Otvoreno pismo gosp. dr.dr. Horst Pirkeru, predsjedniku uprave Styria d.d. Graz

Odnosi se na: „Večernji list“

Štovani gospodine dr. Pirker!

Obraćamo Vam se, jer ste kod Styria d.d. uz ostalo mjerodavni za medije.

Drugi razlog stoji naravno u prednjem planu: Već sedam godina, od kad je Vaš koncern preuzeo „Večernji list“, strpljivo čekamo da se to zrcali i u općem odnosu prema hrvatskom društvu i naravno u izvješćivanju.

Zašto?

Jer mnogi od nas već desetljećima poznaju Vaše poduzeće i prije svega „Kleine Zeitung“ i ne mogu si zamisliti da se tu činjenicu u potpunosti ne uvažava kod „Večernjeg lista“.

Jer mnogi od nas poznaju odnosno poznavali su ljude kao što su na pr. Dr. Fritz Csoklich, Kurt Wimmer, Kurt Vorhofer oder Hans Sassamann i sigurni smo, da se oni s tim, što „Večernji list“ godinama (ali i upravo sad!) pruža ne bi slagali.

Jer smo visoko cjenili i cjenimo zalaganje Styria-e kod spašavanja tradicionalnih kulturnih novina „Die Furche“; i jer smo sigurni da suradnici „Furche“ne bi mogli uopće ništa započeti s najvećim dijelom dnevno nuđenog od strane „Večernjeg lista“.

Jer odajemo veliko priznanje spašavanju austrijskog medijskog “zapovjednog broda” “Die Presse” kroz Vaše poduzeće; a sigurni smo da se i uredništvo tih novina ne bi moglo ni u kojem slučaju identificirati s dnevnim sadržajima „Večernjeg lista“.

I posljednje, ali ne i najmanje važno, jer čitamo na web-stranici Vašeg koncerna:

Budućnost treba prošlost

(Odo Marquard)

"Styria" je poduzeće usmjereno na budućnost i orijentirano na temeljne vrijednosti, te poduzeće koje predstavlja aktualnost i istodobno posjeduje bogatu tradiciju.

A i to:

Iza nas stoji povijest. 1869. godine u Grazu udružila se grupa angažiranih i odgovornih katolika kako bi osnivanjem „Katholischer Preßverein“ („Katoličkog tiskovnog udruženja“) jednu smjelu ideju sprovela u djelo.

Ne samo da prihvaćamo gornje navode, nego vjerujemo i slijedećem s Vaše web-stranice, koje glasi:

Zalažemo se za vrijednosti. Pothvati poduzeti pod imenom „Styria“ u nadolazećim su vremenima doprinijeli političkoj i duhovnoj emancipaciji mnogih ljudi. Ova orijentacija prema čovjeku i njegovom dostojanstvu ostala je obvezujuća vodilja novinarskog i ekonomskog djelovanja te je trajno obilježila biografiju Styrie do današnjih dana. I današnja vlasnica Styrie, opće korisna zaklada „Katholischer Medien Verein Privatstiftung“ („Privatna zaklada udruga katoličkih medija“), zauzima se za ovu vrijednostima orijentiranu poduzetničku tradiciju.

Potpuno smo svjesni velike odgovornosti, koja leži na Vašem poduzeću kao strateškom holdingu za preko 100 poduzeća u Austriji, Hrvatskoj i Sloveniji. Biti “neovisan od svih stranaka, interesnih zajednica i crkava”, kako to naglašava nadzorni odbor Styria-e, je važan preduvjet za ostvarenje Vaše misli vodilje:

Našu cjelokupnu poduzetničku pozornost i kompetenciju posvećujemo radu sa sadržajima koji se u obliku tekstova, tonova i slika tiskaju na papir ili se šalju elektronskim putem u audio ili video formatima.

Sve gore rečeno može se u slučaju Vašeg austrijskog djelovanja potpisati; mnogo toga smo dobili potrvđeno kroz Vaše medije u Austriji. Jer neki od nas godinama žive i rade u Austriji. Tko smo mi?

Hrvati AMAC – hrvatski web-portal okuplja bivše studente i prijatelje hrvatskih sveučilišta i hrvatske intelektualce širom svijeta u interesu očuvanja Hrvatske države. Hrvati AMAC povezuje Hrvate cijelog svijeta kojima je stalo do hrvatskog nacionalnog identiteta, hrvatske povjesne istine i trajnog sjećanja, katoličkog vjerskog nauka i morala i općeg širenja hrvatskog domoljublja.

