"Crkveni izvor"

 

Večernji list je u subotu objavio prilog "istraživačkog novinarstva" o tome kakav su dojam predsjednički kandidati ostavili u crkvenim krugovima. Pri tome je iz grupe od dvanaest predsjedničkih kandidata Večernji list izdvojio njih šest, nastavljajući tako medijsku politiku forsiranja već prije početka službene kampanje odabranih kandidata. Koji je točno Večernjakov izbor nije teško pogoditi, jer se od njega u "velikim" medijima ne odstupa ni trenutka: Milan Bandić, Dragan Primorac, Andrija Hebrang, Nadan Vidošević Ivo Josipović i Vesna Pusić. Drugi kandidati gotovo kao i da ne postoje, što je, pod uvjetom da se pokušava govoriti o objektivnom informiranju, potpuni novinarski promašaj kada se piše o crkvenim stajalištima u kojima jasno prevladavaju vrlo nedvosmislene kritike dosadašnjih vladajućih struktura, kako onih na vlasti tako i onih u opoziciji.

GlasKoncilaNo, novinaru Večernjeg lista važnije napisati što o predsjedničkim kandidatima kaže neimenovani "crkveni izvor" nego primjerice krenuti od nedavne izjave Hrvatske biskupske konferencije u svezi predsjedničkih izbora. A tamo primjerice piše: "Svjesni smo da će – ponekad i namjerno – biti rečeno da birači nemaju koga birati te da se ionako ništa ne može promijeniti". Ili, "dužnost nam je upozoriti vas da se ne dopustite zavesti slatkorječivošću, dojmom koji se pojačava medijskim umijećima, a ujedno želimo da se u masovnim medijima, osobito javnim, svima omogući da svoja stajališta i uvjerenja objektivno, ravnopravno i dolično iznesu javnosti". Međutim, što vrijedi izjava Hrvatske biskupske konferencije čitateljima Večernjeg lista kada ove novine imaju svoje "crkvene izvore".

U zadnjem broju Glasa Koncila kroz urednički komentar upućen je čitateljima ovog katoličkog tjednika "krik za promjene", odnosno krik za zaokretom od dosadašnje politike "tzv. političkih elita, bile na vlasti ili u opoziciji". Zato što se tiče relevantnih crkvenih izvora stvari zaista ne mogu biti jasnije nego što jesu. Svjesni su toga dakako i ukupne političke strukture oko Večernjeg lista, pa zato ove novine pišu upravo kao što pišu. A tko će prevagnuti na sljedećim predsjedničkim izborima - želja za promjene ili politička sila s kojom se čuva trenutni poredak - ostaje za vidjeti. No, ako krajem ove i početkom sljedeće godine pobjede ovi drugi čini nam se da bi se u ovdje više puta spominjanom Večernjem listu mogli najozbiljnije početi pitati o čemu će oni uopće uskoro pisati, tko će njih više čitati i, općenito, od čega će oni živjeti.

M. M.

 

 

PRILOZI

 

U 2008. Bandić Crkvi donirao čak četiri milijuna kuna

 

Premda nema preciznog odgovora koliko Crkva, odnosno crkveni vrh, ima utjecaja na politička kretanja i koliki je crkveni utjecaj na birače prije izbora, i prije ovih predsjedničkih izbora vidi se da je kandidatima važno kakav su dojam ostavili u crkvenim očima. Biskupi su se oglasili svojom porukom u kojoj naglašavaju vrijednosti nauka koji promiče Crkva i očekuju od vjernika da će u programima predsjedničkih kandidata prepoznati upravo te vrijednosti. Riječ je, prije svega, o pravu na život (protiv pobačaja), neradnoj nedjelji, vjeronauku u školi, ali i socijalnoj osjetljivosti i neupitnom domoljublju.

Neki su kandidati u svojim političkim karijerama već izgradili dobar odnos s visokim crkvenim strukturama. Za Večernji list posebno je istraživanje u stožerima predsjedničkih kandidata provela MPR Analitika, otkrivajući o kakvim je vezama (osobnim i političkim) riječ između pojedinih predsjedničkih kandidata i Crkve.

Crkveni službenici anketirani su anonimno, kako bi se čulo njihovo autentično mišljenje, jer se do službenog stava (osim pisma biskupa) ne može doći.

