Marić o EU sredstvima

Ministar financija Zdravko Marić potvrdio je u srijedu kako Hrvatska ima veliku financijsku i Marićekonomsku korist od članstva u Europskoj uniji, ističući kako će nam na jedan euro ili kunu koju uplaćujemo u proračun EU u idućih sedam godina na raspolaganju biti pet eura ili kuna.

„Odnos je, dakle jedan naprema pet“, rekao je Marić u Hrvatskom saboru, naglasivši kako je Hrvatska od ulaska u Uniju, 1. srpnja 2013. povukla 30 milijardi kuna više nego je uplatila u proračun EU.

Ministar je to rekao u raspravi o Prijedlogu odluke o prihvaćanju Odluke Vijeća o sustavu vlastitih sredstava EU, jednom od ključnih zakonodavnih akata Unije, čija je svrha osigurati financiranje kroz idućih sedam godina.

Odgovarajući na zastupničke upite, naveo je kako će Hrvatska ove godine iz svoga u proračun EU uplatiti četiri milijarde kuna, iduće 4, 4 milijarde, godinu iza 4, 5 milijarde, a 2023. godine 4, 6 milijardi kuna.

„Odnos koji trenutno imamo je da na jednu uplaćenu kunu ili euro, imamo do tri eura povrata, sada s novom financijskom perspektivom to ide preko četiri do pet eura“, odgovorio je SDP-ovu Borisu Lalovcu.

Nema novog nameta

Na upit Josipa Begonje (HDZ) precizirao je kako uvođenje nove kategorije prihoda u višegodišnjem financijskom okviru do 2027. od nerecikliranog plastičnog ambalažnog otpada, ne znači novi namet za građane.

Ne radi se o novom nametu, kazao je Marić, pa objasnio da se taj prihod temelji na statističkim podacima o količinama otpada i iznosi 0,8 eura po kilogramu za sve zemlje, s tim da za neke, među kojima je i Hrvatska, ima umanjenja. Taj smo iznos već predvidjeli u proračunu za iduću godinu, a radi se o 121, 7 milijuna kuna, rekao je ministar.

Potvrdio je navod Grozdane Perić (HDZ) o važnosti Fonda solidarnosti pri EU iz kojega je za posljedice potresa u Zagrebu predviđeno preko 680 milijuna eura.

Ako se tom iznosu doda i zdravstveni dio, iznos prelazi 700 milijuna, kazao je Marić, navodeći da je dio sredstava, u smislu predujma, već stigao, a preostali stiže priljevom u državnu blagajnu.

Hrvatska je u prošloj godini bila među pet zemalja koje su imale najveću razliku između uplaćenih i povučenih sredstava, preko 3 posto BDP-a, odgovorio je Branku Bačiću (HDZ) koji je podsjetio kako ima zastupnika koji propituju svrhovitost i isplativost članstva u EU.

Sve je to plod uloženog rada, kazao je ministar, te podsjetio i na ulogu premijera Andreja Plenkovića u zaštiti hrvatskih interesa.

Time je odgovorio i Vilimu Matuli (ZLB) kojeg je zanimalo ima li veze to što najviše dobivamo od Europe s time da najgore stojimo u Europi i ekonomski i po covid-krizi ili pak ima veze samo sa znanjem premijera.

Zemlje neto uplatiteljice u proračun EU u pravilu su one koje su po gospodarskim pokazateljima u vrhu, poput Njemačke, skandinavskih zemalja, a neto primateljice zemlje kao što je i Hrvatska, rekao je Marić.

Objasnio je i kako se sustav financiranja proračuna EU-a trenutno sastoji tri glavne kategorije prihoda, tradicionalnih vlastitih sredstava čiji najveći dio čine carine, prihoda od poreza na dodanu vrijednost, te prihoda od vlastitih sredstva temeljenog na bruto nacionalnom dohotku.

Dogovorom oko paketa višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) za razdoblje od 2021. do 2027. predviđeno je uvođenje i nove kategorije prihoda temeljem vlastitih sredstava od nerecikliranog plastičnog ambalažnog otpada, a u skladu s strategijom EU zelene tranzicije i održivog gospodarstva.

„To nije novi porez ni namet, već će se za taj iznos umanjiti doprinos svake zemlje po osnovi po bruto nacionalnom dohotku”, naglasio je ministar.

Osim toga, kazao je, predviđena je mogućnost uvođenja dodatnih izvora prihoda temeljenih na digitalnoj pristojbi, mehanizmu granične prilagodbe emisija ugljika, porezu na financijske transakcije te prihoda od prodaje na dražbi u okviru europskog sustava trgovanja emisijama, donosi Hina.

(hkv)

 

HKV.hr - tri slova koja čine razlikuAgencija za elektroničke medijePrilog je dio programskoga sadržaja "Događaji i stavovi", sufinanciranoga u dijelu sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

 

Pet, 5-03-2021, 08:04:55

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2021 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.