Predsjednik vlade RH Andrej Plenković podnio je danas u Hrvatskome saboru godišnje Izvješće o radu svoje vlade u trećoj godini mandata. Integralni tekst Izvješća donosimo u nastavku. Plenković je naglasak stavio na ekonomska pitanja, ali u Izvještaju se spominju i brojna druga područja djelovanja vlade.(hkv)

 

Poštovani predsjedniče Hrvatskog sabora, uvažene zastupnice i zastupnici,

Danas vas imam čast izvijestiti vas o radu Vlade u trećoj godini mandata:

Godini u kojoj smo očuvali političku stabilnost, učvrstili gospodarski rast, nastavili s poreznim rasterećenjima i strukturnim reformama.

Godini u kojoj smo pokrenuli izuzetno velik broj infrastrukturnih projekata, značajno povećali korištenje europskih fondova i vratili investicijski kreditni rejting.

Godini u kojoj smo postigli snažan rast zaposlenosti, plaća, mirovina i socijalnih davanja, čime kontinuirano podižemo standard života naših sugrađana.

U vremenu 4. industrijske revolucije koje će u narednom desetljeću korjenito promijeniti svjetsko gospodarstvo, izgradnja uređenijeg društva i poticajnijeg gospodarskog okruženja Andrej Plenkovićpresudna je za budućnost Hrvatske. Stoga je ključno da zahvaljujući provedbi programa što prije uhvatimo korak s državama koje su gotovo desetljeće prije nas ušle u Europsku uniju.

Prije tri godine, kada smo preuzeli odgovornost, zatekli smo polarizirano društvo, političku nestabilnost, visoku nezaposlenost, previsoke poreze, proračunski deficit, loš kreditni rejting, sporu provedbu strukturnih reformi, slabu iskorištenost europskih fondova, a ubrzo smo bili suočeni s krizom sistemskih razmjera u Agrokoru.

Danas, iako je još mnogo posla pred nama, možemo ustvrditi da smo na svim tim područjima ostvarili značajan napredak i postigli opipljive rezultate na političkoj, gospodarskoj i društvenoj razini. Zdrav gospodarski rast koji danas ostvarujemo ne temelji se više na zaduživanju, već na reformama, ulaganjima, fiskalnoj konsolidaciji i korištenju članstva u Europskoj uniji. Na inicijativu Vlade od početka našega mandata Hrvatski sabor donio je 585 zakona.

Ponovit ću još jednom, štitimo i unaprjeđujemo manjinska prava, jer to držimo civilizacijskim imperativom, jer to smatramo dobrim za hrvatsko društvo i za Hrvatsku, danas članicu Europske unije, koja je snažnija u međunarodnom pogledu nego ikada prije u svojoj povijesti.

Današnje Izvješće predstavit ću kroz četiri glavna stupa:

  1. Pravna sigurnost
  2. Konkurentnije gospodarstvo i ravnomjerniji razvoj
  3. Zaštita obitelji, solidarno i pravedno društvo
  4. Jača i sigurnija Hrvatska u Europi i svijetu


Dopustite mi da se uvodno osvrnem i na sadašnji politički trenutak, kao i na načela kojima se vodimo u obavljanju dužnosti i vođenju Vlade, kako bismo smanjili društvene podjele, gospodarski razvili hrvatsku i vratili optimizam hrvatskom narodu.

U proteklom desetljeću politička scena se promijenila diljem Europe, pa tako i u našoj zemlji. Obećavajući razvoj komunikacijskih tehnologija doveo je, nažalost, i do velikog porasta lažnih informacija i govora mržnje što, zahvaljujući anonimnosti i društvenim mrežama u eri ovakvih globalnih komunikacija, ima utjecaja na kvalitetu informiranja naše javnosti i naših građana, i to u negativnom smislu.

Mi smo u protekle tri godine, unatoč brojnim pokušajima destabilizacije, predano radili na ostvarivanju naših izbornih obećanja na dobrobit hrvatskih ljudi i ostvarili postignuća na koja smo ponosni.

Bilo je onih koji su prije nas imali priliku voditi Hrvatsku na put gospodarskog oporavka, ali se nisu na tom poslu pokazali na visini zadatka. Podijelili su društvo, nisu iskoristili članstvo u Europskoj uniji, zamrznuli su plaće i mirovine, imali rekordnu nezaposlenost, povećali poreze i zadužili zemlju. To je rezultat mandata u kojem je svaki građanin zadužen za dodatnih 17.500 kuna.

To je bio „uspjeh“ SDP-ove Vlade.

No unatoč takvim postignućima, mi svakodnevno slušamo kritike i savjete onih koji su, kada su bili u prilici da pokažu što znaju i umiju, bili upravo ovakvi kakve sam opisao – loši.

Stoga smo, kao Vlada koja rješava brojne probleme, svakog trenutka spremni ići pred hrvatske birače, pa neka oni odluče kome žele povjeriti budućnost Hrvatske i svoje djece.

Da li onima koji se u svakom rješenju trude pronaći problem, a nemaju mogućnost okupiti većinu i voditi Hrvatsku, ili onima koji su pokazali da nisu kadri voditi odgovornu ekonomsku politiku i podizati standard građana?

Za razliku od njih mi, vođeni domoljubljem, solidarnošću za najpotrebitijima u društvu, vrijednostima slobode i odgovornosti svakog pojedinca, gradimo Hrvatsku svjesnu svojih potencijala, zemlju samopouzdanih, radišnih, složnih i slobodnih ljudi, pritom njegujući našu povijest, našu kulturu, našu tradiciju, našu vjeru, običaje i obiteljske vrijednosti, koje su temelj hrvatskoga društva, gradeći položaj Hrvatske u Europi, a na temelju vrijednosti i postignuća u Domovinskom ratu.
 

1.      Pravna sigurnost

Pravosuđe

Kada je riječ o pravosuđu, jedno od ključnih pitanja koje muči naše građane je velik broj neriješenih predmeta i sporost pravosuđa. Da bi pravda bila pravda, mora ne samo biti dostupna svima već i brza. U tom pogledu ostvaren je značaj napredak.

Prije tri godine, bilo je 530 tisuća neriješenih predmeta, a do ljeta ove godine taj je broj pao na 350 tisuća, dakle smanjen za 180 tisuća. Ulažemo u bolju opremljenost i efikasniju organizaciju sudova i državnoga odvjetništva.

Danas je ulazak u pravosudnu profesiju, imenovanje pravosudnih dužnosnika, kao i proces donošenja odluka isključivo prepušten struci, praktički bez sudjelovanja izvršne vlasti, te je lišen bilo kakvog političkoga utjecaja. Izvršna vlast ne može ni na koji način ulaziti u konkretne postupke za koje su nadležna pravosudna tijela, kao i u odluke koje se tim povodom donose. Neovisnost pravosuđa je ustavno načelo koje ova Vlada razumije i poštuje, a to sam u posljednje vrijeme vrlo često naglašavao. Istodobno, neovisnost pravosuđa ne isključuje i odgovornost pravosudnih dužnosnika za odluke koje donose, a koje trebaju biti nepristrane te se uvijek temeljiti na zakonu i činjenicama.

