Prof. dr. sc. Zdravko Tomac, "Hrvatski patriotizam", Tkanica, 2017.

Izdvačka kuća „Tkanica“ i Zdravko Tomac pozivaju Vas na predstavljanje knjige „Hrvatski patriotizam“. Predstavljanje će se održati u Nadbiskupskom pastoralnom institutu, Dvorana Vijenac, Zagreb, Kaptol 29 a, u četvrtak 18. svibnja 2017. u 19 sati.

Patriotizam

Predstavljači:

Prof. dr. dr. h.c.Nikola Debelić
Prof. dr. sc. Vlado Košić, biskup sisački
Dr. sc. Anto Kovačević
Prof. emeritus Zvonimir Šeparović
Prof. dr. sc. Zdravko Tomac, autor

Kroz predstavljanje vodi Željko Tomac.

Prof. dr. sc. Zdravko Tomac kolumnist je Portala Hrvatskoga kulturnog vijeća te su mnogi tekstovi iz knjige objavljeni upravo na našemu Portali.

Jučer smo donijeli  izvadak iz knjige - tekst pod naslovom "Vrijeme je da se definitivno pobjedi peta kolona", a danas donosimo tekst pod naslovom „Hrvatski patriotizam- Što to znači biti Hrvat?“. (hkv)

PRILOG 2:  „Hrvatski patriotizam - Što to znači biti Hrvat?“

Sve moje knjige, članci, kolumne, cijeli moj javni život ispunjen je traženjem odgovora na Hrvatskavelika pitanja: Zašto živim? Otkud dolazim i kamo idem? Mogu li razlikovati dobro od zla, odnosno, jesam li siguran da znam kako činiti dobro, a izbjegavati zlo? Trebam li sve svoje snage posvetiti ovom životu i pridonijeti da on bude humaniji, čovječniji, ili vječnosti koja nastaje nakon smrti?

U traženju odgovora na ta pitanja u svojim knjigama SanjarS jedne strane sam bio sanjar, maštalac i nepopravljivi idealist, čovjekoljubac i veliki optimist koji nije mogao živjeti bez vjere u smisao života, harmoniju, ljubav i dobrotu. Ti ideali za mene su bili prijeko potrebni kao i kruh i voda. Morao sam uvijek pronalaziti vjeru u smisao života. Često sam te svoje ideale nalazio izvan realnog života. Uživao sam čitati, maštati, sanjati, pisati i biti u društvu svojih omiljenih fiktivnih likova iz književnosti. Na mene su više utjecali neki fiktivni likovi, poput Aljoše Karamazova, nego bilo koji stvarni živući ljudi.pokušao sam iskreno i otvoreno opisati: svoj put, promašaje, zablude, dvojbe, svoju muku i patnju, ali i svoju žudnju i potrebu da pronađem smisao života, harmoniju i ljepotu, da odgovorim na velika egzistencijalna i metafizička pitanja. U pisanju svojih knjiga i svojih članaka nastojao sam biti potpuno iskren. Također sam nastojao odbaciti osobnu sujetu i ne brinuti o tomu hoću li se svidjeti ili se ne ću svidjeti čitateljima. Nisam ništa prešućivao, čak ni ono za što sam bio siguran da će nedobronamjerni iskoristiti kako bi me napali, pokušali ismijati i obezvrijediti.

S jedne strane sam bio sanjar, maštalac i nepopravljivi idealist, čovjekoljubac i veliki optimist koji nije mogao živjeti bez vjere u smisao života, harmoniju, ljubav i dobrotu. Ti ideali za mene su bili prijeko potrebni kao i kruh i voda. Morao sam uvijek pronalaziti vjeru u smisao života. Često sam te svoje ideale nalazio izvan realnog života. Uživao sam čitati, maštati, sanjati, pisati i biti u društvu svojih omiljenih fiktivnih likova iz književnosti. Na mene su više utjecali neki fiktivni likovi, poput Aljoše Karamazova, nego bilo koji stvarni živući ljudi.

