i 80-ih sam bio u institucijama koje su se bavile strategijama razvoja, 90-ih sam se bavio ključnim institucijama - od vojske, vanjskih poslova, izvještajnih službi koje su u funkciji razvoja. Kad govorimo o procjeni situacije i mogućim putevima razvoja vjerujem da će i drugi priznati da znam o čemu govorim. Drugim riječima, kola ovako kako idu, idu nizbrdo, i bilo bi neodgovorno i nemoralno s moje strane da ne ponudim alternativu i kažem u kojem smjeru stvari trebaju ići. Realno stanje je takvo da ono nije izdrživo i da će stvari eksplodirati i da ćemo krahirati ako se ovako nastavi."

Detalji

Objavljeno: 02. studenoga 2009.

Iz Hrvatskog slova donosimo razgovor s publicistom i redateljem Miroslavom Međimorcem. Riječ je o scenaristu, piscu, članu HKV-a koji je između ostalog i autor povijesne studije o Medačkom džepu. Međimorec je bio hrvatski branitelj, visoki časnik HV-a, pomoćnik ministra vanjskih poslova, veleposlanik u Švicarskoj, ali i dobitnik državnih odličja i brojnih nagrada za kazališno stvaralaštvo. "Pokušavao sam razgovarati s nekoliko nakladnika, neki su pokazali zanimanje, ali su studiju namjeravali tiskali za godinu, dvije, neki se nisu udostojali ni odgovoriti, neki su je jednostavno odbili. Razumijem da neki u njoj nisu vidjeli svoj trgovački interes, neki su zazirali od teme, možda se pribojavali prigovora moćnih sredstava javnog priopćavanja, koja i dalje pokušavaju umanjiti razmjere tog ratnog zločina koji su izvršili partizani/vojnici Jugoslavenske armije uz pomoć Britanske vojske. Zapravo i nije mi važan točan odgovor na ovo pitanje, na pisanje ove studije nije me nagnao materijalan interes, već želja da pomognem da se čuje glas svjedoka s druge strane, kojem se ne može spočitnuti bilo kakav nacionalni, ideološki ili politički interes da iskaže svoju ljudsku potrebu za kajanjem i suosjećanjem prema nevinim žrtvama rata."

Detalji

Objavljeno: 12. listopada 2009.

Iz časopisa Vijenac prenosimo razgovor s povjesničarom, predsjedničkim kandidatom i članom HKV-a prof. dr. Josipom Jurčevićem. On je sredinom prošlog mjeseca svjedočio u Haagu kao svjedok vještak u procesu protiv šestorice Hrvata iz Bosne i Hercegovine. U razgovoru za Vijenac govori o svome svjedočenju, uzrocima i posljedicama velikosrpskog agresorskog rata na prostorima bivše Jugoslavije, te o radu Haškog suda i mogućim presudama. "Ekspertiza nedvojbeno ruši neutemeljenu konstrukcija tužiteljstva o navodnom zajedničkom zločinačkom pothvatu kojem su na čelu bile državne institucije Republike Hrvatske. Tužiteljstvo je najveći dio svog ispitivačkog vremena potrošilo u - ipak - naivnim pokušajima diskreditacije mojih svjetonazorskih polazišta i javnog djelovanja, kako bi se kod sudskog vijeća izazvao negativan utisak o znanstvenoj motivaciji s kojom sam pisao ekspertizu."

Detalji

Objavljeno: 22. rujna 2009.

Iz Hrvatskog slova donosimo razgovor sa slikarom Krešimirom Nikšićem.Rođen je u Zagrebu 1961. Maturirao je u Centru za kulturu i umjetnost u Zagrebu, diplomirao na College for visual art u Ljubljani. Trenutno je na poslijediplomskom studiju na Akademiji likovnih umjetnosti u Ljubljani kod mentora prof. Zmaga Lenardiča. Prvi javni nastup imao je već u devetnaestoj godini. Izlagao je na brojnim samostalnim i skupnim izložbama recentnog slikarstva u Zagrebu, Varaždinu, Čakovcu, Rijeci, Zadru, Puli, Dubrovniku, Beču, Parizu, Udinama, Veneciji, Trogiru, Osoru...O njegovu radu objavljene su dvije reprezentativne monografije i treća nadopunjeno izdanje s tekstovima uglednih likovnih kritičara. Dobitnik je Prve nagrade za slikarstvo na 13. biennalu Internationale Art del Friulli Giulia 2002. "Njegove slike bude naše uspavane senzore za radost viđenja. Kao da očima dotičemo glazbu lutajući krajolicima koji dramatično zvone ili umilno vabe da uronimo u nepoznato iskustvo boja i svjetla. Jer Nikšić nam ništa nije opisao niti odredio. Stvorio je tek program za rast naše mašte. A to je, kaže slikar, veliki težak i odgovorni posao."