Stoga smo i reorganizirali mrežu pravosudnih tijela da bi osigurali građanima bolju dostupnost sudova, spojili prekršajne s općinskim sudovima, smanjili broj pravosudnih tijela sa 116 na 108. Učinkovitost pravosuđa poboljšala se i revidiranjem pojedinih pravnih instituta koji usporavaju parnični postupak te uvođenjem novih rješenja čime smo osigurali brže i ekonomičnije vođenje postupka, uz očuvanje pravne sigurnosti i vladavine prava. e-Komunikacijom nastavljamo s digitalizacijom pravosuđa.

Radi djelotvornije borbe protiv korupcije, posebnim zakonom bolje se štite prijavitelji nepravilnosti – tzv. „zviždači“.


Blokirani i Ovršni zakon

Jedan od problema koji smo zatekli bio je i veliki broj blokiranih građana.

Vođeni načelom solidarnosti, donijeli smo paket zakona za rješavanje pitanja blokiranih kako bismo najugroženijima pružili ruku spasa i omogućili novi početak. Omogućili smo da država i pravne osobe povezane s državom otpišu dio dugova građana u iznosu do 10.000 kuna. Omogućili smo obustavu dugotrajnih ovrha koje su se pokazale nenaplativima, kao i oslobođenje od obveza kroz jednostavni postupak stečaja potrošača.

Posljednji u nizu je Ovršni zakonom kojim se vraća sudska nadležnost kod ovrhe na vjerodostojnoj ispravi. Uvodimo elektroničku komunikaciju i znatno smanjujemo troškove svih uključenih tijela.

Ujedno, isključujemo mogućnost deložacija u zimskom razdoblju, dodatno podižemo iznos zbog kojeg se ne može ovršiti nekretnina, s 20.000 kuna na 40.000 kuna, proširujemo krug primanja izuzetih od ovrhe te rasterećujemo poduzetnike od provedbe ovrhe na plaći.

Kao posljedica ovih mjera, u odnosu na 325 tisuća blokiranih u ožujku 2018., u kolovozu ove godine bilo ih je 251 tisuća. Iznos blokade kod FINA-e iz ožujka prošle godine smanjen je s 43 milijardi kuna na 17 milijardi kuna.


Javna uprava

Kad je riječ o javnoj upravi, poruka koju šaljemo je da birokratizirana javna uprava odlazi u povijest, da gradimo učinkovitu i digitaliziranu upravu koja je na usluzi građanima.

Broj korisnika sustava e-Građani – koji pruža preko 60 elektroničkih usluga– dosegao je 750 tisuća naših sugrađana. Sve te i mnoge druge javne usluge mogu se danas jednostavno obaviti preko računala ili mobitela, pa se time štedi i vrijeme i novac.

Decentralizacijom i racionalizacijom, javnu upravu približavamo građanima. Preko 200 poslova državne uprave, koje su prije obavljali uredi državne uprave u županijama, od 1. siječnja iduće godine radit će županije, a ukupni broj službenika koji će se ovom reformom smanjiti je 2500.

Racionalizirali smo državnu upravu te smanjili broj agencija, zavoda i trgovačkih društava i drugih pravnih osoba s javnim ovlastima. Depolitiziramo i profesionaliziramo javnu upravu tako što smo podvukli jasnu crtu između državnih službenika i politički imenovanih dužnosnika, čiji smo broj smanjili, također od 1. siječnja. Konkretno, politički imenovane pomoćnike ministara zamijenit će od iduće godine 96 ravnatelja uprava, imenovanih na temelju natječaja.


Lokalna i područna samouprava

Nastavljano raditi na fiskalnoj i funkcionalnoj decentralizaciji Hrvatske, uz redovan dijalog, utemeljen na povjerenju sa županijama, gradovima i općinama, konkretnim projektima koji unaprjeđuju infrastrukturu, stvaraju radna mjesta i podižu kvalitetu života.

Održali smo deset sjednica Vlade izvan Zagreba. Na tim sjednicama ukupno je ugovoreno projekata ili potpisano ili doneseno različitih odluka u vrijednosti od 25,6 milijardi kuna. Održano je šest sastanaka sa županima, gradonačelnicima, odnosno čelnicima Udruge gradova i Hrvatske zajednice općina.

Kada razmišljamo o općem interesu i ravnomjernom razvoju Hrvatske poseban naglasak dali smo na Slavoniju kroz naš projekt Slavonija, Baranja i Srijem. Devet sjednica toga Savjeta već je do sada održano, a iduća će biti u Vukovaru ove jeseni.

Izmjenama Zakona o financiranju lokalne samouprave i ustupanjem svih prihoda od poreza na dohodak lokalni proračuni su u prvoj godini povećani za 18,4% – odnosno za preko 2 milijarde kuna. U prvih devet mjeseci ove godine ti prihodi rastu za dodatnih 9% odnosno za 900 milijuna kuna. Svi lokalni čelnici dobro znaju što im znači financiranje infrastrukturnih projekata i povlačenje europskih fondova. Na ovaj način oni postaju akteri.


Državna imovina

Kada je riječ o državnoj imovini, upustili smo se u rješavanje pitanja neiskorišten i zapuštene državne imovine, koja ima velik potencijal, a nije pridonosio ni državi niti lokalnoj razini.

Stoga smo intenzivno u procesu rješavanja 2300 zaprimljenih zahtjeva kojima gradovi i općine traže određene nekretnine radi razvoja svojih sredina i realizacije investicijskih projekata. Srednjoročni ekonomski potencijal ovih mjera je 5 milijardi kuna.

 

2.      Konkurentnije gospodarstvo i ravnomjerniji razvoj

Gospodarski rast i konkurentnost

Cijenjene zastupnice i zastupnici,

Kada je riječ o našem gospodarskom rastu, važno je reći da se on, za razliku od ranije, ne temelji više na zaduženju budućih naraštaja, nego na smanjenju zaduživanja, poreznom i administrativnom rasterećenju, strukturnim reformama, povećanju ulaganja i boljem korištenju europskih sredstava.

Zahvaljujući tome ostvarujemo makroekonomske rezultate koji u Hrvatskoj su ranije bili nezamislivi.

Zbog velikih deficita i javnog duga koji je bio dosegao 85% BDP-a, Hrvatska se do nedavna nalazila u europskoj proceduri prekomjernog proračunskog manjka i zaduživala se, a krizi se nije vidio kraj.

U svega tri godine, mi smo to preokrenuli odgovornim vođenjem javnih financija, provedbom Nacionalnog programa reformi i Programa konvergencije. Temeljita fiskalna konsolidacija koju provodimo, omogućila nam je da, unatoč isplati državnih jamstava Uljanik Grupi, uglavnom ranijih vlada, i to u visini od 4,5 milijardi kuna, mi i dalje uspijevamo smanjivati javni dug.

Podsjećam da je 2015. njegov udio u BDP-u bio premašio 84%, dok bi do kraja ove godine trebao pasti na 71,7%, a do 2021. i na 65% BDP-a. Time postižemo jedno od najbržih smanjenja javnog duga među članicama Europske unije.

U protekle dvije godine ostvaren je suficit opće države, a i izvješće o izvršenju proračuna za prvih šest mjeseci ove godine sugerira nastavak trenda uravnoteženja javnih financija.