Međutim, veći dio moga života, u meni je usporedno živio borben čovjek koji je smatrao da nije dovoljno pisati i govoriti o dobru, ljubavi, nego da se je potrebno i osobno boriti da se ti ideali ostvare, odnosno da sam dužan i osobno pridonijeti da ideje u koje sam vjerovao pokušam ostvariti kroz političke borbe da bih doprinio boljem svijetu. Bio sam svjestan da se nijedna velika ideja ne može ostvariti bez političke borbe, bez djelovanja. Međutim, često je upravo moja zaokupljenost idejama smetala mojoj političkoj aktivnosti. Ponovno i na drugačiji način jer ponovno se u meni kao i u cijelome životu javljaju dvojbe kao posljedica borbe različitih ličnosti koje u meni žive.

I danas kao i tijekom cijeloga mojeg života osjećam da se i dalje u meni vodi borba između mnogih lica i ličnosti koje čine ono što se zove Zdravko Tomac. I danas ponekad osjećam da na trenutke spoznajem bit života i bit smrti i da sam sposoban odgonetnuti što je život a što je smrt ali u istome trenutku, najedanput sve nestane i opet sam na početku kada mogu postavljati samo pitanja bez odgovora.

U mojim knjigama relativno je više pitanja nego odgovora ali mislim da je jako važno postavljati prava pitanja sebi i drugima. Veliki pjesnik Reiner Maria Rilke u pismu mladom pjesniku moli ga da bude strpljiv “prema svemu neriješenomu u svome srcu i da pokuša voljeti sama pitanja” te mu savjetuje “ne tražite sada odgovore koji vam se ne mogu dati jer ih ne biste mogli živjeti. Sada živite pitanja. Možda ćete malo pomalo i ne opažajući jednoga dalekog dana živjeti život odgovora”.

Možda je tu rješenje enigme što će se događati s hrvatskim narodom i Hrvatskom, što će se događati sa svjetskom globalnom krizom, kakva će biti budućnost ako uopće ima budućnosti, kakvo će biti dvadeset i prvo stoljeće. U svojim brojnim knjigama dosta pišem o sebi ne radi toga da zadovoljim svoju taštinu ili da preuveličam svoju ulogu, nego zato što je spoznaja samoga sebe uvjet spoznaje drugih ljudi pa i uvjet spoznaje Boga. To je sjajno izrazio mistik Meister Eckhard:“Onaj tko spozna samoga sebe, spozna sva stvorenja.”

Tome se može dodati da onaj tko spozna samoga sebe, spozna i Boga, a ne samo sva stvorenja. Dakle, vodio sam veliku borbu sa samim sobom jer taština me stalno pritiskala da u “svojoj ispovijedi” preskočim neke svoje postupke koji bi se mogli okarakterizirati nemoralnima ili kukavičlukom.

prof. dr. sc. Zdravko Tomac

PRILOG 1: Vrijeme je da se definitivno pobjedi peta kolona

Narod koji zaboravi svoju prošlost osuđen je da mu se ona na krvavi način ponavlja. Ovu Tomacknjigu pišem između ostaloga kao svoj prinos i zalaganje da ne smijemo zaboraviti prošlost, da ne smijemo zaboraviti da se ona obezvrjeđuje i krivotvori, da ne smijemo dozvoliti da peta protuhrvatska kolona i dalje djeluje, da bitno utječe na društvene procese koji su u tijeku i koji ponovno određuju našu sudbinu.Hrvatska država nakon duge povijesne borbe hrvatskoga naroda konačno je stvorena i obranjena.Hrvatska je ušla u NATO i u Europsku uniju. Dakle, jedno burno i važno povijesno razdoblje hrvatskoga naroda je završeno. Hrvatski narod ulazi u novo povijesno razdoblje za koje je potrebna nova nacionalna strategija. Međutim, unutarnje podjele i borbe unutar hrvatskoga naroda nisu završene. Čak se može reći da nisu do kraja povijesno poražene snage koje ne žele samostalnu hrvatsku državu. Te snage su ojačale i dalje imaju veliku moć. Zato borba ne će biti lagana ni jednostavna. Koliko su te snage jake i moćne pokazuje činjenica da, iako je konačna presuda Haaškoga suda, koja oslobađa krivnje Hrvatsku, ustvari presuda petoj koloni u Hrvatskoj, njoj se nije ništa dogodilo, ona je i dalje ostala na nogama.

