Željko PeratovićVijest koju smo prenijeli na portalu o dva uhićenja vezana uz pisanje na Internetu izazvala je više kritičnih reakcija što se tiče Željka Peratovića. Naime, bilo je više primjedbi da se nismo ničim kritično osvrnuli na sadržaje njegovih tekstova, zbog čega bi čitatelji mogli steći krivi dojam o njegovom pisanju. Da po ovom pitanju ne bi bilo nejasnoća, ovom prilikom prenosimo Peratovićev tekst koji je objavljen na naslovnoj stranici Vjesnika, 29. rujna 2004.. Taj tekst trebao bi svim našim čitateljima biti sasvim dovoljan da steknu uvid o kakvom se to novinarstvu radi u slučaju Željka Peratovića. Članak u Vjesniku poslužio je za plasiranje vijesti o vezama generala Ante Gotovina s IRA-om, što je bio dio medijsko-obavještajne kampanje koja se vodila svim sredstvima protiv Gotovine.(mm)
Add a comment        
 

 
PeratovićU svega nekoliko dana u Hrvatskoj su se dogodila dva uhićenja, koja se izravno tiču slobode medija. U prvom se slučaju, o čemu je pisao Večernji list, radi o Damiru Fintiću, vlasniku portala 'vukovarac.net’, koji je osuđen na četiri mjeseca zatvora uvjetno na godinu dana, zbog članaka i komentara na internetskim stranicama uperenih protiv bivšeg gradonačelnika Vladimira Štengla i njegove supruge Dragice. Drugi slučaj tiče se novinara Željka Peratovića koji svoje tekstove, video snimke i dokumente već duže vrijeme objavljuje na svom blogu "45 lines", često s tematikom nezakonitosti, kriminala, ratnog zločina u Domovinskom ratu, profiterstva i rada tajnih službi. On je uhićen jer je navodno odao državnu tajnu. Bacili smo pogled na njegove internetske stranice ne bi li saznali o kakvoj se to tajni radi, i za početak primijetili da je zadnji članak objavljen s nedjelje na ponedjeljak, dakle dan prije nego što je uhićen.
Add a comment        
 

 
MesićVeć smo pisali kako se predsjednik Mesić zapravo obožava hraniti tračevima i aferama, glumiti velikog šefa čija riječ uvijek mora biti zadnja, gurati nos u apsolutno sve što bi mu moglo pomoći da nabaci koji politički bod, ali i glumiti uvrijeđenu princezu ako se netko usudi napraviti nešto što baš i nije u skladu sa Stipanovim osobnim preferencijama. Tako se naš predsjednik nije libio po treći put u nepunih godinu dana, manirom pravog partijskog dužnosnika zagalamiti na urednike nacionalne televizije, jer su po njegovom mišljenju dali previše medijskog prostora nekome tko to ne zaslužuje. Precizinije, kao i prošli put, kada je sredinom srpnja u emisiji HTV-a “Fokus” prigovarao HTV-u na neprofesionalizmu, povod je bio slučaj Zagorec. Predsjednika je razljutio podulji nastup odvjetnika Zvonimira Hodaka u emisiji “Hrvatska uživo” u petak. «Zabrinjava me da državna televizija, koja bi trebala biti javna, daje prostor čovjeku koji je jednostavno odvjetnik jedne osobe koju gone hrvatska tijela. Zašto to HTV čini, treba pitati one na televiziji, jesu li to urednici ili direktor. Mene zanima tko daje prostor jednom čovjeku koji dolazi niotkuda» - izjavio je Mesić u subotu. Na spomenutu izjavu oglasila se glavna urednica Informativnog programa HTV-a Hloverka Novak-Srzić koja Mesiću daje za pravo kada je riječ o sadržaju spornog Hodakova gostovanja, no isto tako naglašava da su svi eventualni propusti u nadležnosti uredničkog kolegija te da nije na njemu da kroji uređivačku politiku javne televizije. «U uljuđenim, demokratskim zemljama to se jednostavno ne radi» - poručila je Novak-Srzić. No na Stipu se ne treba previše ljutiti, kao što ga i u mnoštvu situacija – osim u onima kad svojom politikom svjesno ili nesvjesno šteti hrvatskim interesima – ne treba shvaćati preozbiljno. Na kraju krajeva, radi se o čovjeku u godinama čije pamćenje i nije što je nekad bilo pa svojim ponašanjem počesto sam sebi ruši kredibilitet. Primjerice, 8. listopada 2006. HTV je u Dnevniku objavio snimku s Mesićevom proustaškom izjavom i pjevanjem ustaških pjesama. Mesić je zahtijevao hitno obraćanje javnosti u kojem je naglasio da je, iako je snimka možda autentična, riječ o “perfidnom i prozirnom napadu i podmetanju». Kako onda shvatiti patetično držanje i govorancije koje je nedavno održao na antifašističkom skupu u Istri? Stipe bi, malo na jednu, malo na drugu stranu, ovisno o situaciji jer na kraju krajeva – glasovi su glasovi bez obzira od kog dolaze.(mmb)
Add a comment        
 