BDP kontinuirano raste po stopi do 3%, ali na zdravim temeljima i uz istodobno smanjenje udjela javnog duga u BDP-u za oko 3 postotna boda godišnje te kontinuirane suficite na tekućem računu platne bilance. To je svakako bolje od stope rasta od 4% ili 5%, koje smo imali prije krize, a uz istodobno povećanje javnog duga za oko 10 postotnih bodova BDP-a. Tu je ta ključna razlika, što znači da je tadašnji rast zapravo bio zaduživanje na teret današnje generacije.

Izvoz roba i usluga raste nam u prvom polugodištu ove godine za 2,7%, potrošnja kućanstava rasla po stopi od 3,5%.

Hrvatska od veljače ove godine, nakon pet godina, više ne bilježi niti prekomjerne makroekonomske neravnoteže. Time smo ostvarili cilj koji sam najavio u prošlogodišnjem izvješću ovdje pred vama.

Bolja krvna slika hrvatskoga gospodarstva omogućila nam je povoljnija refinanciranja, tako da su kamate na javni dug pale s 12 milijardi godišnje na ispod 9 milijardi kuna. Smanjene su i kamate na kredite građanima i poduzetnicima. Očekujemo nastavak tog trenda.

O povjerenju u ekonomsku stabilnost Hrvatske najbolje govori činjenica da smo se ove godine u kolovozu prvi put izdali trezorski zapis Ministarstva financija, dakle refinanciranje, s negativnom kamatnom stopom od -0,05%.

Naime, dok je naš kreditni rejting dvaput smanjivan između 2012. i 2015., ove su godine dvije ili tri najveće svjetske rejting agencije (Fitch i Standard & Poor's) podigle naš kreditni rejting na razinu investicijskog. Time smo ostvarili još jedan strateški cilj kojeg sam najavio prošle godine. A time smo uklonili i važnu prepreku za privlačenje stranih ulaganja, koja je ključna za daljnji razvoj Hrvatske i otvaranje novih radnih mjesta.


Porezna reforma

U dosadašnja četiri kruga porezne reforme koju smo započeli u siječnju 2017. pojednostavili smo porezni sustav, učinili ga stabilnijim i pravednijim, a porezni teret je sada ravnomjernije raspoređen na sve porezne obveznike.

Kroz prva tri kruga porezne reforme, od 2017. do danas, porezno smo rasteretili građane i poduzetnike za 6,5 milijardi kuna, a danas je zadnji dan javnog savjetovanja za nova porezna rasterećenja.

Snizili smo stopu poreza na dobit s 20 na 18%, a za male i srednje poduzetnike na 12%. Zadnjim prijedlogom izmjena, koji je u ovom paketu, dizanjem praga na 7,5 milijuna kuna, 93% hrvatskih poduzetnika plaćat će upravo ovu najnižu stopu od 12%.

Povećali smo osnovni osobni odbitak s 2.600 kuna na 3.800 kuna, a povećani su i porezni odbici za djecu i druge uzdržavane članove s naglašenom progresijom za brojnije hrvatske obitelji. Usto smo i značajno povećali obuhvat i iznose neoporezivih primitaka, s 2.500 na 7.500 kuna, čime dajemo poticaje poduzetnicima da povećavaju i primanja onih zaposlenika koji nisu u škarama poreza na dohodak.

U prvom koraku smo uveli mogućnost isplate dodatnih do 5.000 kuna za uspješnost u poslu. Rezultat te mjere je da je, u samo jednom mjesecu, prošle godine, dakle u prosincu, 471 tisuća zaposlenika prosječno dobila dodatnih 2.500 kuna.

Ove godine smo povećali i neoporezive primitke za prehranu i smještaj, dječje vrtiće, a proširit ćemo obuhvat i na dopunsko i dodatno zdravstveno osiguranje te na CRO karticu. Povećali smo iznos neoporezive potpore za novorođenče tri puta, s 3326 kuna na 10.000 kuna.

Snizili smo PDV s 25% na 13% na isporuku električne energije, odvoz smeća, repromaterijal u poljoprivrednoj proizvodnji, svježe meso, ribu, jaja, voće, povrće, dječje pelene i dječje sjedalice. Nažalost, efekti ove mjere, iako pozitivni, manji su od očekivanih prije svega zbog nesolidarnog ponašanja distribucijskih lanaca i nepovoljnih tržišnih okolnosti.

Snizili smo stopu PDV-a na bezreceptne lijekove na 5%. Smanjena je stopa poreza na nasljedstva i darove te stopa poreza na promet nekretnina s 5% na 3%.

Ukinut je porez na tvrtku. Povećali smo prag za prelazak na paušalno oporezivanje što je mogućnost dana svima koji obavljaju samostalnu djelatnost ugostiteljstva ili trgovine. Prepolovili smo stope doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje po osnovi obavljanja druge djelatnosti i po osnovi drugog dohotka, s 20% na 10%, odnosno s 15% na 7,5%.


Zapošljavanje

Glavni razlog zbog kojeg snižavamo poreze i jačamo gospodarstvo je stvaranje novih radnih mjesta i podizanje standarda našim građanima.

Broj zaposlenih u srpnju dosegnuo je milijun i 578 tisuća. To je ne samo veći broj zaposlenih nego što smo imali prije krize, već je to i najveći broj zaposlenih u Hrvatskoj od neovisnosti – dakle u proteklih 28 godina! U svega tri godine stvoreno je 103 tisuće radnih mjesta –to je otprilike stanovništvo jednog Osijeka, nešto manje.

Broj osiguranika Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje također je dosegnuo milijun i 600 tisuća, a to je najveća brojka još od rekordne 2008. godine. Stoga Hrvatska danas bilježi jedno od najviših povećanja stope zaposlenosti u Europskoj uniji, koju smo podigli sa 61% kada je počeo mandat ove Vlade na 66%, a kazali smo da nam je cilj 68%.

Broj nezaposlenih u tri godine je gotovo prepolovljen: na početku mandata zatekli smo 217 tisuća nezaposlenih, koncem rujna bilo ih je 112 tisuća. Stopu nezaposlenosti koja je 2014. bila premašila 18%, smanjili smo u tri godine s 13% na današnjih rekordno niskih 6,8%, što je najniža stopa od 1991 godine.

U politike zapošljavanja uložili smo 6,5 milijarde kuna. Nastavili smo provoditi projekt „Zaželi“ koji zapošljava preko 7.000 žena u ruralnim krajevima.

Prosječna plaća u mandatu ove Vlade porasla je za 846 kuna, odnosno za 15%, što je tri i pol puta više nego u mandatu prethodnih triju vlada.

Povećali smo minimalne plaće na 3000 kuna neto, to za više od 20%, odnosno za 504 kune, što je dva puta više nego u mandatu prethodnih triju vlada.

Osnovicu za izračun plaće državnih i javnih službenika, koja se nije povećala za kunu od 2012. do 2016., povećali smo za 587 kuna, odnosno za 11,5%.

Iako smo bili obećali povećanje mirovina za 5% do kraja mandata, već smo ih sada povećali za 12%, što je dva puta više nego u mandatu prethodnih triju vlada.

Dakle, ponavljam, zdravim gospodarskim rastom i smanjenjem poreza građanima i poduzećima osigurali smo u svega tri godine triput veće povećanje prosječne plaće i dvaput veće povećanje minimalca i mirovina nego u mandatu prethodnih triju vlada.