Nakon što smo mi i Vašu izjavu u potpunosti i oduševljeno uzeli i uzimamo na znanje, pitamo se vrlo, vrlo ozbiljno, kako Vi i Vaše poduzeće, čiju povijest i profil su stvarale tako ugledne osobe, te s Vaše strane naglašene vrijednosti i vrijednostima orijentiranu poduzetničku tradiciju dovodite u harmoniju s onim sadržajima, koje nam „Večernji list“ dnevno nudi i za koje se zalaže?

Štovani gospodine dr. Pirker, Vaše poduzeće je kupilo dnevnik, koji je desetljećima bio uređivan u duhu komunističke ideologije i jednostranačke države i koji je u 90tim godinama zapošljavao još uvijek mnoge “oprobane” i “baždarene” komuniste u svim odjelima. Demokratska Hrvatska – priznajemo: tada još slabašna biljčica u više pogleda - obećavala si je s pravom, mislimo, od tog angažmana temeljne promjene. Zasigurno ne samo smjenu jednog športskog novinara, koji je zakazao kao glavni urednik!

Štoviše očekivala je hrvatska demokratski uvjerena javnost duhovnu i kulturnu promjenu kursa, koji istina ne bi obračunao s prošlošću –Vi i Vaši ljudi nisu bili i nisu obvezni na to-, ali koji ju ni kojem slučaju ne bi malo zamagljenu branio i dalje radio u njenom smislu.

Predmetno: „Večernji list“ se zalaže i dalje za “vječno jučerašnju” ideologiju, koju se sad više ne naslovljava kao “komunističku”, nego “anfišističku”! Svi bivši komunisti, prije svega oni koji su još danas aktivni u demokratskoj državi, postali su “antifašisti” – Titov režim i država se brane kao “antifašistička tvorevina” i brane svim sredstvima, a sve one koji su protiv toga –i takvi, koji su mlađi od Vas!- žigose se kao “fašiste” odnosno “ustaše”.

Rafinirano objavljuje „Večernji list“ tu i tamo drugačije glaseća mišljenja, koja međutim nemaju utjecaja na dnevno izvješćivanje, tako da nastaje utisak, da se ona koriste kao „smokvini listovi“. Želimo ovdje navesti samo jedan primjer.

“Obzor” je objavio u subotu, 8. rujna 2007. članak na dvije pune stranice pod naslovom «Antifašizam bez antikomunizma ne može biti demokratski stav» od jednog deklariranog “ljevičara”, naime dr. Ive Banca. Izdvojene su pri tom bile slijedeće riječi: “Konkretni režimi, poput Titova, stalno su krili svoje zločine, i to tako sustavno da je Milka Planinc ovih dana rekla kako o Bleiburgu i Kočevskom rogu nije «ni znala što je bilo ondje»”. Taj članak nije međutim potakao uredništvo na promjenu svoje temeljne pozicije ni za jedan milimetar!

Mi - i mnogi slobodoljubivi ljudi u našoj domovini - očekivali smo drugačiji način pisanja u Vašem hrvatskom listu: predmetni, na vrijednosti orijentirani, slobodu zagovarajući, demokratski usmjeren, protiv svakog ekstremizma, protiv svake antidemokratske ideologije i držanja nastupajući, osnovna i ljudska prava zagovarajući, demokratsku mnogostrukost podupirući i t.d.

Na jednom jedinom primjeru najnovijeg datuma - nemamo namjeru oduzimati Vam previše vremena - želimo pokazati kako to u stvarnosti izgleda.

Jedna građanska inicijativa je mirno prosvjedovala za promjenu imena najpoznatijem trgu u Zagrebu. Osuđeni su svi zločini i traženo udaljavanje Titovog imena, jer se njega i njegov režim u međunarodnim okvirima drži zločincima i odgovornima za oko jedan milijun ljudskih žrtava. Naravno da su različiti mediji naveli različit broj sudionika; neki 4000, drugi 3000, “veliki” konkurent “Jutarnji list”, zapovjedni brod antihrvatski mislećih, čak 2000. Što je napisao „Večernji list“ o tomu?

Nevjerojatno, ali istinito: „Večernji list“ je tamo vidio “oko tisuću članova te inicijative”!?! Osim toge je Senka Knežević, koja je napisalo to izvješće, vidjela ono, što ni jedna kolegica i ni jedan kolega tamo nije vidio, naime “ustaška obilježja”! Što mislite, kako bi veselio izvjestitelj “Jutarnjeg lista da je mogao tamo tako što vidjeti!?

