Još jedan slučaj prekomjernoga trošenja državnog novca

U jeku Afere dnevnice sve češće na površinu izbijaju novi dokazi o prekomjernom trošenju novca hrvatskih poreznih obveznika u mandatu Vlade Zorana Milanovića. Posljednji slučaj pokazuje pravi apsurd u u Ministarstvu Milanke Opačić.

O čemu se radi? Naime, Direktno.hr u posjedu je dokumenta koji pokazuje iznose koji su isplaćeni radnoj skupini Ministarstva socijalne politike i mladih koja je izradila Obiteljski zakon u mandatu Opačić. Radna skupina plaćena je barem 414.702 kune i 57 lipa. Osim vrtoglavih iznosa koje su pojedini članovi radne skupine zaradili, ono što vrijedi istaknuti je da je riječ o zakonu koji je srušio Ustavni sud. Tako ispada da smo stručnjake platili 414 tisuća kuna za zadatak koji su očito obavili nestručno!

Podsjetimo, riječ je o zakonu koji je trebao biti kruna rada Milanke Opačić, ali je neslavno završio. Ustavni sud suspendirao ga je u siječnju 2015. godine.

Kao što možete vidjeti u dokumentu ispod, novac se isplaćivao na temelju tri odrednice - ugovora o djelu, putnih naloga i autorskih honorara.

Tako je, čini se, voditeljica radne skupine Branka Rešetar s katedre za obiteljsko pravo osječkog pravnog fakulteta, na temelju ugovora o djelu zaradila 129.497,22 kuna te je na njeno ime, prema dokumentu kojim raspolažemo, isplaćeno još 37.200 kuna za putne troškove, što ukupno iznosi više od 166 tisuća kuna! Rešetar je, pravdajući zakon dok je na snazi bio tri mjeseca, rekla da je do tada podneseno samo deset tužbi za razvod braka u Hrvatskoj, dok se svi drugi dogovaraju i ne trebaju im odvjetnici.

Zanimljivo je i da je u radnoj skupini bila Ivana Milas Klarić, sadašnja pravobraniteljica za djecu. Pravobraniteljicom je imenovana 1. travnja 2014. godine, otprilike godinu i pol nakon donošenja sada već famoznog Obiteljskog zakona. Za ovaj posao inkasirala je 45 tisuća kuna. Dodajmo i da četiri člana skupine nisu primili nikakav honorar.

Pogledajte sve iznose.

Inače, zakon koji je sada na snazi praktički je ‘copy paste’ srušenog zakona, dakle riječ je o istom tekstu uz nekoliko malih izmjena. Zakon koji je sada na snazi sadrži 562 članka, a za njegovo donošenje trebalo je svega nekoliko dana. Dakle, Ministarstvo je kroz nekoliko dana ispeglalo stari zakon i izašlo s 562 članka. Jasno je i pticama na grani da tu nije bilo suštinske promjene.

Za što smo dali više od 414 tisuća kuna, najbolje govori nekoliko nelogičnosti koje su se nalazile u spomenutom zakonu.

Tako je zakonom bilo propisano da je majčin brak prestao smrću muškarca koji se smatra ocem djeteta, a nakon toga, drugi muškarac koji bi se smatrao ocem djeteta svoje očinstvo mogao je priznati samo uz pristanak majke i majčina muža. To je značilo da je mrtav muž morao dati svoju suglasnost!

Još jedan apsurd koji se pojavio u srušenom zakonu je da on nije određivao kada je osoba punoljetna. U Hrvatskoj je to glavni propis koji određuje punoljetnost djeteta, a u toj verziji Obiteljskog zakona zaboravili su navesti da je to 18 godina.

To nije sve. Za prodaju pokretnina bila je potrebna suglasnost supružnika, dok za stvari unesene u upisnike nije bila potrebna. Tako je primjerice suglasnost bračnog druga bila potrebna za prodaju motora tipa Tomosa, no ne i za sliku Pabla Picassa koja vrijedi milijune.

U zakonu su se nalazili i kontradiktorni podaci kada su u pitanju izvanbračne zajednice. Tako su prema jednom članku zakona imali pravo na uzdržavanje djeteta, a prema drugom, to su pravo ostvarili tek nakon što je izvanbračna zajednica prestala. Odvjetnici su tako došli u apsurdnu situaciju u kojoj jedan može koristiti jedan članak zakona, a drugi neki drugi članak - i obojica su bila u pravu (članci 31 i 303 starog zakona).

Kako doznajemo, odvjetnici koji se bave obiteljskim pravom nikada nisu bili zbunjeniji i nikada nisu više surađivali - ne zbog nestručnosti, nego zbog lošeg zakona koji proturječi samom sebi.

Inače, u izradi je novi Obiteljski zakon koji radi nova radna skupina u sklopu Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku. Branka Rešetar zaobiđena je u ovoj priči.

direktno
foto: Kristina Stedul Fabac/PXL