Unatoč tom postignuću, zbog dugogodišnjeg zaleđivanja plaća, mi razumijemo nestrpljenje zaposlenih u obrazovanju, zdravstvu i drugim javnim službama, i poštujemo njihov stav da bi plaće trebale biti još veće.

Međutim, držimo da nakon povećanja plaća svim državnim službenicima od 11,5% u tri godine i ponude koja je bila neki dan na stolu za 4% – govorimo o obrazovanju – štrajk kojeg smo sada svjedoci nije, po našem sudu, opravdan zato što je Vlada iskazala više nego susretljivost za nastavak
dijaloga.

Dužnost je Vlade je da vodi računa o dugoročnom interesu svih zaposlenih, u javnom i u privatnom sektoru, i osigura daljnje povećanje njihovih plaća i u narednim godinama, a da pritom to bude održivo za porezne obveznike, koji sve to plaćaju.

Stoga – ovo ću sada prvi put reći – ponudit ćemo povećanje plaća u idućoj godini od 6,12% svim državnim i javnim službenicima, i to u tri vala povećanja po 2% – svima. Da bismo to mogli osigurati – a mi u ovom trenutku radimo na proračunu za 2020. godinu – predložit ćemo odgađanje smanjenja stope PDV-a za jedan postotni bod koje je bilo planirano od 1. siječnja, jer moramo naći sredstva za to.

Istodobno, svjesni smo da su brojni koeficijenti koji danas postoje u državnim i javnim službama nepravedni te da su se godinama nekonzistentno mijenjali. Mi želimo riješiti i to pitanje. Želimo ih riješiti na način da ćemo dodatno angažirati stručnjake koji će nam, na temelju detaljne analize, pomoći da precizno utvrdimo realnu složenost svih poslova.

Otvoreni smo za dijalog o tome sa socijalnim partnerima, i tu pozivam i sindikate i poslodavce, prije svega sindikate, kako bi se pronašlo rješenje za probleme koji su godinama nagomilani i koji su rezultirali s određenim nelogičnostima.

Osim toga, osobni odbitak, kao neoporeziv dio dohotka, podići ćemo s 3800 na 4000 kuna. Ujedno, najavljujem konzultacije sa socijalnim partnerima te daljnje značajno povećanje minimalne plaće.

Što se tiče mirovina, Vlada je donijela mirovinsku reformu koja se godinama odgađala kako bi osigurala održivost mirovinskog sustava koji bi jamčio kontinuirano povećanje mirovina.

Moramo biti svjesni toga da se od doprinosa pokrije 24 milijarde kuna od potrebnih 41 milijarda kuna, to jest da 15% državnog proračuna ide na mirovine umjesto na povećanje plaća ili na dodatno porezno rasterećenje u visini od čak trećine PDV-a. Starenjem stanovništva potrebna proračunska sredstva za isplatu mirovina povećavaju se iz godine u godinu te je naša dužnost da pronađemo održiva rješenja kako bi i naša djeca imala pravo na mirovinu.

Uz već spomenuto povećanje prosječne mirovine za 12%, izmjenama Zakona od 1. srpnja najniže mirovine za 255.000 umirovljenika povećali smo za 3%, što je ukupno 15% u tri godine. Osim toga, proširili smo krug umirovljenika koji rade i primaju mirovinu te njih 14.000 koristi mogućnost rada do pola radnog vremena uz istodobno primanje mirovine.

Od 2019. uveli smo i kategoriju dodatnog staža za sve majke i posvojiteljice od 6 mjeseci za svako dijete, 2% te povećanje mirovine za svako dijete, čime smo uvažili majke, žene koje, osim što rade i odgajaju djecu, povrh toga često imaju manje plaće.


Tranzicijski problemi

U protekle tri godine bili smo suočeni s brojnim rezidualnim problemima hrvatske gospodarske tranzicije.

Samo pet mjeseci nakon dolaska na vlast bili smo u situaciji da moramo spriječiti potencijalni kolaps cijelog hrvatskog gospodarstva i našeg financijskog sustava, kao i gubitak brojnih radnih mjesta.

Upravo smo Zakonom o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja, koji je u međuvremenu priznat kao jedan od insolvencijskih zakona u članicama Europske unije, zaštitili hrvatske interese, sačuvali radna mjesta, napravili strukturnu promjenu koja će u konačnici ostati kao jedna o pozitivnih ostavština rada Vlade. Ovaj uspjeh je prepoznat i u međunarodnim stručnim krugovima koji se bave restrukturiranjem, više nego što je to slučaj u Hrvatskoj.

Suočili smo se i s problemima u Uljaniku, u 3. Maju. Riječ je o nagomilanim problemima iz proteklih desetljeća, a brodogradilišta su, kao što znamo, funkcionirala najvećim dijelom s više od 30 milijardi kuna državnih potpora u tom razdoblju. Naš je cilj opstanak hrvatske brodogradnje, ali na tržišnim načelima, kroz model koji će omogućiti održivo poslovanje i proizvodnju te očuvanje radnih mjesta.

Vidite koliko smo koraka odgovornih i obazrivih poduzeli kada je riječ o 3. Maju i suradnji s aktualnom Upravom. Slične planove resori poduzimaju i kada je riječ o Uljaniku.

Rješenje smo pronašli i za uspješnu dokapitalizaciju i privatizaciju Petrokemije koja danas posluje i restrukturira se. Isto radimo i za proces dokapitalizacije Croatia Airlinesa jer je Hrvatskoj, kao turističkoj zemlji, potreban nacionalni avioprijevoznik.


Poslovno okruženje

Kada je riječ o poslovnom okruženju, svjesni smo da su konkurentnost, investicije, inovacije i digitalizacija procesi koji u suvremenom svijetu jedino jamče uspjeh.

Konkurentno poduzetništvo i inovacije su ključ gospodarskog rasta, kojeg nerijetko ograničava prevelika administracija i neučinkovitost javne uprave. Stoga smo kroz provođenje našeg Programa proveli mjere iz tri Akcijska plana za rasterećenje gospodarstva ukupno vrijedne 2,7 milijarde kuna.

Na području javne nabave, kroz poboljšane propise, olakšali smo poslovanje, uveli veću fleksibilnost i transparentnost, pojeftinili postupak, povećali pravnu sigurnost i osigurali kvalitetnije tržišno natjecanje. Izmijenit ćemo i dopuniti propise koji su vezani za javnu nabavu, kako bi se digitalizirao i ubrzao žalbeni postupak.

Formirali smo Državni inspektorat, osigurali bolju koordiniranost te smanjenje broja inspekcija. Izmijenili smo i Zakon o obrtu te njime unaprijedili sustav obrazovanja na principu dualnog obrazovanja.


Investicije

Investicije su jedna od ključnih poluga razvoja zemlje.

Od početka 2017. godine do sredine ove godine u Hrvatskoj privučeno je milijarda i 800 milijuna eura izravnih inozemnih ulaganja. Unaprijedili smo propise koji uređuju sustav poticanja ulaganja te uvjete za realizaciju velikih strateških projekata.