A to, što je Knežević dalje napisala, ne može nikada harmonirati s Vašim vrijednostima i na vrijednosti orijentiranom poduzetništvu! Mržnja, podcjenjivanje i podmetanje ne odgovaraju ni u kojem slučaju Styria-i, koju smo poznavali i vjerovali da ju i sad poznajemo. I jednoj građanskoj inicijativi vješati paušalno tablice i etikete nije nikad prakticirala “Kleine Zeitung”. I nikada ne bi jednom Vorhofer-u ili Wimmer-u ni u snu palo na um, mirnoj građanskoj inicijativi - u svakoj demokraciji najrazumljivija stvar- ispostaviti račun za ugnjetenu travu!

Takve i slične primjere proizvode Vaše hrvatske novine bez prekida.

Ne sumnjamo da je gospodin Schauer naučio hrvatski i stoga moramo predmnijevati da je sa temeljnim sadržajima bila i je upoznata i uprava.

U vrijeme preuzimanja „Večernjeg lista“ bili ste već u Vašoj današnjoj poziciji prvog čovjeka Styria-e; predmnijavamo, nadamo se s pravom, da Vam je bilo jasno, na kako klizavi ideološki led vodite svoje poduzeće kod tog pothvata. Styria d.d. je istina neovisna od bilo koje crkve, ali obvezna kršćanskim vrijednostima i moralu – uvjereni smo da ta činjenica još uvijek ima važnu ulogu. Preuzeli ste jedne novine, u kojima su još uvijek bili zaposleni mnogi koji su na poslu bili i u komunističko vrijeme. Kako ste s tim postupali?

Ne želimo okrivljavati nikoga bez osnove, ali moramo utvrditi, da su sedamdesete godine ušle u najnoviju povijest kao “hrvatska šutnja”. A komunistički zatvori su bili prepuni nakon Titovoj obračuna s “Hrvatskim proljećem” – drugim nepodobnim hrvatskim inteklektualcima pridružili su se pravi marksisti, komunisti, nacionalkomunisti i t.d. Javno raditi  - a pogotovo medijski! - su mogli samo “pouzdani” i “preispitani” drugarice i drugovi. Svaki čovjek se može i promijeniti; posebno u zatvoru jednog jednostranačkog režima. Stoga je ta promjena kao vjerodostojna uzeta jednom Franji Tuđmanu, Marku Veselici, Šimi Đodanu, Vladi Gotovcu … teže je to kod onih, koji su od danas na sutra istupili iz jednog režima da bi nastavili svoj dosadašnji rad; a upravo je medijsko djelovanje uvijek povezano s određenim uvjerenjima, a takva se ne može odbaciti jednostavno od danas na sutra.

Preuzeli ste gospodina Branka Lovrića, koji je upravo u onim za intelektualni rad u Hrvatskoj teškim godinama studirao političku znanost i od 1975. napravio karijeru kod “Večernjeg lista”. Je li tako teško - za Vas kao dvostrukog doktora sigurno lakše - predočiti si kakav je to studij u komunizmu bio (posebno u sedamdesetim godinama)? On je postao zamjenik glavnog urednika - vjerujete li Vi da je to bilo moguće bez uvjerljivog držanja kao i vjernosti i članstvu u Savezu komunista?

Gospođa Ružica Cigler predstavlja istovjetan slučaj; pooštren sigurno činjenicom da je ona upravo za vrijeme “Hrvatskog proljeća” završila svoj studij političkih znanosti (svaki drugi bio bi manje sumnjiv) i nije - kao mnoge njene kolegice studentice i kolege studenti s drugih fakulteta - završila u zatvoru, nego kod jednih novina. I njena odanost i pripadnost Savezu komunista se na osnovu njenog životopisa s velikom sigurnošću može uzeti kao data.

Ne optužujemo ih oboje radi njihove prošlosti prije 1992., nego im predbacujemo da su novine dalje vodili u istom duhu. Naravno: Ljude se unatoč svemu ne treba okrivljivati bez dokaza.

No evo, pisanje novina, koje su oboje vodili s vodećih mjesta, je vidljivi dokaz.

Drugi možete, štovani predsjedniče uprave, naći na web-stranici Vašeg poduzeća: U životopisima gospodje Cigler kao i gospodina Lovrića nedostaje svaki pokazatelj za njihovo članstvo u komunističkoj stranci. A zašto?

