Obnova od potresa

Održana je posebna sjednica Vlade na kojoj su tema bila europska financijska sredstva iz Fonda solidarnosti koja nam stoje na raspolaganju za obnovu nakon zagrebačkog i petrinjskog potresa. Premijer se osvrnuo i na rast hrvatskog BDP-a, za što je ustvrdio da je riječ o kombinaciji otpornosti gospodarstva i Vladinih mjera.

Komentirajući procjenu rasta BDP-a, rekao je da višu stopu od Hrvatske u prvom kvartalu bilježe samo Španjolska i Cipar, dok Rumunjska ima približno jednak rast BDP-a kao Hrvatska.

- Ovo je već 9. kvartal da Hrvatska ima kontinuiran rast BDP-a, što je potvrda otpornosti gospodarstva, kombinirane s učinkom mjera koje je Vlada donosila, poručio je, te rekao da nam ovakva prognoza daje razloga za optimizam.

 Podsjetio je da je Vlada projicirala godišnju stopu rasta BDP-a u 2023. godinu od 2,2 posto.

 - Prema iskustvima koja imamo, ako je prvi kvartal na ovoj razini, a tek slijedi drugi, pa efekti turističke sezone koji će biti, uvjeren sam, itekako dobri u trećem kvartalu, tu je isto tako dobar četvrti kvartal, vjerujem da ćemo imati gospodarski rast i veći od onoga koji smo samai projicirali, rekao je Plenković.

 - Za zagrebački potres predviđena su 684 milijuna eura, za petrinjski 319 milijuna, a prema uredbi o Fondu solidarnosti redoviti rok za korištenje sredstava je 18 mjeseci, rekao je premijer Andrej Plenković uvodno na sjednici Vlade.

Kada je riječ o zagrebačkom potresu, podsjetio je da smo imali dva potresa u kratkom razdoblju koja su prouzročila progresivnu štetu, da se proces obnove provodio u okolnostima više kriza - tržišnih poremećaja, pandemije, ruske agresije na Ukrajinu i cijelog niza reperkusija na građevinski sektor. U dogovoru s Europskom komisijom produljen je rok za korištenje sredstava s 30. lipnja 2022. na 30 lipnja 2023.

- S obzirom na okolnosti, radili smo na tome da se učini sve što se može u pogledu aktivnosti resora, županija i jedinica lokalne samouprave gdje se potres dogodio da se ta sredstva potpuno iskoriste. I to će se dogoditi, istaknuo je premijer.

Naveo je da je riječ o 1330 projekata koji se odnose na javnu infrastrukturu, od toga su mnogi završeni, a mnogi u tijeku.

Ukupan trošak izgradnje ili obnove iznosi više od 3,3 milijarde eura, a Plenković kaže da će se nastavno na korištenje sredstava iz Fonda solidarnosti iskoristiti još gotovo 1,2 milijarde eura iz sredstava Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.

 Preostalih 1,1 milijarda eura predvidjet će se kroz proračunska sredstva i kreditna zaduženja.

- Potpuno će biti apsorbirana sredstva iz Fonda solidarnosti za zagrebački i petrinjski potres, naglasio je premijer, dodavši da su za petrinjski potres iskoristili i više od alociranih sredstva, prije isteka roka od 18 mjeseci.

(hkv)