Planiramo povećati ulaganja mirovinskih fondova. Oni upravljaju iznosom od 100 milijardi kuna. Želimo da se uključe u privatizacije javnih i državnih poduzeća te ulažu u infrastrukturne projekte. Tako bismo povećali transparentnost i efikasnost poslovanja državnih tvrtki, pridonijeli razvoju tržišta kapitala, a time utjecali na prinose mirovinskih fondova.

Planiramo intenzivirati prodaju dionica i udjela trgovačkih društava u državnom vlasništvu, kojih je 373 aktivnih. To bi omogućilo nove investicije i rast preduvjeta za produktivnost ovih poduzeća. Dosad je pokrenut natječaj za 30 društava.


Ravnomjerni regionalni razvoj

Politika ravnomjernog regionalnog razvoja u srcu je programa ove Vlade.

U tu svrhu smo s 574 milijuna kuna diljem Hrvatske financirali gotovo 2.000 važnih projekata komunalne, socijalne i gospodarske infrastrukture. U protekle tri godine, pomogli smo županijama, gradovima i općinama u financiranju njihovog udjela za gotovo 800 projekata sufinanciranih iz europskih fondova.

Od siječnja, Zakon o brdsko-planinskim područjima i Zakon o potpomognutim područjima okvir su za jačanje konkurentnosti ovih područja, a u to ulažemo 420 milijuna kuna. Donesen je i novi Zakon o otocima, u pripremi je i Zakon o razvoju grada Vukovara koji treba posebne mjere gospodarskog oporavka i demografske revitalizacije.


Europski fondovi

Kad je riječ o europskim fondovima, mi smo značajno povećali korištenje europskih sredstava. Oni su zamašnjak razvoja Hrvatske i predstavljaju 80% svih javnih investicija.

Za razdoblje od 2014. do 2020. na raspolaganju nam je 80 milijardi kuna. To je više od vrijednosti svih izgrađenih autocesta od neovisnosti, koje su stajale 62 milijarde kuna.

U prve tri godine članstva, prije mandata ove Vlade, objavljeni su natječaji za svega četvrtinu sredstava, ugovoreno je 9%, a isplaćeno manje od 3% te svote.

Danas su natječaji raspisani za cijelu alokaciju, dakle 100%, ugovoreno je 76% sredstava, a isplaćeno 27%, a 22 milijarde kuna je ukupna vrijednost onoga što je isplaćeno, što je vrijednost šest Peljeških mostova. Do kraja godine trebali bismo doseći 85% ugovorenih sredstava, odnosno preko 9 milijardi eura ili gotovo 68 milijardi kuna.

U Projekt Slavonija, Baranja i Srijem kanaliziramo 19 milijardi kuna za pet slavonskih županija. Već je ugovoreno više od pola, a isplaćeno više od 4 milijarde kuna.

Ispravili smo postojeću nepovoljnu podjelu statističkih regija koja ograničava razvoj pojedinih dijelova Hrvatske i koja će se primjenjivati od 2021. godine. Nova podjela na četiri, u razvojnom smislu, homogenije regije – Panonska, Sjeverna, Jadranska i Grad Zagreb – umjesto današnje dvije, omogućit će bolju gospodarsku kartu potpora u Hrvatskoj i bolje korištenje europskih sredstava.


Promet i infrastruktura

Značajnim ulaganjima u prometnu infrastrukturu povezujemo Hrvatsku.

Od početka mandata uložili smo oko 20 milijardi kuna u resor prometa, od čega se 14 milijardi kuna financira europskim sredstvima. Spajamo vlastiti teritorij.

Povezivanje južne Hrvatske Pelješkim mostom s ostatkom infrastrukture u Hrvatskoj projekt je koji će trajno ostati kao postignuće od nacionalnoga interesa. Upravo prije nekoliko dana potpisani su i ugovori za izgradnju pristupnih cesta.

Završili smo prvu fazu restrukturiranja i refinanciranja duga cijelog cestarskog sektora, čime štedimo 50 milijuna eura godišnje.

Dovršili smo i značajne infrastrukturne projekte poput rekonstrukcije i dogradnje Zračne luke Split, izgradnje Zagrebačke obale u Luci Rijeka i novog putničkog terminala luke Gaženica u Zadru, koja je proglašena jednom od najboljih destinacija za kruzere. Dovršili smo dugo očekivanu izgradnju mosta kopno – Čiovo, gradi se most Svilaj na Savi, a započeli smo s izgradnjom mosta kod Gradiške. Radi se na dovršetku pripreme projekta koridora 5C u Baranji.

U protekle tri godine uložili smo gotovo 700 milijuna kuna u obnovu malih otočnih i primorskih luka – u to područje se toliko nije ulagalo još od Austro-Ugarske.

Moderniziramo željezničku infrastrukturu za koju smo predvidjeli 3,5 milijarde eura do 2030. Nabavljamo autobuse za javni gradski prijevoz u brojnim gradovima kako bi povećali kvalitetu života građana.


Digitalizacija

Jedno od ključnih reformskih procesa je digitalizacija koja je način da, između ostaloga, transformiramo i javnu upravu. Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva ima posebnu ulogu zajedno s Ministarstvom uprave i Ministarstvom gospodarstva.

Pokrenut je projekt „Centar dijeljenih usluga“ vrijedan 360 milijuna kuna kojim na jednom mjestu spajamo sve elektroničke usluge i 300 institucija u tzv. „državni oblak“, a građani i poduzeća će time dobiti jeftinije, brže i kvalitetnije usluge.

Usvajanjem Nacionalnog programa razvoja širokopojasne agregacijske infrastrukture postavili smo temelje uključivanja Hrvatske u Jedinstveno digitalno tržište Europske unije i njezine konkurentnosti.

Na DESI Indeksu bili smo 24., a sada smo, u 2019., na 20. mjestu ispred Slovačke, Cipra, Mađarske, Italije i Poljske. Broj korisnika e-uprave u Hrvatskoj iznad je europskog prosjeka, što nam je potvrda da idemo u dobrom smjeru.


Turizam

Turizam doprinosi prepoznatljivosti Hrvatske i čini gotovo petinu hrvatskog BDP-a.

U tri godine broj noćenja porastao je za 16%, broj turističkih dolazaka za 20%, a prihodi za 17%. I ove godine nastavljamo s rekordnim rezultatima, više od 19 milijuna dolazaka, za sada preko 108 milijuna noćenja, prihod oko 12 milijardi eura. To znači da su u protekle dvije godine prihodi u turizmu porasli, ponavljam, za 17%.

U ovoj godini očekujemo preko milijardu eura investicija, što je povećanje od 55% u tri godine. Napredovali smo za 5 mjesta, i dosegli 27. mjesto po Indeksu konkurentnosti Svjetskog ekonomskog foruma.

Modernizacijom zračnih luka povezujemo i ulogu nacionalne zračne kompanije i razvoj hrvatskog turizma.

Izmijenili smo pet turističkih zakona koji desetljećima nisu ozbiljnije mijenjani, i prilagodili modernim turističkim trendovima. Zakonom smo prvi put definirali i zdravstveni turizam. Od siječnja uvodimo CRO karticu, kojom ćemo poticati domaću turističku potrošnju i dati mogućnost poslodavcima da nagrađuju svoje zaposlenike.


Okoliš i energetika

U kontekstu borbe protiv klimatskih promjena, zaštita okoliša i prirodnih resursa, kao i prijelaz na obnovljive izvore energije danas su postala prvorazredna pitanja koja su izazov za cjelokupno društvo, ali i velika prilika za gospodarstvo.