Očekuje se krajem godine drugostupanjska konačna presuda Haaškog suda optuženim Hrvatima iz Bosne i Hercegovine koja će bitno utjecati na povijesni položaj i sudbinu hrvatskog naroda. Ta presuda, ako im pravde, morala bi biti oslobađajuća. Međutim, moguće je da bude i nepovoljna i nepravedna, što ne bi bilo prvi puta. Ali u tom slučaju hrvatski narod se ne smije predati, mora nastaviti borbu za istinu i mora jasno reći da smo našu povijest ispisali u Domovinskom ratu i da ih nikakvim krivotvorinama i nepravednim presudama ne može promijeniti Haaški sud.

Konačna pobjeda nad petom kolonom nije postignuta. Ni dan danas u Hrvatskoj nitko nije odgovarao zbog izdaje nacionalnih interesa i štete koja je nanijela peta protuhrvatska kolona i pogrešne politike u odnosu na Domovinski rat. Navodim četiri najveće strateške pogreške za koje će netko, ako ne drugačije onda povijesno i moralno, morati snositi odgovornost.

1. Nelegalno i neligitimno slanje stotine i stotine transkripata i dokumenata u Haag.

2. Svjedočenje Stjepana Mesića kao zaštićenoga svjedoka, čije su izjave na Haaškome sudu bile temelj za podizanje optužnica o tzv. zločinačkoj organizaciji i zločinačkome pothvatu.

3. Donošenje odluke koalicijske vlade nakon 2000. godine da se dopušta istraživanje "Oluje", odnosno, Domovinskoga rata u cjelini, a ne samo istraživanje počinjenih pojedinačnih zločina.

4. Prihvaćanje krivotvorenih optužnica, najprije od stranaka vladajuće koalicije u razdoblju 2000.-2004., onda i od HDZ-a nakon pobjede na izborima.

Dvoličnost hrvatske politike bila je velika. S jedne strane tvrdilo se da je "Oluja" čista kao suza da bi se u isto vrijeme provodili akcijski planovi da se uhiti čelni čovjek te "Oluje", koja je čista kao "suza" te da se isporuči Haagu s ciničnom porukom da tamo treba dokazati svoju nevinost.

Nakon oslobađajućih presuda Gotovini i Markaču, nakon što je konačno presuđeno da Oluja nije bila zločinački pothvat, protuhrvatsko djelovanje pete kolone nije prestalo. Promijenio se samo sadržaj. Sada se više ne napada Oluja kao zločinački pothvat nego se napada Domovinski rat kao nastavak NDH te se branitelji optužuju da su fašisti i ustaše. Govori se o fašizaciji i ustašizaciji Hrvatske. Posebno je na udaru HOS zbog svojih crnih odora, drugih simbola i pozdrava Za dom spremni u svom grbu. Oko toga se prave nove podjele kao i oko komunističkih zločina 45-te godine, o kojima sam puno pisao u ovoj knjizi. Pokušavaju se komunistički zločini marginalizirati, umanjiti, prikazati kao pogreška kao kolateralna šteta i negirati da se radilo o industriji masovnog ubijanja i provedenom genocidu zastrašujućih razmjera. Svi oni koji su do presude u Haagu optuživali državno i vojno vodstvo Hrvatske za genocid i istjerivanje Srba udruženim zločinačkim pothvatom sada svoje težište usmjeravaju na ustašizaciju Domovinskog rata te pokušavaju heroje Domovinskog rata, koji su se borili protiv obnovljenog srpskog i crvenog fašizma, proglasiti ustašama i fašistima.

Iz ovoga se vidi kako političke borbe u Hrvatskoj nisu završene. Još jedanput moramo obraniti istinu o Domovinskom ratu i suprotstaviti se i vanjskoj i unutrašnjoj agresiji koja je u tijeku.

prof. dr. sc. Zdravko Tomac

Sri, 28-06-2017, 02:04:53

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Lijepa Naša

0072_Marusevec_0348.jpg
Copyright © 2017 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom (GPL).