S internetskih stranica Supersajt.info prenosimo komentar o dvojbenoj objektivnosti određenog dijela novinara HRT-a. Ta neobjektivnost i tendenciozno manipuliranje činjenicama nedavno se moglo primjetiti i u emisiji Dossier.hr u kojoj se provodila "suptilna" politika gađenja Hercegovaca i svega što je s njima vezano, ovoga puta na primjeru suživota Hrvata i Muslimana u Mostaru. "Baš kad se čovjek ponadao da kronična ili intrinzična kakogod, averzija hrvatskih medija prema Hercegovcima i svemu što vodi porijeklo iz Hercegovine doživljava svoj sumrak, dogodio se Dossier.hr, poluprofesionalni tv magazin - više polu nego profesionalni. U prošloj epizodi su udarili po Mostaru točnije, tzv. hrvatskom dijelu grada. Prilog je toliko tendenciozno i subjektivno udario po Hrvatima u Mostaru da čovjek pomisli da je na HRT-u počeo raditi Alija Behram i to onaj iz najboljih dana. Onda nam dođu sa HRT-a i kažu da se kod njih „ne naručuju prilozi". Novinar je na samom početku priloga povukao paralelu Vukovara i Mostara. Dok samo spomenom u doslovno dvije riječi spominje da je cijeli grad bio poput Vukovara, on spominje isključivo njegovu istočnu stranu „koja je bila pod opsadom oko godinu dana" gdje se „svakodnevnica svela na puko preživljavanje"."

 

 

Nije nikakva tajna kako su brojne novine u financijskim teškoćama, kako u Hrvatskoj tako i u svijetu. Primjerice, u SAD-u bankrot prijeti četvrtim novinama po broju prodanih primjeraka Los Angeles Timesu, kao i nešto manjem Chicago Tribuneu, a u ozbiljnim financijskim nevoljama je i New York Times. U cijelom svijetu novine su se našle pritisnute Internetom, kojem se mnogi okreću kao izvoru informacija. No, Internet ne može nadomjestiti ozbiljno novinarstvo tako da propadanje novina na svjetskoj razini sigurno nije vijest kojoj bi se trebalo radovati. No, može se reći i da je sama novinarska branša doprinijela ovim procesima, prilagođavajući objektivnost i kritičnost pisanja interesima raznih lobija, što sigurno odbija čitatelje koji su toga sve svjesniji. U potrazi za objektivnošću Internet se onda nameće sam po sebi, no pri tome čovjek dolazi u opasnost da se potpuno izgubi u gomili informacija koje je teško provjeriti, kao i mnoštvu površnih komentara. Ova površnost nije samo problem vezan uz dnevno informiranje, već je često svojstvena i mnogim drugim inicijativama vezanim uz Internet. O socijalnoj mreži Facebook do sada smo na Portalu pisali u kontekstu političkih manipulacija, no vrijedi se i osvrnuti na samu bit Facebooka kao mjesta za virtualno druženje. O tome smo zgodan i dobar tekst našli u mjesečniku Bug posvećenom osobnim računalima.(mm)

 

 

Posljednja Latinica "Dvojno državljanstvo - posljedice" na temu Hrvata u Bosni i Hercegovini izazvala je brojne redakcije među našim sunarodnjacima u susjednoj zemlji. Primjerice, samo je osvrt na ovu emisiju HRT-a objavljen na Portalu Poskok.info u trenutku pisanja ovog teksta sakupio više od 150 komentara čitatelja. Naslov osvrta je "Konačno Latinica" te ga u nastavku prenosimo u cijelosti, a izdvojili smo i jedan komentar čitatelja koji se podrobnije osvrnuo na neke teze voditelja i novinara Latinice. Za one koji kao i mi nisu gledali Latinicu onda kada je emitirana, spominjemo kako se ona može pogledati naknadno preko Interneta sljedeći ovu poveznicu: Google-Video. Nama je upao u oči nastup dr. Nine Raspudića s Filozofskog fakulteta, kao dobro pripremljen i dobro prilagođen televizijskim gledateljima. Raspudić je vrlo uspješno sažeo rasistički karakter kritika koje se svako malo čuju u našim medijima  na račun Hercegovaca. Vrijedi isto tako primijetiti kako se u slučaju dr. Nine Raspudića radi o mlađoj osobi koje rijetko imamo prilike čuti u političkim raspravama.(mm)