Stoga smo, zbog boljeg gospodarenja vodnim resursima, proveli reformu vodnokomunalnog sektora. Do sada je potpisano 45 ugovora o dodijeli bespovratnih sredstava za vodnokomunalne projekte ukupne vrijednosti 18,5 milijardi kuna.

Mi smo europskim sredstvima financirali i sustav gospodarenja otpadom. Europskim sredstvima sufinancirana je izgradnja 143 reciklažna dvorišta i ugovorena sanacija 23 odlagališta.

U Hrvatski sabor ćemo uskoro poslati Prijedlog strategije energetskog razvoja Hrvatske do 2030. s pogledom na 2050. godinu. Analize pokazuju da bi provedba mjera iz Strategije potaknula porast svih najvažnijih makroekonomskih pokazatelja u Hrvatskoj.

No želim istaknuti da je udio obnovljivih izvora u ukupnoj potrošnji energije 27%, čime Hrvatska već sada premašuje cilj od 20% koji je Europska unija postavila za 2020.

Paralelno s tim, s obzirom na našu ovisnost o opskrbi plinom, pokrenuli smo strateški projekt LNG-terminala na otoku Krku, zbog osiguranja energetske neovisnosti. Za taj projekt dobiveno je 101 milijun eura iz europskih fondova.


Graditeljstvo

Na području graditeljstva olakšavamo stambeno zbrinjavanje i ulažemo napore u poboljšanju energetske učinkovitost zgrada.

Izgrađeno je preko 8.300 stanova iz programa poticane stanogradnje (POS), a planira se gradnja novih 1.000 stanova do 2021. godine. Omogućili smo rješavanje stambenog pitanja širem krugu građana koji kupuju stanove na slobodnom tržištu, a smanjena je i kamatna stopa na javna sredstva u otplati s 3% na 2%. Omogućena je kupnja stanova za osobe deficitarnih zanimanja (liječnike, nastavnike, znanstvenike, djelatnike u kulturi i sl.).

Stvorili smo efikasniji, brži i jeftiniji sustav izdavanja građevinskih i uporabnih dozvola, ali i samo građenje.

Osigurali smo 311 milijuna eura za energetsku obnovu javnih i stambenih zgrada, obnavljamo 1.300 bolnica, škola, vrtića i višestambenih zgrada. Time je obuhvaćeno 16.000 kućanstava i 70.000 učenika i djece.


Poljoprivreda i ribarstvo

U poljoprivredi koja je važna sastavnica našega gospodarstva i očuvanja hrvatskog sela provodili smo mjere usmjerene na zaustavljanje pada poljoprivredne proizvodnje, povećanje njenog obujma i zaštitu dohotka poljoprivrednika.

Broj poljoprivrednih gospodarstava povećao se za 7.000, a istodobno generacijski obnavljamo hrvatsku poljoprivredu. Danas imamo preko 22 tisuće mladih poljoprivrednika, koji čine 13% ukupnog broja poljoprivrednika, što je dvaput više nego u Europskoj uniji, gdje je prosjek 6%. U našem mandatu, mladi poljoprivrednici ugovorili su 5 puta više projekata nego za vrijeme prethodnih dviju vlada.

Ugovoreno je na području konkurentnosti hrvatskih poljoprivrednika i ribara 13,1 milijarda kuna, a isplaćeno 7,5 milijardi kuna. Također, povećali smo površinu poljoprivrednog zemljišta i EKO poljoprivrede te razminirali preko 6000 hektara poljoprivrednog zemljišta.

Sufinancirali smo nabavu najmodernije opreme za nadzor i kontrolu ribarstva, čime će se omogućiti i nadzor i kontrola cjelokupnog našeg teritorijalnog mora kao i ZERP-a.

U protekle tri godine povučeno je šest puta više novca za ribarstvo nego prije: 2200 projekata za preko 1,4 milijarde kuna. Moderniziramo i opremamo šest ribarskih luka i iskrcajnih mjesta.

Zahvaljujući milijunskim investicijama u poljoprivredi i ribarstvu, u ovoj godini nastavio se rast izvoza, a sveukupna vrijednost poljoprivredne proizvodnje porasla je za 5%.


Obrazovanje i znanost

Kad je riječ o obrazovanju i znanosti, koje su ključ osobnog, gospodarskog i društvenog razvoja, i od posebnog su nacionalnog interesa, povećali smo izdatke za znanost i obrazovanje u tri godine našega mandata za gotovo 3 milijarde kuna, od čega su 2 milijarde kuna išle za materijalna prava zaposlenika.

Kurikularna reforma, od ove školske godine, uvedena je u osnovne i srednje škole, u prvi i peti razred, STEM predmeti u sedmi razred i u prvi razred srednje škole. Donijeli smo 40 novih kurikuluma koji će našim učenicima omogućiti stjecanje temeljnih kompetencija za cjeloživotno učenje temeljem primjena znanja, vještina i stavova. Naglašavam, oni su doneseni konsenzusom što je za naše društvo postignuće koje treba podcrtati.

Projektu e-Škole dodijelili smo dodatnih 40 milijuna eura, a u nabavu opreme, didaktičkih sredstava i drugih pomagala u osnovne i srednje škole uložili smo preko 68 milijuna kuna.

Unaprijedili smo strukovno obrazovanje osiguravši za strukovne škole milijardu kuna. 25 strukovnih škola postalo je regionalnim centrima kompetentnosti, što ujedno znači novu opremu, više prakse i raniji ulazak učenika u svijet rada.

Osnovali smo 13 znanstvenih centara izvrsnosti kojima je dodijeljeno 370 milijuna kuna. Osigurali smo milijardu kuna za znanstvenu opremu i infrastrukturu, što je najveće opremanje hrvatske znanosti u posljednjih 15 godina.


Kultura

Na području kulture naše su trajne zadaće: njegovanje našeg kulturnog identiteta, zaštita baštine, podrška stvaralaštvu i kreativnim industrijama, promocija hrvatske kulture i umjetnosti u domovini i svijetu te međunarodna suradnja.

Povećali smo proračun Ministarstva kulture, koji sada iznosi gotovo jedan posto državnog proračuna. Usvojili smo pet zakona iz područja kulture, uključili u Zakon o audiovizualnim djelatnostima i videoigre kao brzorastuću industriju u Hrvatskoj.

Paketom zakona o muzejima i arhivima i arhivskom gradivu, prilagođavamo se digitalnom vremenu i digitaliziramo arhivsku građu i kulturnu baštinu.

 

3. Zaštita obitelji, solidarno i pravedno društvo


Treće područje o kojem želim govoriti je zaštita obitelji te solidarno i pravedno društvo.

Obitelj je najvažnija jedinica i temelj hrvatskoga društva. Zato obitelji i pojedinim, osobito osjetljivim članovima, u svom djelovanju dajemo posebnu pozornost.


Demografska revitalizacija

U Hrvatskoj su prisutni negativni demografski trendovi karakteristični za veliki broj europskih zemalja. Hrvatsko stanovništvo stari i suočeni smo sa svim negativnim pojavama toga procesa, uključivši i iseljavanje, osobito mladih ljudi. Svjesni smo da svojom politikom moramo pomiriti i nezaustavljivu mobilnost naših ljudi, i činjenicu da bez ljudi nema ni napretka niti razvoja.