Kad je Branko Lovrić 2002. „maknut na gore“ u upravni odbor, čudi nas da ste gospodju Cigler prihvatili kao glavnu urednicu a i da to nije izmjenio ni gospodin Klaus Schauer. Kad životopis gospodje Cigler nosi naslov «Preko 30 godina u službi „Večernjeg lista“» tada nas zanima kao čitatelje Vaših hrvatskih novina naravno i to, koliko od tih godina „u službi komunističkog režima“ (znamo mi naravno računati, ali moglo bi se iskreno navesti i to). Osim toga: ako je gospođa Cigler, kako se dalje čita, „dobila za svoj novinarski rad brojne nagrade i priznanja“, bilo bi ipak važno za sve čitatelje doznati koje nagrade i priznanja, od koga i kada.

Nadnaslovi oba životopisa na Vašoj web-stranici govore dosta toga: Oni signaliziraju (Lovrić) upitno prilagođavanje (suncokret!) na jednoj i jednu još upitniju neprekidnost (kontinuitet) (Cigler) na drugoj strani.

Gospodin Lovrić kaže u svom životopisu „ a promijenio se i društveni poredak”; kako je to spojivo s gore navedenom neprekidnošću rada? Novine, koje je vodio, ostale su na obrambenom kursu Tita i njegovog režima, ignorirale su njegove žrtve i igrale - nažalost i danas to rade - u kolu medijskog sudstva u Hrvatskoj! Svaki pokušaj točnije istrage prošlosti i zločinâ prijašnjeg režima i privođenja počinitelja na odgovornost biva u tim medijima - i u Vašim hrvatskim novinama! - unaprijed presuđen i stavljen na sramotni stup kao „fašističko stremljenje“ i „fašistizacija Hrvatske“. Tako se postupa čak i sa zahtjevom za promjenu imena jednom trgu. A svaka „svečanost“ u čast prošlih vremena podržava se medijski! Sve veći broj intelektualaca, koji hrvatskim medijima predbacuju svojevrsno zaglupljivanje i “medijsku izolaciju” i koji se spremaju ponovo (kao pod Titovim režimom) slušati strane radiopostaje i čitati strane novine, ostalja hladnim “najveći dnevnik” u zemlji!

Ne možemo i ne želimo vjerovati, da su to sadržaji koji stvaraju sliku Vašeg poduzeća; kad bi se Styria-u ocjenjivalo samo kroz „Večernji list“, tada bi to dalo kopiju novina “Kronen Zeitung” iz njihovog najagresivnijeg doba, ali bez prepoznatljivog ideološkog mirisa!

Ako smo bili jako razočarani ne učinjenom promjenom kursa nakon preuzimanja od strane Vašeg poduzeća, tada smo jednostavno zapanjeni glede jednog drugog “projekta” Večernjeg lista d.d.

Vaše zagrebačko poduzeće je suizdavač i prodavač „Opće i nacionalne enciklopedije u 20. knjiga“ zajedno s PRO LEKSIS d.d. bivšeg komuniste i nekadašnjeg socijalističkog ministra za kulturu dra. Ante Vujića, koji je istodobno glavni urednik djela!

Tako uska suradnja Vaše kuće s primjerice socijalističkim austrijskim Vorwärtsverlag-om je nama nepoznata i nezamisliva – kad bi Vi pristali na takvo što?

Nije nas međutim pogodila suradnja, nego njen ishod: Ta navodna enciklopedija je postala kulturni skandal, jer je urađena “šlampavo”, netočno, neujednačeno i prije svega ideološki prožeto - prema van kao “antifašistički”, ustvari nostalgično prokomunistički. Lista manjkavosti nastala samo letimičnim pregledom pojedinim područja je pozamašna – ideološko iskrivljivanje činjenica i događaja je očito! Samo o Austriji –zemlji, kulturi, ljudima- napisano je više nego dosta gluposti.

Samo kao primjer, “slučaj Waldheim”: Iako međunarodna komisija historičara nije ustanovila Waldheimovo sudjelovanje u ratnim zločinima i njegovi problemi nastadoše prešućivanjem - oštriji kritičari su govorili o “laganju, da nije imao pojma o ničemu”-, stoji u tom djelu, koje Večernji list d.d. kao suizdavač i prodaje, crno na bijelom: “Uoči predsjedničkih izbora 1986. otkrilo se … da je sudjelovao u odmazdama nad partizanima i u deportacijama grč. Židova u nacist. koncentracione logore“!?!

Upadljivo: Kao kod životopisa gospođe Cigler i gospodina Lovrića na web-portalu Styria-e “enciklopedija” je očistila sve one životopise bilo gdje još aktivnih komunista! Čak i predsjednik predsjedništva SFRJ - Stipe Mesić - nije bio član Saveza komunista prema tom djelu!

