Sastanak parlamentarne većine

Premijer Andrej Plenković izjavio je nakon sastanka parlamentarne većine da je Domovinski pokret uz koaliciju i Vladu. Ističe stabilnost koalicije, podršku DP-a i neovisnost DORH-a. Govorio je i o Ukrajini, ekonomiji, trezorskim zapisima te rastu BDP-a i inflaciji, piše HRT.

Mandatno-imunitetno povjerenstvo (MIP) u utorak je jednoglasno podržalo skidanje imuniteta zastupniku DP-a Josipu Dabri zbog vođenja kaznenog postupka na zahtjev DORH-a, dok je DP-ov Ivica Mesić glasao 'protiv', a Jelena Miloš (Možemo!) nije glasala u dijelu koji se odnosi na lišavanje slobode.

- Stav je Domovinskog pokreta da su čvrsto uz koaliciju i uz Vladu. Žele participirati i dalje, žele političku stabilnost i normalno funkcioniranje, rekao je Plenković.

- Djela koja se Dabri stavljaju na teret tiču se vremena prije nego što je bio saborski zastupnik, ministar, prije formiranja parlamentarne većine i smatramo da ne bi bilo pametno i korisno da jedna takva situacija privatnoga karaktera iz ranijeg vremena dovodi u pitanje funkcioniranje Vlade i parlamentarne većine, dodao je premijer.

Premijer je istaknuo kako je Državno odvjetništvo potpuno samostalno i neovisno u svom djelovanju, kao i druga tijela kaznenog progona, a da izvršna vlast na njih ne utječe, niti donosi odluke o pojedinim procesnim radnjama koje ona smatraju da se trebaju poduzeti.

- Mi možemo i kao građani, i kao političari, i kao dužnosnici, i kao pravnici komentirati je li određena procesna radnja, kao u konkretnom slučaju zahtjev za oduzimanje slobode, nužna ili ne. Možemo reći da smatramo da možda to i ne treba, ali nismo mi ti koji to odlučuju. Tu procjenu donosi DORH, a konačnu odluku donosi sud. I to je ono što je najbitnije i najvažnije kao poruka koju danas imamo, istaknuo je Plenković.

Dodao je kako je Vlada izabrana da bi radila u korist hrvatskih građana i za gospodarski i socijalni opći napredak i na međunarodnom planu.

- To je ono na što ćemo se fokusirati. Što se tiče ove situacije oko parlamentarne većine, cijela koalicija je za to da se nastavi normalno funkcionirati dalje.

Odgovarajući na pitanje je li razmatrana opcija izvanrednih izbora s obzirom na sve što se događalo, Plenković je poručio kako nije.

- Ništa se ne može isključiti, ali ne, dodao je.

Vezano za Dabrinu izjavu da "neće vratiti mandat" ako završi u istražnom zatvoru, premijer je rekao kako Dabro ima izvorni mandat koji je osoban i neotuđiv, i to je njegova procjena.

- Problem koji ima Dabro nema veze s DP-om, HDZ-om, Vladom, drugim koalicijskim partnerima. Ali je problem koji se dogodio prije mandata ovog saziva Hrvatskog sabora i trećeg mandata Vlade, rekao je Plenković.

Ne da za to nisu mogli znati, nego nisu mogli ni zamisliti, dodao je.

Na Dabri je da promisli hoće li držati mandat do kraja i riješi svoj problem

- Na njemu je da promisli o tome hoće li držati svoj mandat zauvijek do kraja mandata, na njemu je šansa da na jedno vrijeme napravi korak nazad, riješi svoj problem i vrati se nakon što ga riješi, ili da drži mandat i da prolazi kroz određene situacije koje sigurno nisu ugodne, naveo je premijer.

Plenković je rekao kako očito postoje materijalni dokazi i snimke koje se ne mogu ignorirati.

- O tome je li svaki procesni korak njihovog postupanja nešto s čime bih se ja suglasio, nije na meni da to komentiram, rekao je.

Referirajući se na prozivke da se Dabri smješta, upitao je koji interes može imati Vlada, HDZ ili on osobno da tako nešto učine.

- Jedna potpuno izvitoperena teza i ne da samo ne stoji, nego je nevjerojatna i neutemeljena, ustvrdio je.

Plenković: Da nije bilo ruske agresije na Ukrajinu, Europa bi izbjegla energetsku i ekonomsku krizu

Plenković je govorio i vanjskopolitičkim temama vazanim za trogodišnjicu ruske invazije i agresije na Ukrajinu, glasovanju u UN-u i pregovorima o Ukrajini.

- Sudjelovao na novom summitu koji je organizirao predsjednik Zelenski. Dio sudionika bio je fizički u Kijevu, a dio je bio, kao i ja, zbog drugih obaveza, uključen videovezom. Imamo nekoliko situacija, rekao je Plenković.