Zato smo nastavili i intenzivirali naše aktivnosti na demografskoj obnovi. Demografskim mjerama uspjeli smo postići pozitivne trendove demografskih kretanja. U 2018. godini bilo 417 rođene djece više nego godinu prije, a broj umrlih smanjen je za 771 osobu. Stopa prirodnog prirasta u 2018. bila je i dalje negativna, za -3,9, ali bolja od godine ranije, kada je iznosila -4,1. Smanjen je i broj odseljenih u inozemstvo u odnosu na 2017.

Od 1. travnja iduće godine, roditeljske naknade za drugih šest mjeseci za zaposlene i samozaposlene povećavat će se na 5.600 kuna, što je gotovo 3000 kuna više nego prije tri godine kad je taj iznos bio 2660 kn. Očekujemo da će tom mjerom više od 60% roditelja zadržati punu neto plaću.

Izmijenili smo dohodovni cenzus za ostvarivanje doplatka za djecu s 50% proračunske osnovice na 70%, čime smo omogućili proširenje broja korisnika.

Posebnu pozornost pridajemo usklađivanju obiteljskog i poslovnog života roditelja. Izgrađujemo ili obnavljamo više od 500 dječjih vrtića diljem Hrvatske, što je bez presedana u našoj povijesti. Zapošljavanjem 836 radnika omogućen je dvosmjenski rad čak 96 vrtića.


Mladi i obitelj

Kad je riječ o mladima koji su nam posebno važni za razvoj društva želim ponoviti da predstojećim poreznim izmjenama ukidamo porez na dohodak za mlađe od 25 godina, a prepolovljujemo ga za one do 30 godina.

Potičemo pripravništvo za ulazak mladih na tržište rada, uz postupno ukidanje stručnog osposobljavanja bez zasnivanja radnog odnosa.

Kontinuirano podižemo studentski standard: povećali smo neoporeziv dio za studentski rad na 60.600 kuna godišnje; povećali smo minimalnu satnicu i omogućili studentske ugovore za izvanredne studente; stalno povećavamo broj socioekonomskih i STEM-stipendija, a s više od 1,2 milijarde kuna obnavljamo i gradimo studentske domove i infrastrukturu.

Rješavanje stambenog pitanja, jedno je od najvažnijih pitanja mladih obitelji i Vlada je odlučila pomoći mladim obiteljima. Do sada je uz pomoć te mjere više od 5300 obitelji osiguralo svoj dom, a posebno veseli da je u tim obiteljima rođeno preko 850 djece. Ove godine zaprimljeno je preko 4200 novih zahtjeva što pokazuje izniman interes za ovu mjeru.


Borba protiv nasilja u obitelji

Zaštita od nasilja u obitelji, zaštita žena i djece, najčešćih žrtava obiteljskog nasilja, pojava je protiv koje se naše društvo najoštrije treba boriti, a to je također jedan od naših prioriteta.

Svjedočili smo strašnim zločinima koji su se dogodili ove godine i to je pokazalo da smo itekako bili u pravu u našem nastojanju da ratificiramo Konvenciju Vijeća Europe o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji. Isto tako svi vidimo da strahovi koji su bili propagirani nisu bili utemeljeni. Naprotiv, čuli smo zabrinutosti, a Interpretativnom izjavom, koja je dio našeg pravnog poretka, anulirali sve te strahove i zebnje.

Broj prijava kaznenog djela nasilja u obitelji porastao je u odnosu na prethodnu godinu za 88%, što ukazuje da se nešto mijenja, ukazuje na veću hrabrost žrtava.

Za rad skloništa za žrtve nasilja u posljednje tri godine izdvojili smo 23 milijuna kuna. Pokrenuli smo izgradnju skloništa u šest županija u kojima ih do sada nije bilo.

Potpisali smo Sporazum o međuresornoj suradnji u sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji. Osnovan je Nacionalni tim i županijski timovi za sprječavanje i borbu protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji. Uspostavili smo suradnju s organizacijama civilnoga društva i građanskim inicijativama, čiji su predstavnici bili uključeni u radne skupine Ministarstva pravosuđa.

Izmjene Kaznenog zakona, Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji te Zakon o kaznenom postupku prošle su postupak javnog savjetovanja, te idu na Vladu i bit će upućene u Hrvatski sabor. S tim promjenama propisujemo kvalificirane oblike kaznenih djela prema bliskoj osobi i proširujemo definiciju službene osobe.

Pored toga, u Zakonu o kaznenom postupku uklanjamo nedostatke uočene u praksi u konkretnim slučajevima te omogućujemo brže procesuiranje počinitelja kaznenih djela nasilja i bolju zaštitu prava žrtava.

Vezano za slučaju koji se dogodio pored Zadra, u kojem je žrtva maloljetna osoba, oštro osuđujemo ovakvo nasilje, a osobito kaznena djela protiv spolne slobode počinjena nad maloljetnim osobama. Županijsko državno odvjetništvo u Zadru uložilo je žalbu na odluku Županijskog suda u Zadru.

Ministarstvo pravosuđa će s osobitom pozornošću pratiti daljnji tijek kaznenog postupka i odluke koje se u ovom slučaju donose.


Zdravstvo

U pogledu zdravstva, s obzirom na to da nam je to tema poslijepodne, dopustit ćete da o tome puno šire govorimo tijekom poslijepodneva. Ono što ovdje želim reći je da je naš cilj osigurati financijski održiv zdravstveni sustav koji će građanima pružati zdravstvenu sigurnost i jamčiti dostupnu i kvalitetnu zdravstvenu zaštitu.

Ugovorili smo čak 2,2 milijarde kuna projekata europskih sredstva u zdravstvu, restrukturirali i racionalizirali troškove, provedena je funkcionalna integracija 12 bolnica, uveden model funkcionalne integracije za djelatnost hitne službe na svim razinama zdravstvene djelatnosti. Uspostavljamo pomorske medicinske službe prijevoza specijaliziranim brodicama.

Radi se i na projektu Centralnog upravljačkog sustava i e-Naručivanje. Preko prioritetnih lista čekanja, koje smo uveli za bolesti koje traže hitno liječenje, u 2018. naručeno je više od 24 tisuće bolesnika.

Opremili smo 14 bolnica radi poboljšanja medicinske usluge u dnevnim bolnicama. Pokrenuli smo niz kapitalnih investicija. Spomenut ću samo neke: Klinički bolnički centar Rijeka, izgradnju Opće bolnice Pula, planirana je izgradnja Nacionalne dječje bolnice u Zagrebu.

Udvostručili smo iznos sredstava za posebno skupe lijekove. On sada iznosi 1,4 milijarde kuna. To je 1% državnog proračuna za posebno skupe lijekove. Važno je da se to zna.

Pokazali smo brigu prema liječnicima potpisivanjem Dodatka Kolektivnom ugovoru, kao što ste uostalom mogli vidjeti, u današnjim vijestima, istinite informacije o razlici u plaćama.


