Detalji

Objavljeno: 20. ožujka 2010.

Iz on-line časopisa juniora hrvatske franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda prenosimo razgovor s fra Emanuelom Hoškom, povjesničarem koji je  između ostaloga kao generalni definitor proveo i šest godina u Rimu. Na pitanje o franjevaštvu i franjevačkom duhu fra Hoška objašnjava: "Doista postoje u našem Redu različita shvaćanja i ostvarenja franjevaštva pa i različite franjevačke duhovnosti. Nije to posljedica nepoznavanja franjevaštva i franjevačke misli nego je posljedica nacionalnih vlastitosti, franjevačkog povijesnog nasljeđa u nekom narodu ili čak provinciji, a osobito ovisi o tome ima li sada koja provincija snažnu osobu, istinski duhovnu, bogatu autentičnim duhom sv. Franje, nadarenu intelektualnim i vodstvenim sposobnostima".

Detalji

Objavljeno: 25. siječnja 2010.

Zašto se hrvatska vanjska politika, kao i ugled, zahvaljujući velikim dijelom i domaćim političkim «elitama» iz dana u dan nalaze na sve nižim i nižim granama zorno pokazuju i najnovije političke aktualnosti u Hrvatskoj i svijetu. Jer dok je primjerice srbijanski predsjednik Boris Tadić ovih dana u Vijeću sigurnosti UN-a oštro osudio nedavnu izjavu Stjepana Mesića da bi upotrijebio vojsku u slučaju da Republika Srpska organizira referendum o odcjepljenju od BiH, kao opasnu i ratnohuškačku, Mesić istovremeno čini jednaku ili još veću štetu svojim izjavama u razgovoru za Novosti, tjednik Srpskog nacionalnog vijeća.

Detalji

Objavljeno: 12. siječnja 2010.

Iz Hrvatskog slova prenosimo razgovor s pijanistom, pedagogom i dekanom Muzičke akademije Sveučilišta u Zagrebu Mladenom Janjaninom. Neposredan povod za razgovor bio je svečani koncert u povodu 25. obljetnice zajedničkog nastupanja Janjanina i Marshalla, održan 28. studenoga 2009. godine u KD Vatroslava Lisinskog. "Akademija se, u okviru ekonomskih, kadrovskih, ali prije svega prostornih mogućnosti, uključuje u suvremene trendove i otvara nove studije (elektronička i primijenjena kompozicija, a u skoroj budućnosti jazz i dr.), jer želimo biti kompetitivni unutar regije u trenutku kada postanemo dio Europske unije."

Detalji

Objavljeno: 11. siječnja 2010.

Iz Glasa Koncila prenosimo razgovor s Nenadom Piskačem, glavnim urednikom Hrvatskog slova i članom Hrvatskoga kulturnog vijeća, vezano uz predsjedničke izbore i konsekvence koje će rezultat istih imati na hrvatsku budućnost u idućih nekoliko godina."U ovome trenutku u hrvatskom višestranačju nemamo konsenzus ni o tome da nam je potreban konsenzus o nacionalnim interesima. U tom pogledu dosegli smo dno. Sabor je donio Deklaraciju o zaštiti digniteta Domovinskog rata, ali je se nitko ne drži, pa ni donositelj te deklaracije, koja je pak u suprotnosti s osnovnim elementima suradnje s Haškim sudom Savjeta za suradnju s Haškim sudom Račanova stratega Ive Josipovića. Ili, trebamo li se konsenzualno sporazumjeti da dužničko ropstvo nije nacionalni interes? Je li odustajanje od gospodarskog pojasa nacionalni interes? Ili, odustajanje od međunarodnoga pomorskog prava u korist arbitraže, ili prihvaćanje haških optužnica s kvalifikacijom zajedničkog zločinačkog pothvata? Nas neprestano uvjeravaju kako iznad nacionalnih interesa postoje neki nadinteres umotan u celofan »strateških ciljeva«."

Detalji

Objavljeno: 29. prosinca 2009.