 

 

Zbor braniteljskih udruga iz Domovinskog rata Grada Zagreba, ispred 29 udruga članica Zbora, najoštrije osuđuje medijski orkestriranu hajku na direktora programa HTV-a Božidara Domagoja Burića. Gospodin Burić se usudio, što je za novonastalu hrvatsku zbilju posve neuobičajeno, posvjedočiti pripadnost narodu, zemlji i televiziji koja se, kojeg li čuda, naziva hrvatskom. Valja primjetiti da nikada do sada nismo primjetili ovako dramatične reakcije kad su na istoj toj televiziji emitirani sadržaji i nastupali gosti koji su iskazivali neskriveni animozitet i nesklonost hrvatskoj državi, narodu i braniteljima koji su je stvorili. Ovim putem iskazujemo punu potporu gospodinu Buriću i njegovim nastojanjima da se zaštiti dostojanstva i dignitet hrvatske države, Domovinskog rata i hrvatskih branitelja.

 

 

Da je Internet moćan medij koji svakim danom sve više mijenja način na koji funkcionira moderno društvo znaju i vrapci na granama. Zato što je otvoren i dostupan (gotovo) svima, moglo bi se reći kako predstavlja sredstvo koje ljudska civilizacija nije do sada imala, omogućujući svakome izraziti svoje mišljenje koje onda biva dostupno svima - dakle, na prvi pogled ideal demokracije. I zaista, bez Interneta, puno toga što je naša udruga napravila i pokrenula, kroz mnoge tribine i inicijative naših članova, ne bi bilo dostupno svakome tko mišem odluči učini nekoliko klikova na ovom portalu. No, baš ta jednostavnost uporabe čini Internet i novim izazovom za svakoga korisnika koji začas može kako precijeniti njegov domet, tako i podcijeniti njegove mane. Pogotovo kada su mladi u pitanju kojima se Internet s raznih strana sugerira kao rješenje svih problema.(mm)

 

 

O Inoslavu Beškeru ovaj puta kratko, jer ne zaslužuje više. Dakle, nakon izjave premijera Sanadera na temu komunističkih zločina o kojoj smo već pisali na Portalu [Premijer Sanader - Zločin je zločin], nije trebalo dugo čekati da se u Jutarnjem listu nađe jedan od njihovih komentatora i dade recept kako tu  izjavu treba sabotirati. Recept? Da je Sanader zapravo za sankcioniranje zločina jedne strane, a Mesić za sankcioniranje zločina druge strane, pa su obojica diskvalificirani. To što je Sanader izjavio da "ne može jedno pravilo vrijediti za antifašistički pokret, a drugo za Domovinski rat" - odnosno da je zločin u oba slučaja zločin - novinar godine 2003. po HND-u, znanstvenik i gostujući profesor dr. sc. Bešker je u svom kulinarskom uratku preskočio. Slijedom Bešekrove logike, dakle, Sanaderova strana su ustaše, jer njih jedine nije izravno spomenuo u kontekstu zločina koje treba osuditi. Koliko je to imbecilno ne treba valjda dalje razlagati - obećao sam kratko, i evo ga - jedan odlomak. U nastavku se može pročitati Beškerova hrpa rečenica, za one dobrog želuca.(mm)

 

 