Dio klera misli da je do biskupske izjave o izborima došlo prerano i da je trebalo pričekati do pred same izbore, jer će se poruka pomalo zaboraviti. No, očekivati je da će se intenzivirati odnosi predsjedničkih kandidata s crkvenim vrhom i da će komunikacija između njih i Crkve još mnogo toga otkriti.

Milan Bandić

“Bio sam odličan đak i ministrant kod fra Blage (Brkića) u selu Ružići. On me naučio da se sto puta više isplati oprostiti, nego nekome osvetiti. A to me učila i majka” (iz biografije na službenom webu).

“Suradnja s Bandićem u glavnom gradu bila je više nego uspješna” (crkveni izvor).

“Zabrinjavaju nas česti napadi na Bandića po kojima je navodno upleten u neke mutne radnje. Crkva sebi ne može dozvoliti da se kompromitira podrškom kandidatu koji i u najmanjoj mjeri može imati bilo kakvih problema sa zakonom” (crkveni izvor).

– U posljednje dvije godine Bandić je polovinu donacija dao upravo Crkvi. Od ukupno osam milijuna kuna, pripalo im je čak četiri milijuna kuna milodara: 3 milijuna kuna za obnovu zagrebačke katedrale, zajednička gradnja 2500 socijalnih stanova, 350 tisuća kuna šibenskoj biskupiji, 170 tisuća kuna zadarskoj nadbiskupiji, izgradnja novih dječjih vrtića, projekt Hrvatskoga katoličkog sveučilišta

– Gradsko poglavarstvo u nešto više od godinu dana posjetila su dvojica najviših dužnosnika Crkve, kardinal Josip Bozanić i predsjednik Hrvatske biskupske konferencije Marin Srakić

– U Iloku: –Nisam se ispovijedao u crkvi, nego sam išao posjetiti crkvu i samostan. Ispovijedam se hrvatskom čovjeku svaki dan

– Na pitanje je li ga strah, odgovara da se boji samo Boga

– U crkvu ide najmanje dvaput tjedno, u svojoj župi Majke Božje Lurdske

– Mislim da nema ništa loše u tome da je u zemlji koja se izjasnila kao više od 90 posto vjernička predsjednik vjernik’

– Krsni kum 115 puta

– Često sam bio prozivan zbog činjenice da sam i vjernik i socijaldemokrat. Ja živim socijaldemokraciju 21. stoljeća koju je promovirao Tony Blair, također praktičan sam vjernik. Nažalost, mnogi je još poistovjećuju s komunizmom u kojem se pratilo ako bi netko otišao na misu. Socijaldemokratsko učenje i socijalni nauk Katoličke crkve imaju mnogo sličnosti. Surađivao sam sa svima koji žele dobro svome narodu i svojoj zemlji. Od toga su profitirali samo građani, a mene su lupali.

– Vjeru je privatna stvar i u crkvu idem zbog uvjerenja i potreba, a ne zbog skupljanja bodova. Vjera me potiče da budem još bolji, pošteniji, odgovorniji. Protivnik sam uvlačenja Crkve u politiku, ali sam isto tako protivnik tjeranja Crkve u sakristiju. I mi u politici, i crkveni dostojanstvenici pozvani smo služiti općem dobru. Poželjno je čuti glas Crkve o ključnim društvenim problemima. To nije miješanje u politiku, nego njezino poslanje.

Dragan Primorac

“Bivši ministar prosvjete Dragan Primorac bio je kooperativan u suradnji i s Kaptolom i Crkvom u RH, ali i BiH” (crkveni izvor)

“Primorca se ne dovodi ni u kakvu vezu s korupcijom i mislim da je on trenutačno prihvatljiviji od Bandića”

– Raspela u javnim ustanovama: Zalažem se za poštovanje vjerskih sloboda koje podrazumijeva i pravo isticanja religijskih simbola

– O pobačaju: Vjernik sam i zalažem se za život, ali svaka žena ima vlastitu odgovornost prema tom činu

– Dio njegova programa uključuje četiri vrijednosti – poštenje, rad, obitelj i domovinu, a to su vrijednosti koje zastupa i Crkva