Šport

Kad je riječ o športu, važnom segmentu hrvatskog društva, donijeli prvi strateški dokument na području športa u povijesti Hrvatske – Nacionalni program športa 2019.–2026., povećali ulaganja u našem mandatu kroz Središnji državni ured za šport za više od 100 milijuna kuna. Vodimo računa i o uključenosti u šport osoba s invaliditetom.


Socijalna skrb

U pogledu socijalne skrbi, ove smo godine, nažalost, imali ubojstvo koje se dogodilo u Đakovu, stoga sam i rekao da ćemo uvesti status službene osobe i pojačati mjere osiguranja.

Kroz europske fondove osigurali smo za najpotrebitije školski obrok, za više od 32.000 učenika u 467 škola, na području 18 županija. Preko 200.000 najpotrebitijih osoba zaprimilo je pomoć u hrani, od toga su 29% starije i nemoćne osobe.


Osobe s invaliditetom

Kad je riječ o osobama s invaliditetom – a naših sugrađana s invaliditetom je čak pola milijuna – vodimo brigu o osobama s invaliditetom i djeci s poteškoćama u razvoju.

Povećali smo osobnu invalidninu i doplatak za pomoć i njegu. Osobnu invalidninu povećali smo s 1250 na 1500 kuna, a doplatak za pomoć i njegu u punom iznosu sada iznosi 600 kuna, a u smanjenom 420 kuna. Dakle, ove smo naknade povećali za 20%.

Za financiranje usluge osobnog asistenta od 2017. izdvojili smo 355 milijuna kuna, koje trenutačno koristi gotovo 2000 korisnika. Radimo na socijalnoj i radnoj uključenosti osoba s invaliditetom.


Branitelji

Kad je riječ o hrvatskim braniteljima, odlučno štitimo dostojanstvo hrvatskih branitelja, vrijednosti i istinu o Domovinskom ratu, što je naša moralna dužnost.

Jer bio bi poraz Hrvatske kada ne bismo bili dostojno iskazivali poštovanje prema onima koji su dali žrtvu za hrvatsku slobodu. Stoga smo u brojnim aktivnostima, ne samo donijeli Zakon o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji, već je i stambeno zbrinuto 1537 stradalnika iz Domovinskog rata. Omogućili smo i preventivne sistematske preglede kojima je pristupilo više od 52 tisuće hrvatskih branitelja.

U programu posjeta učenika osmih razreda Karlovcu, Kninu, Pakracu i Okučanima, a pogotovo Vukovaru, sudjelovalo je više od 120.000 učenika i njihovih pratitelja.

Donijeli smo jedinstveni Zakon o nestalim osobama u Domovinskom ratu koji do naše Vlade nije postojao. Vjerujemo da će pomoći u traganju za 1891 nestalom osobom iz Domovinskog rata, pri čemu se 1480 vode nestalima, dok za 411 smrtno stradalih osoba nije poznato mjesto ukopa.


Ratni zločini i suočavanje s prošlošću

Kad je riječ o ratnim zločinima – procesuiranje i rasvjetljivanje ratnih zločina obveza je svih nadležnih tijela u Republici Hrvatskoj budući da oni ne zastarijevaju. To trebaju raditi Državno odvjetništvo i policija i stoga imaju posebne odjele i radne skupine koji se bave tim poslom. To je njihova zadaća i u tome moraju biti samostalni i neovisni, da se utvrdi istina i da se počinitelji ratnih zločina kazne.

 

4. Jača i sigurnija Hrvatska u Europi i svijetu

Sigurnost

Kad je riječ o sigurnosti, tu želim iskazati priznaje hrvatskim policajcima, njih 20.000, koji danonoćno rade i interveniraju 750 puta na dan. Trećina hrvatskih policajaca čuva hrvatsku granicu od nezakonitih migracija. Od početka godine uhićeno je 770 krijumčara. Svjesni smo težine policijskog posla i osigurali smo odgovarajuća sredstva.

Uskoro ćete vi ovdje prihvatiti izmjene Zakona o hrvatskom državljanstvu kako bismo olakšali stjecanje hrvatskog državljanstva pripadnicima hrvatskoga naroda u inozemstvu i hrvatskim iseljenicima.

Novi, rigorozniji Zakon o sigurnosti prometa na cestama već sada pokazuje značajan pad broja smrtno stradalih u prometu.


Schengen

Kada je riječ o Schengenu, ispunili smo svoju domaću zadaću, a činjenica da će Europska komisija idućega tjedna imati na dnevnom redu komunikaciju kojom će preporučiti da Hrvatska pristupi schengenskom prostoru potvrđuje da smo i to dobro odradili, svjesni da je to u interesu i naše sigurnosti, a u konačnici, po našem uvjerenju, u interesu je i drugih članica Europske unije, osobito kad je riječ o suzbijanju nezakonitih migracija.


Euro

Kad je riječ o provođenju strategije za uvođenje eura, želim ponoviti da je čak 66% ukupne štednje naših sugrađana u eurima, odnosno da taj udio nikada nije pao ispod 66%. Udio kredita u kunama s valutnom klauzulom u eurima nikad nije pao ispod 47%. Analiza koristi i troškova ekonomskih daje nam za pravo da provodimo strategiju. Prihvatili smo Akcijski plan za Europski stečajni mehanizam II: provodi se u 6 područja, 19 mjera na kojima radi 9 institucija.


Obrana i vanjska politika

O području obrane nekoliko riječi: nastavljamo jačati Hrvatsku vojsku koja je jamac hrvatske sigurnosti.

Vratili smo vojsku u Sinj, Vukovar, Ploče, Varaždin i Udbinu, a do kraja godine i u Pulu.

Imamo Strategiju nacionalne sigurnosti, sustav domovinske sigurnosti, unaprijeđeni sustav zaštite od požara, gdje posebno priznaje dajem hrvatskim vatrogascima i svim drugima koji su uključeni. Povećali smo i materijalnu, ali i tehničku opremljenost Hrvatske vojske i na tome ćemo raditi i dalje.

U pogledu vanjske politike mislim da ću se samo referirati na snažni međunarodni položaj o kojem sam govorio ovdje točno prije mjesec dana.

 

Zaključno


A posebno na kraju želim samo iznijeti nekoliko poruka koje su nam relevantne za ono što nas čeka.

Prvo, da želimo jačati i dalje pravnu sigurnost u Hrvatskoj. To mora biti jedan od glavnih prioriteta.

Drugo, povećati ulaganja, jer je to poluga razvoja.

Treće, poduzimati i nastaviti mjere demografske obnove i povratak iseljenih Hrvata. U tom kontekstu usvojiti prvu Nacionalnu razvojnu strategiju.

Četvrto, nastaviti s poreznim i administrativnim rasterećenjem gospodarstvenika i građana.

Peto, razvijati energetsku, prometnu i digitalnu infrastrukturu, kako bismo na taj način omogućili daljnji razvoj Hrvatske.

Ulagati u sva područja, a osobito, ponavljam još jednom, u obrazovanje koje je ključ hrvatske budućnosti.

I u konačnici, na tragu dosadašnjih postignuća, uoči tridesete obljetnice hrvatske demokracije i 25. obljetnice oslobođenja, želimo i dalje jačati međunarodni položaj i ugled Hrvatske.

Hvala vam lijepa.

predsjednik vlade RH Andrej Plenković

Pon, 18-11-2019, 04:17:36

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.