Detalji

Objavljeno: 21. kolovoza 2009.

S internetskih stranica www.miroslav-tudjman.com donosimo intervju koji je prof.dr. Miroslav Tuđman dao za BiH dnevnik Oslobođenje. U razgovoru, dr. Tuđman iznosi svoje mišljenje o ključnim trenucima ratnih sukoba u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, primjerice, o tome kako su Engleska i Francuska štitile Miloševića i o tome kako je vrlo vjerojatno da su Armija BiH i Hrvatska vojska ušle u Banju Luku, da bi to vjerojatno bio potpuni slom koncepcije velike Srbije. "I na ovom primjeru moguće je uvidjeti slijedeće: ako kao jedan od ključnih datuma uzmemo 25. rujna 1991., kada su nametnuli embargo na oružje za područje bivše Jugoslavije, što je značilo slobodne ruke Miloševiću i JNA da mogu silom realizirati, "očuvati" Jugoslaviju, ali de facto stvoriti veliku Srbiju, pa do svih drugih prilika, odnosno, do vođenja takve politike da se sve vrijeme, četiri godine, nije htjelo vojno intervenirati. Što su, recimo, Amerikanci htjeli, ali su tada Francuzi i Englezi bili protiv toga da NATO intervenira u BiH, da prestane rat, upravo zbog svih tih okolnosti, jer su uvijek na neki način, neizravno, ali posredno štitili Miloševićevu beogradsku politiku. Već time kako je određen mandat snagama Ujedinjenih naroda u BiH, a glavna zadaća mu je bila da osigura humanitarne putove i ništa drugo, to pokazuje da međunarodna zajednica nije baš imala velikih ambicija da se sukob u BiH riješi na način da bi taj sukob što prije završio i Bosna i Hercegovina profunkcionirala kao zajednica tri konstitutivna naroda."

Detalji

Objavljeno: 14. kolovoza 2009.

Iz Hrvatskog slova donosimo razgovor Damira Borovčaka s biskupom dr. Valentinom Pozaićem, profesorom kršćanske etike na Filozofskom fakultetu Družbe Isusove u Zagrebu. Biskup Pozaić autor je i više knjiga s područja moralne teologije. Predsjednik je Vijeća Hrvatske biskupske konferencije za nauk vjere i član Vijeća HBK za obitelj. Između ostaloga u razgovoru se osvrnuo i na nedavno izglasan Zakon o umjetnoj oplodnji: "Stav Crkve o tom zakonu, takvom kakav je donesen, nije jednostavno izreći. Načelno je jasno da, gledajući antropološki i biblijsko-teološki, medicinska oplodnja izlazi izvan tih okvira, i kao takva je neprihvatljiva. Ako se netko od vjernika i upusti u tu avanturu, Crkva nikoga ne izopćava, ne proklinje, samo podsjeća da i nadalje ne odobrava taj postupak. Bitno je u nastanku i prenošenju ljudskog života da bude plod bračne ljubavi i bračnog sjedinjenja – unitivni i prokreativni vidik; da bude poštovano nepovredivo pravo na život svakog ljudskog bića, kao i da bude poštivano dostojanstvo prenošenja ljudskog života. Razni dosadašnji zakoni o tom postupku predviđali su, i odobravali, embriocid – brojno žrtvovanje embrija, novonastalih ljudskih bića. Ljudski život, u tom svom začetku, bio je obezvrijeđen i prezren, i reduciran na razinu biološkog materijala, pogodnim za neke druge nečasne svrhe, za potrebe kozmetičke industrije."(D. Borovčak)