– Vjeru je primio od bake i majke, a utjehu je u njoj potražio kad je bio suočen sa smrću. Drugi je prijelomni trenutak bio gubitak bliskih osoba koje su poginule u Domovinskom ratu

– 2008. u manje od dva tjedna pješačio iz Splita do Sinja Gospi Sinjskoj, a potom otišao i u Lourdes: “U Sinj sam hodočastio prije 20 godina. Sada sam to htio opet učiniti u krugu prijatelja i obitelji. U Lourdes sam otišao jer svetište slavi 150. obljetnicu Marijina ukazanja”

– 2008. sudjelovao na Tjednu solidarnosti i zajedništva sa Crkvom i ljudima u BiH

– Prvi se upisao u knjigu žalosti kod splitskog ordinarijata u povodu smrti pape Ivana Pavla II.

Andrija Hebrang

“On se nikada nije libio pružiti podršku Crkvi kad je bila napadana”, ističu njegovu konfrontaciju s aktualnim predsjednikom Mesićem kad su posrijedi križevi u javnim prostorima (crkveni izvor)

– Nedavno se sastao sa splitsko-makarskim nadbiskupom M. Barišićem

– Želim da Crkva zna moj program – rekao je nakon sastanka

– Crkva neće podržati jednog kandidata nego će reći vjernicima: Crkva je mudra, vidite programe, vidite osobe i po savjesti glasajte za onog za koga smatrate da može najbolje – naglasio je tada nadbiskup Barišić

– Stjepan Mesić u svojim istupima često omalovažava, pa i vrijeđa Crkvu kao instituciju, a time i sve vjernike – rekao je Hebrang

– Smatra da je, ne samo zbog ugovora koji je obvezuju, država dužna sudjelovati u financiranju Crkve koja je tijekom borbe za samostalnost RH dala velik doprinos

– Promijeniti ugovor s Vatikanom: NE

– Kršten punoljetan jer ga “teta nije smjela krstiti iz političkih razloga”

Ivo Josipović

– Sastao se s kardinalom Josipom Bozanićem prije službenog početka kampanje. Nije otkrio o čemu su razgovarali. No, tvrdi da nije išao tražiti potporu radi izbora za predsjednika države.

Naši sugovornici kažu da je kod crkvenih poglavara ostavio dobar dojam

– Na planu dnevnih događaja ima stavova Crkve s kojima se slažem, ali i onih s kojim se ne slažem

– O raspelima u javnim prostorima: Treba uvažiti činjenicu da su većina građana katolici, ali i da ima pravoslavaca, muslimana, ateista, agnostika...

– RH kao mlada država još nije osvijestila što znači sekularna država i razvila kriterije prema kojima će naći sklad između vjerskih osjećaja pojedinaca i vjerskih skupina. Ti kriteriji u nas tek trebaju sazreti, pa tako i u samoj Katoličkoj crkvi

– Od svećenika Sudca ne očekuju političke poruke

– Ne zna ima li što poslije smrti

– Po vjerskoj opredijeljenosti agnostik

– Jednako treba tretirati sve vjerske zajednice, jednako porezno opterećivati građane te podržavati laički karakter države

– Vjeronauk treba biti slobodna odluka roditelja i djece. Djeci koja ne žele ići na vjeronauk treba omogućiti drugi obrazovni sadržaj

– Računam na glasove vjernika i poštujem ih

– Ljetos se susreo s kardinalom Bozanićem, u rujnu sudjelovao na misnom slavlju Svete nedjelje u Ludbregu, susreo se s riječkim nadbiskupom Devčićem, varaždinskim biskupom Mrzljakom, u Sarajevu s kardinalom Puljićem, te s đakovačko-osječkim nadbiskupom mons. Srakićem

– U planu susret i s banjalučkim biskupom Komaricom

Nadan Vidošević

– Odnosi Hrvatske i Vatikana nešto su čime možemo biti zadovoljni”

– Raspela u javnim prostorima: Nisam za zabrane, križ nije sveprisutan u našem društvu, ali je najsnažniji izraz kršćanskog identiteta ove nacije

– Vjeronauk u školi mora biti izborni predmet

– Nije mu prihvatljiva teza da bi sljedeći predsjednik trebao biti katolik

– Stalo mu je do mišljenja Crkve. Vjernik je i nada se da će osvojiti i simpatije crkvenih krugova

– Susreo se s porečko-pulskim biskupom Milovanom te zagrebačkim nadbiskupom Bozanićem, a dogovoren je i susret s varaždinskim biskupom Mrzljakom.