 
novinarstvoVeć smo donjeli prvi, a sad donosimo i drugi dio članka Gojka Borića iz Hrvatskog lista, u kojem se osvrće na katastrofalnu razinu i način medijskog izvještavanja u Hrvatskoj. Autor piše o potrebi kreiranja nekog oblika Hrvatskog dnevnika koji bi svakodnevno reagirao na kojekakva podmetanja i poluistine koje vladaju hrvatskim medijskim prostorom. U nastavku teksta može se pročitati i detaljnije obrazloženje i pozadina nekih od laži koje se najviše ponavljaju te postoji realna opasnost da zbog nedostatka reakcije i demantija, s vremenom postanu «istina».U prethodnom članku navedeno je prvih pet, a sada one koje zauzimaju sljedećih pet pozicija prema učestalosti njihova spominjanja: «6. Izmišljotine o Nezavisnoj Državi Hrvatskoj 7. Hrvatska se osamostalila na temeljima ZAVNOH-a i jugoslavenskoga ustava iz 1974. 8. Poklič za detuđmanizacijom 9. Tuđman je «dogovorio rat» s Miloševićem, i radio na 'podjeli Bosne' 10. Tuđman «međunarodno izolirao Hrvatsku» i dopustio 'veliku pljačku u pretvorbi"».
Add a comment        
 

 

Propagandne zabludeGojko Borić u Hrvatskom listu analizira vrlo zabrinjavajuće stanje koje vlada hrvatskim medijskim prostorom te posljedice koje ono povlači za sobom. Naime, autor s pravom konstatira kako se novinarstvo srozalo na niske grane čime se dovodi u pitanje kredibilitet sredstava javnog informiranja. «Ono što najviše zbunjuje u hrvatskim tiskovinama može se nazvati «epidemijom zabluda». Netko ubaci u politički diskurs neistine i, što je možda još gore, poluistine koje onda većina novinara ponavlja, a da ih nitko ne pokušava ukloniti kako bi nestale iz ozbiljnoga štiva. Ovdje ćemo nabrojiti samo neke zablude koje su našle «pravo građanstva« u hrvatskim publikacijama premda ih nije teško opovrgnuti kao laži i poluistine. 1.) Jugoslavija je mogla opstati da su na to pristali republički moćnici 2.) Hrvatska je mogla izbjeći rat da je to htjelo tadašnje vodstvo pod predsjednikom Tuđmanom 3.) Pretvorba je bila najveća pljačka u povijesti Hrvatske 4.) U Hrvatskoj su počinjena zlodjela kao i u ostalim bivšim republikama propale Jugoslavije 5.) Europa je stvorena na antifašizmu, a Europska unija je 'raj na zemlji'."(zdk)

Add a comment        
 

 
Hloverka Novak SrzićNa Prisavlju i dalje vlada napeta atmosfera. Nakon žustrih napada Izvršnog odbora HND-a, ali i nekoliko kolega novinara s nacionalne televizije na novo izabranu glavnu urednicu informativnog programa Hloverku Novak Srzić, u njenu je obranu stao i Glavni ravnatelj HRT-a Vanja Sutlić. Na izjave koje iz HND-a pristižu o zapanjenosti činjenicom nepoštivanja negativnog mišljenja dijela kolega novinara o Hloverkinom izboru, Sutlić je poručio kako je procedura za postavljanje svih glavnih urednika ista, kako bi svi najprije trebali pomesti pred svojim pragovima te da je jedini kriterij u cijeloj priči stručnost, objektivnost i cjelovita istina. Ne možemo se oteti dojmu da se ovdje zapravo radi ne samo o borbi za očuvanje vlastitih pozicija, već prvenstveno o nezadovoljstvu koje izaziva činjenica da će Hloverkina riječ u mnogim stvarima u kojima je do sad vladala, uvjetno rečeno potpuna sloboda, ipak biti zadnja. Iako mogućnost da se na HRT-u dogode cjelovitije promjene u smislu načina rada postoji, ona je zapravo vrlo mala i najvjerojatnije se u tom pogledu ništa značajnije promijeniti neće. Najveća sposobnost koju je većina novinara javne televizije do sad prezentirala, upravo je brzina prilagođavanja «vanjskim» okolnostima. Zbog te se činjenice nameće pitanje zbog čega se konkretno Hloverki prigovara? Da je bila «režimski» novinar? Primjetno je da ni jedna od izrečenih optužbi nije konkretizirana, nitko od nezadovoljnika nije decidirano izrekao što mu to točno vezano uz njen rad smeta i potkrijepio svoje teze opipljivim argumentima. (mmb)
Add a comment        
 