S Portala Hrvati Amac donosimo razgovor s akademskim kiparom i članom HKV-a Kuzmom Kovačićem u kojem govori o svome radu, HAZU, predsjedničkim izborima i načinu na koji su mediji u Hrvatskoj iste popratili. "To je užasno, otvoreno bezakonje i sramota. Javna, društvena televizija, njezino vodstvo i uredništva, ne misle da bi, na primjer, hrvatski narod zaslužio vidjeti i čuti prije izbora kandidate za predsjednika vlastite države u jednosatnom razgovoru odnosno predstavljanju svoga programa. Ta ne bira se predsjednika sindikata, nego predsjednik države. A sramotno protežiranje onih kandidata koji jamče nastavak mesićevske katastrofalne politike da ne spominjemo."

Detalji

Objavljeno: 24. prosinca 2009.

S Portala Hrvati Amac donosimo razgovor s akademikom i članom Hrvatskoga kulturnog vijeća Slavenom Barišićem. U razgovoru akademik Barišić govori o HAZU, predsjedničkim izborima i ulozi medija u predizbornoj kampanji. "Kao najviša znanstvena i umjetnička institucija u zemlji Akademija ima određenu institucionalnu moć, i mimo ugleda pojedinaca koji je čine. Ta bi savjetodavna moć dolazila do izražaja kada bi je vlasti konzultirale, kao što je običaj u razvijenim zemljama, poglavito u znanosti, umjetnosti i uz njih vezanim ključnim razvojnim pitanjima. No, današnji hrvatski političari sve znaju sami, pa donose katastrofalne političke odluke koje povremeno pokušavaju zamotati u stručni celofan, slikajući se uz Akademiju. Ako se pak dogodi da se u Akademiji artikuliraju neka kritična razmišljanja, nastoji se da takva razmišljanja iz nje ne izađu. Tome svesrdno doprinose mediji, uključujući HRT, koji Akademiju, a posebno neke akademike, već godinama drže u potpunoj medijskoj izolaciji."

Detalji

Objavljeno: 21. prosinca 2009.

S Portala Hrvati Amac prenosimo razgovor s akademikom Dubravkom Jelčićem u kojem član naše udruge između ostaloga govori o HAZU, predsjedničkim izborima i ulozi medija u predizbornoj kampanji. "Recite mi jednu parlamentarnu stranku koja u svojim unutarnjim odnosima njeguje demokratsku praksu? Ja je ne znam. Kako onda mogu pristati uz njihova kandiata, to god to bio, kad dolazi iz takve sredine? Preostaju nam dakle samo neovisni, izvanstranački kandidati. Neki od njih zaslužuju simpatije, pogotovo ako nisu disidenti svojih stranaka, ali ništa više od simpatije. Profesor Tuđman ima prednost i pred njima: on se razlikuje od njih po tome što je svoj program sveo na bitno, artikulirao ga smireno, jezgrovito, bez demagoških gesta i fraza, kao što i priliči intelektualcu visokog ranga svjesnog svoje odgovornosti, koja se temelji na uvjerenju da predsjednik Republike nije cirkusant nego reprezentant svoga naroda i svoje države, simbol njihove samosvijesti, njihova ponosa i dostojanstva."

Detalji

Objavljeno: 15. prosinca 2009.

Iz Hrvatskog slova prenosimo razgovor s književnikom Davorom Šalatom vezan prvenstveno za književnost i današnju pjesničku scenu. Kao glavni urednik Mosta/The Bridge, časopisa za međunarodnu književnu suradnju, Šalat je prokomentirao i rad ovog časopisa: "trudim se, zajedno sa svojim suradnikom u časopisu – urednikom Strahimirom Primorcem, dostignuti optimalne mogućnosti sadašnje koncepcije koju je, u osnovnim crtama, postavio bivši glavni urednik, sada već nažalost pokojni, Srećko Lipovčan... Ugrubo, u prvom dijelu časopisa uvijek donosimo izvorne književne tekstove prevedene na velike svjetske jezike (engleski, njemački, španjolski, talijanski, francuski), a u drugom dijelu raznim književnim kritikama, kolumnama, razgovorima, izvješćima i informacijama nastojimo popratiti najvažnije književne fenomene u Hrvatskoj, kao i one u inozemstvu koji su vezani uz hrvatske književnike.