Prenosimo u cijelosti otvoreno pismo koje su uputili članovi uredništva i suradnici vrlo posjećenog portala Hrvati AMAC predsjedniku uprave Styria d.d. Graz, dr.dr. Horst Pirkeru. Izdvajamo početak pisma: "Obraćamo Vam se, jer ste kod Styria d.d. uz ostalo mjerodavni za medije. Drugi razlog stoji naravno u prednjem planu: Već sedam godina, od kad je Vaš koncern preuzeo „Večernji list“, strpljivo čekamo da se to zrcali i u općem odnosu prema hrvatskom društvu i naravno u izvješćivanju. Zašto? Jer mnogi od nas već desetljećima poznaju Vaše poduzeće i prije svega „Kleine Zeitung“ i ne mogu si zamisliti da se tu činjenicu u potpunosti ne uvažava kod „Večernjeg lista“. Jer mnogi od nas poznaju odnosno poznavali su ljude kao što su na pr. Dr. Fritz Csoklich, Kurt Wimmer, Kurt Vorhofer oder Hans Sassamann i sigurni smo, da se oni s tim, što „Večernji list“ godinama (ali i upravo sad!) pruža ne bi slagali. Jer smo visoko cjenili i cjenimo zalaganje Styria-e kod spašavanja tradicionalnih kulturnih novina „Die Furche“; i jer smo sigurni da suradnici „Furche“ne bi mogli uopće ništa započeti s najvećim dijelom dnevno nuđenog od strane „Večernjeg lista“. Jer odajemo veliko priznanje spašavanju austrijskog medijskog “zapovjednog broda” “Die Presse” kroz Vaše poduzeće; a sigurni smo da se i uredništvo tih novina ne bi moglo ni u kojem slučaju identificirati s dnevnim sadržajima „Večernjeg lista“. "

 

 

Prenosimo duži tekst objavljen u Glasu Koncila i kraći izvještaj koji je donijela Hina o tribini "Tko je pobio hercegovačke franjevce u veljači 1945. godine?". Podsjećamo, ova tribina u organizaciji HIC-a i HKV-a održana je prvi puta u subotu 9. veljače u Zagrebu u dvorani Hercegovačke franjevačke provincije Uznesenja Blažene Djevice Marije, a drugi puta 14. veljače u prostorijama Hrvatske kulturne zaklade i Hrvatskog Slova. U najavi je još održavanje tribine u Splitu, za 19. veljače. Iz teksta u Glasu Koncila izdvajamo dio koji se odnosi na izlaganje Ante Belje: "Na početku svoga predavanja ravnatelj HIC-a Beljo podsjetio je da su partizani u Drugome svjetskom ratu, kako su osvajali koje mjesto, već unaprijed imali sastavljene popise »narodnih neprijatelja« koji su bili određeni za odstrel, bez saslušanja, suda i presude. U tom se kontekstu trebaju promatrati i sva ubojstva hercegovačkih franjevaca, koji su bili glavna smetnja provođenju partizanskog ideološkog jednoumlja. Ti su zločini bili dugogodišnja »tabu-tema« i počeli su se sustavnije istraživati nakon pada komunističkog režima. Predavač je odmah ustvrdio kako su danas krivci za zločine poznati i do njih nije teško doći, jer su oni navedeni u knjizi o XI. dalmatinskoj brigadi, koja je u veljači 1945. ušla u Široki Brijeg. Objavljena je g. 1998. u Zagrebu i ima 800 stranica, a sva imena koja se u njoj spominju ponavljaju se i u knjizi glasovitog partizanskog zapovjednika Sime Dubajića »Život, grijeh i kajanje«. On u knjizi ne samo da preuzima odgovornost za poslijeratna pogubljenja Hrvata nego i izražava žaljenja što njihov broj nije veći. Ukratko, XI. dalmatinska brigada je imala tzv. »ubilačku četu« koja je uglavnom bila sastavljena od Hrvata a u njezinom su zapovjedništvu bili Srbi. Bila je zadužena za egzekucije a iza sebe je ostavila krvavi trag od Kočevlja do Trsta. Nakon završetka ratnih operacija brigada je rasformirana i pretvorena u tenkovsku jedinicu te prebačena u Tetovo u Makedoniju."