Nisu uvršteni mnogi drugačije misleći, kritika jednostranačkog režima je - ako uopće - samo rudimentarno prisutna, pri tom rabljeni jezik samo je uvjetno hrvatski i t.d., i t.d. Navodno je prodano 40.000 komada. 40.000 primjeraka, koji zavode krivoj naobrazbi, transportiraju krive podatke i slike, krivotvore i naknadno “ispravljaju” povijest – to ipak ne možete htjeti, gospodine predsjedniče uprave! A to, što je kod svečanosti povodom okončanja tog neslavnog djela (Vi si možete priuštiti sigurno nekoliko prijevoda!) rekao glavni urednik Goran Ogurlić (djelo je “nosač aviona”) je izrugivanje hrvatske kulture i naroda, kojem se taj “fušeraj” propagandno hvali kao nosač naobrazbe i “kruna svake kućne biblioteke”.

Dobro se sjećamo uništavajućeg pohoda “Kronen Zeitung”-a protiv “Kleine Zeitung” u Štajerskoj; i bravurozne obrane, pri kojoj “Kleine Zeitung” nije odbacila svoje vrijednosti! „Večernji list“ upravo vodi ne baš čisti „rat“ s EPH-proizvodima. (Možda osvetnički pohod novog šefa protiv svojih jučerašnjih kruhodavaca?). Njemu međutim na svih uglovima i krajevima nedostaje jedan Fritz Csoklich!

Ni pojavna slika novina ni takva suradnja ili medijske borbe ispod trbušne linije ne pristaju uvodno navedenim i prihvaćenim vrijednostima i načelima, koje Vaše poduzeće prati već puno dulje od sto godina (ili moramo reči “je pratilo”?) Vaš kredo “Zalažemo se za vrijednosti” nuka nas na osnovu izloženog stanja zapitati Vas: Za koje vrijednosti?

Na web-stranici Styria-e je objavljen i jedan „razgovor“ s Vama; na prvo pitanje “Vi rado koncern Styria Medien AG opisujete slikovito. Kako izgleda aktualna slika?” dajete slijedeći odgovor: “Do nedavno je to bila pomorska flota, no mislim da je vrijeme da ju napustimo i da govorimo o mreži velike učinkovitosti. Kod pomorske flote svi brode u jednom smjeru – iza predvodničkog broda. Mreža je interaktivno polje ravnopravnih odnosa. Za mene je to slika 21. stoljeća.” Znači li to da u trećem mileniju ne voze sva Styria-poduzeća u istom smjeru?

Nad Hrvatskom ne visi samo duga sjena prošlog terorističkog režima, što više još uvijek jako djeluju modificirani ostaci prošlog režima i potiču fatalno stvaranje paralelnih društava - „Večernji list“ je i tu na djelu, ali na veliko iznenađenje na strani preimenovanih jučerašnjih snaga, koje jednostavno ne mogu ili ne će shvatiti da je njihovo vrijeme prošlo.

Mi još uvijek ne vjerujemo, da je Vaš koncern došao u Hrvatsku da bi djelovao antihrvatski. U Vašem “razgovoru” najavljujete: “… i Hrvatskoj – tamo želimo ostvariti svoje ciljeve značajnim intenziviranjem svog angažmana.” Jesu li to samo materijalni ciljevi? Znamo “pecunia non olet”, ali to ipak ne može biti sve, što Styria hoće i traži u Hrvatskoj, ili?

“Intenziviranjem svog angažmana”? U smislu izreke Oda Marqurd-a “Budućnost treba podrijetlo”? Tada morate hitno tražiti drugo podrijetlo za bolju budućnost „Večernjeg lista“, štovani gospodine dr. Pirker. Jer s jednom neprekidnošću ne može se svladati prijelaz iz jednog terorističkog društvenog ustroja u jedan demokratski društveni ustroj!

Dr. Fritz Csoklich objasnio je uvjerljivo 2003. studentima, što je ustvari najvažnije kod novinarstva. „Činjenice! Moje dame i gospodo, činjenice!“

Nama je isto tako stalo do ČINJENICA! Nadamo se i Vama i Styria-i d.d.

Zahvaljujemo se za Vašu pažnju i trud i ostajemo u tom smislu.

Uz dužno štovanje

Uredništvo i suradnici webortala Hrvati AMAC

{mxc} 

Sri, 3-03-2021, 03:06:26

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2021 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.