Je li se popravio položaj Hrvata u BiH?

Položaj Hrvata u Vojvodini je bolji nego što je bio, a ključan iskorak je njihov ulazak u institucije sistema gdje kreiraju politike, odlučuju i doprinose pojedinim rješenjima, rekao je Tomislav Žigmanov u petak na 16. Međunarodnom znanstvenom skupu Hrvatsko-srpski odnosi, piše Hina.

Znanstveni skup održava se u Golubiću nedaleko Obrovca, a Žigmanov, koji je predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini te ministar za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog u Vladi Srbije, istaknuo je da je "za poboljšanje odnosa važno u fokus stavljati pitanja koja neposrednije dotiču nacionalne zajednice koje žive u Hrvatskoj i Vojvodini".

"Ovo je odlično mjesto u kojem smo uspostavili vrlo dobre okvire za suradnju između institucija u dvjema zemljama. Suradnja je okrunjena sporazumom o trajnoj suradnji između ključnih institucija Srba u Hrvatskoj i Hrvata u Srbiji, a ovo je onda nastavak tih debata", rekao je te dodao da se ove godine na skupu mogu čuti i dragocjena iskustva Danaca u Njemačkoj i Nijemaca u Danskoj koji su imali iskustvo ratnih sukoba, ali i iskustvo stvaranja okvira za suradnju između država i zajednica.

Žigmanov: Treba izgrađivati i produbljivati kulturu sjećanja

To može biti produbljivanje pogleda i iskustava u izgradnji kulture sjećanja, a kod Hrvata u Srbiji oni su još u začeću, rekao je i naveo da se o stradanju Hrvata u Vojvodini '90- ih godina malo govori, a da je 25 ljudi ubijeno, 40 tisuća osoba protjerano.

"O tome se u javnosti vrlo rijetko govori, ne postoji ni komemorativno mjesto ni vrijeme kada bi se tamo okupljali i iskazali pijetet spram njihove nevinosti", istaknuo je Žigmanov te dodao da Hrvati u Vojvodini žele tu vrstu prakse ostvariti tako da ne budu u funkciji daljnjeg produbljivanja sukoba unutar hrvatsko- srpskih odnosa.

​​Predsjednik Srpskog narodnog vijeća i saborski zastupnik Milorad Pupovac rekao je da je okupljanje u Golubiću značajno i zato što na skupu sudjeluju ljudi s prostora cijele bivše Jugoslavije i iz Europe. Uvjeren je da je to važan doprinos u ukupnom nastojanju da se odnosi između Hrvata i Srba, te Hrvatske i Srbije razvijaju u pravcu normaliziranja, uvažavanja, priznavanja svega što nije priznato međusobno.

Ove godine se u Golubiću okupio veći broj manjinskih stranaka i predstavnika institucija koje se bave manjinskim pitanjima radi stvaranja mreže koja bi institucionalno, znanstveno i gospodarski jačala i štitila interese manjina na prostoru Europe, te podizala medijsku svijest o važnosti njihovog očuvanja na prostoru Starog kontinenta.

Na skupu su gosti njemačke manjine iz Danske i danske manjine iz Njemačke, znanstvenici iz Europskog centra za manjinska pitanja iz Flensberga, predstavnici Mreže manjinskih kompetencija iz Njemačke, predstavnica sa Univerziteta u Tartuu i znanstvenici sa Instituta za migracije i narodnosti u Zagrebu.

Organizator znanstvenog skupa je Udruga za povijest, suradnju i pomirenje Golubić i Centar za istoriju, demokratiju i pomirenje Novi Sad.

(hkv)