– Kršten je kao dijete i praktični je vjernik. Svake nedjelje ide na misu

Vesna Pusić

– Raspela u javnim ustanovama: Vjerskim obilježjima tamo nije mjesto, oni su dio privatnog života

– Vjeronauk u školi: Crkvu i školu kao institucije treba razdvojiti. Vjeronauk se može podučavati u župama

– Potpora crkve: “Ne očekujem ni potporu ni kontru, jer je ovo sasvim različit posao od posla koji radi Crkva”

– U Saboru je zatražila da se javno prelistaju crkvene financije

– Akciju Ženske mreže “Bez Boga, bez gospodara” Pusić je ocijenila izvrsnom

– 2007. osudila pokušaj upletanja Crkve u predizbornu kampanju kazavši da je Crkva civilna institucija, te da njezina funkcija ne može biti usmjeravanje glasovanja

– Ne prakticira vjeru

– 2006. o smjeni prevoditeljice prijenosa mise za gluhonijeme zbog njezina razvoda rekla je da se “radi o nevjerojatnom postupku koji zahtijeva zaštitu ustavnosti”

Darko Pavičić
Večernji list

 

 

 

 

Reakcija Stožera predsjedničkog kandidata prof. dr. M. Tuđmana: Podaničko i sramotno ponašanje Uredništva Večernjeg lista

 

U današnjem Večernjem listu objavljen je tekst pod naslovom „U 2008. Bandić Crkvi donirao čak četiri milijuna kuna“, u kojem novinar Darko Pavičić, nakon nedavne poruke HBK o predsjedničkim izborima, piše o odnosu predsjedničkih kandidata prema Katoličkoj crkvi. Navodno istraživanje o tom odnosu, za Večernji list, provela je MPR Analitika, koja je očito po naručiteljevoj želji iz svoje ankete izlučila nekoliko predsjedničkih kandidata, a među njima i našeg kandidata prof. Miroslava Tuđmana.

Večernji list je privatno vlasništvo austrijske tvrtke pa kao zainteresirana strana, naravno ima pravo favorizirati svoje kandidate. No, kako Poruka HBK ima općehrvatsko značenje, a tako je intoniran i prilog u Večernjem listu, odstranjivanje pojedinih kandidata iz spomenute ankete tipičan je primjer medijske manipulacije serviran hrvatskim čitateljima. Ako je već na početku kampanje protuustavno ustanovljena nejednakopravnost predsjedničkih kandidata, koja se inače svakodnevno očituje u medijskom prostoru, pitamo se, nisu li, na jednoj višoj razini, već dogovoreni rezultati slijedećih predsjedničkih izbora?

Istraživačkom, objektivnom i analitičkom novinarstvu, umjesto cenzure, upravo bi to trebala biti tema za istraživanje, jer je riječ o sumnjivim radnjama, koje dovode u pitanje osnovne postulate demokracije. Ovih je dana objavljena vijest kako je bivši premijer Ivo Sanader u organizaciji njemačkoga medijskog koncerna WAZ održao predavanje u inozemstvu. Tom je prigodom ustvrdio kako u regiji trebamo snažnu Srbiju, što defakto znači ponovno uspostavu središnje uloge Beograda na području zemalja tzv. Zapadnog Balkana. S obzirom na povezanost WAZ-a s politikom Londona, nije čudno da bivši premijer ustrajava na obnovi nove Jugoslavije.

Upravo ovaj slučaj pokazuje isprepletenost inozemnih političkih središta moći s medijskim kućama u Hrvatskoj. Zato se s pravom pitamo, nije li i Večernji list umrežen u kakvu inozemnu političku strategiju, kojoj na čelu hrvatske države ne bi odgovarao predsjednik koji zastupa načelo hrvatske suverenosti izvan bilo kakvih balkanskih regija? Nažalost, moramo konstatirati kako se i vaš se tekst o odnosu predsjedničkih kandidata i Crkve točno uklapa u medijske matrice EPH i WAZ-a.

 

Ned, 31-05-2020, 06:09:22

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.