 
Robert ŠvebGlavni ravnatelj HRT-a Vanja Sutlić na jučerašnjoj je sjednici Programskog vijeća HRT-a izjavio kako je Hrvatska radio-televizija izložena svojevrsnom reketu, a ravnatelj HTV-a Robert Šveb najavio je moguće pokretanje sudske tužbe zbog napisa da je u sukobu interesa. "Neistine, neistine, neistine", rekao je Sutlić komentirajući napise u pojedinim medijima o radu sadašnjeg čelništva kuće. Ustvrdio je kako postoje "zainteresirani u kući, a i vani koji rade mimo onoga što želimo i što smo najavili da je program rada u ovom mandatu". Ovo je izvadak iz Hinine vijesti u kojem se čelnici HRT-a žale na reket i neistine vezane uz njihovu kuću. To što se mnogi gledatelji žale na iste probleme već godinama dakako nema puno veze sa žalopojkama Vanje Sutlića i Robert Šveba, budući su žalbe u slučaju gledatelja vezane uz televizijski program HRT-a. Vanja Sutlić i Robert Šveb, s druge strane, ne mogu se pomiriti s činjenicom da je na vidjelo isplivao financijski aranžman po kojem će dojučerašnja tvrtka RoBaGo ovog drugog od HRT-a ubilježiti 3,2 milijuna kuna. Zbog čega? Zbog licence od 2,1 milijuna kuna na tupasti kviz "Uzmi ili ostavi" kojeg je uz silne napore teglio Željko Pervan, i zbog licence od 1,1 milijun kuna za novi (zaključujući po imenu) kviz "Jedan protiv svih" s kojim se gledatelji HRT-a još nisu imali nesreću suočiti se. (mm)
Add a comment        
 

 
CenzuraNa portalu Hrvati AMAC objavljen je članak u kojem su dovedena u sumnju objašnjenja za javnost u svezi kašnjenja Večernjeg lista 18. kolovoza na kioske. Naime, tog dana zagrebačko izdanje ovog lista čitatelji su mogli kupiti tek u kasnijim prijepodnevnim satima. Kao razlog ovom kašnjenju navedeni su tehničkih problema u tiskari. Međutim, autor članka na portalu Hrvati AMAC ovo objašnjenje doveo je u pitanje zbog činjenice da se baš u tom broju Večernjeg lista, u podlistu Obzor, izašao intervju Davora Ivankovića s Romanom Binderom. U ovom intervjuu Roman Binder iznio je svoja gledišta vezana uz aktualnu aferu «Mesić-Zagorec-Perković», koja zasigurno nisu razveselila Pantovčak. Imajući na umu sve što se već događalo u slučaju Zagorec, razmišljanja autora članka s portala Hrvati AMAC koja kašnjenje Večernjeg lista 18. kolovoza pripisuju pokušajima cenzure ne zvuče uopće nemogućim.(zdk)
Add a comment        
 

 
VatikanVeć smo na portalu izvještavali o tome kako Inoslav Bešker pišući iz Rima za Jutarnji list prekraja vijesti i činjenice. Meta tih prekrajanja obično je Katolička crkva, odnosno papa [1,2]. U sličnom stilu, što se činjenica tiče, Silvije Tomašević napisao je članak u Večernjem listu u kojem se govori o odnosu Vatikana prema fašistima i antifašistima, pri čemu se kao izvor navodi tekst objavljen u vatikanskom glasilu "L'Osservatore romano". Glas Koncila dao si je truda rasvijetliti što je točno napisao "L'Osservatore romano", objavivši poduži članak iz pera Tomislava Vukovića na ovu temu. Postavlja se pitanje za što su to točno plaćeni Silvije Tomašević i Inoslav Bešker? Naime, po načinu na koji izvještavaju hrvatsku javnost iz Rima teško da se mogu nazivati novinarima. U nastavku prenosimo pojašnjenja Tomislava Vukovića objavljena u Glasu Koncila, kao i članak Silvija Tomaševića objavljen u Večernjem listu. (mm)
Add a comment        
Sri, 3-03-2021, 12:32:52

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2021 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.