Rekao je kako je prva značaj odluka koje su donesene u Općoj skupštini UN-a i Vijeću sigurnosti te drugo je unutarnji proces i metodologija konzultacija.

- Prvo, ovo je već treća godina ruske agresije na Ukrajinu, kršenja međunarodnog prava, rušenja svih načela međunarodnog poredka, ugrožavanja teritorijalnog integriteta i solidariteta Rusiji susjedne države Ukrajine, koje je hrvatska Vlada osudila još tada, prije tri godine, 24. veljače 2022. Reagirala je u svim forumima tamo gdje je predstavljala Hrvatsku na način da smo bili na strani žrtve, osudili agresora, zalagali se za mir, zalagali se za ona načela koja su i Hrvatsku održala postojećom međunarodno priznatom državom. Da su pogažena temeljna načela o teritorijalnoj cjelovitosti onda se možemo i sami zapitati bi li danas Hrvatska bila u svojim ustavnim granicama, bi li možda dio nekada bivših okupiranih teritorija danas bio dio neke druge države i bismo li mi bili svi zajedno ovakvi nakon 15. siječnja 1998. kao što smo danas, kazao je Plenković.

Dodao je kako je to je temeljno načelo koje vodi politiku Vlade te da je konzistentna, opravdana i u međunarodnom pravu i najvažnije u temeljnim načelima.

- Manje države imaju dva velika stupa na koja se mogu oslanjati, jedno je međunarodno pravo, a drugo su načelna, principijalna stajališta koja nas štite. I to je ono što vodi našu politiku i za što smo se zalagali tijekom ovog vremena, mislim isključivo tu na vladu i nema jednog poteza koji smo učinili proteklih tri godine, a da ne bismo bili na njega ponosni i danas i jučer i za 10, 15, 20 ili 100 godina, naglasio je premijer.

Naveo je kako je to način kako Vlada gleda na temeljna ključna pitanja međunarodne sigurnosti jer, kako je rekao, ova ruska agresija na Ukrajinu ima izravne posljedice na sve nas.

- Da nje nije bilo, Hrvati i svi drugi narodi u Europi ne bi doživjeli energetsku krizu bez presedana, ne bi doživjeli ekonomsku krizu, ne bi doživjeli inflatorne pritiske, ne bi doživjeli socijalne tenzije, ona se jednostavno prelila nakon COVID-19 krize, nakon drugih situacija koje su bile na međunarodnoj razini i dovele su u pitanje naš način života. Ta kriza je velikim dijelom zaslužna za broj paketa koje je naša Vlada donosila da bi zaštitila građane i gospodarstvo u ovoj krizi od cijena energenata, cijena naftnih derivata, potpore najugroženima, istaknuo je Plenković.

Dodao je kako je toliku snažnu i veliku potporu država davala svojim građanima i gospodarstvu jer ne mogla zato što je bila dovoljno snažna.

- Odlučili smo se politički za tu vrstu stvaranja sigurnosne mreže jer je država bila jedini akter koja to mogla učiniti. Sve to naravno ne bi bilo potrebno učiniti i svi bi mehanizmi funkcionirali sasvim uobičajeno da nije bilo ruske agresije na Ukrajinu. Zato to nije samo sigurnosna tema, nije samo pitanje međunarodnog prava, to je ekonomska tema, energetska tema, socijalna tema, to je tema načina našeg života protekle tri godine, naglasio je premijer Plenković.

Plenković zadovoljan izdanjem trezoraca i državnih obveznica

Premijer je istaknuo zadovoljstvo dosadašnjim izdanjima državnih trezorskih zapisa i obveznica, uz očekivanje uspjeha najnovijega obvezničkog izdanja i tvrdnju da interes građana i institucijskih ulagača za državne vrijednosnice dokazuje ispravan vladin ekonomski i politički smjer.

Podsjetio je da je do sada izdano sedam trezorskih zapisa, a da se sada kreće u treće izdanje obveznice.

Do sada je, kako je rekao, "ukupna financijska težina izdanja" tih vrijednosnica 6,8 milijardi eura, odnosno toliko su građani i institucijski ulagači uložili u državne vrijednosne papire.

Time su, kako je rekao, pokazali povjerenje u smjer ekonomske politike hrvatske vlade, a mnogi su se i okoristili jer je isplaćeno 240 milijuna eura kamata za uložena sredstva.

- I zato takvo osvježenje u smislu ulagačke prilike za naše građane i za institucionalne investitore itekako pozdravljam, rekao je.

Plenković tvrdi sve to skupa potvrđuje smjer vladine politike i pritom iznosi da će gospodarski rast za 2024. godinu biti vjerojatno iznad 3,7%, deficit 2,1%, udio javnoga duga u BDP-u 57,4% te inflacija do 3%. Spomenuo je i skok kreditnog rejtinga za pet stupnjeva.

Kada se sve to nabroji, to anulira teze da je Hrvatska u "nekoj velikoj krizi", rekao je.

(hkv)