Zloporaba neznanja
 

Mnogima je zasmetalo što se u subotu 26. svibnja u Kumrovcu za nekadašnji tzv. Dan mladosti okupilo prema Večernjem listu 7 do 8, a prema Jutarnjem listu, 10 tisuća poštovalaca kako se voli reći "lika i djela Josipa Broza" pa cijeli taj fenomen zaslužuje pomniju analizu, pogotovo zato što upravo on može poslužiti kao paradigma za razumijevanje brojnih drugih još puno važnijih fenomena u suvremenom hrvatskom društvu.

Pozornost u tom, nazovimo ga, "kumrovečkom slučaju" treba usmjeriti ne samo na svakako kontroverznu, a po mnogim povijesnim pokazateljima i zločinačku Brozovu ličnost, nego i na druge faktore bez kojih svega toga događanja u Kumrovcu ne bi ni bilo. Ponajprije u suvremenim pluralnim društvima dopušteno je i treba biti od svih tolerirano baš sve osim onoga što je zakonom zabranjeno, s tim da isto tako baš sve smije, može i treba proći kritičko i argumentirano sučeljavanje različitih mišljenja i vrijednosnih sustava. Budući da hrvatska zakonodavna vlast nije smogla snage zabraniti crvenu petokraku i druge komunističke simbole - pod kojima je likvidirano više od 100 milijuna ljudi u svijetu, a koliko je hrvatskih žrtava komunizma još se uvijek točno i ne zna, premda je poznato da su veoma brojne - hrvatski građani moraju tolerirati i toleriraju pojavljivanje toga znakovlja u javnosti, a pritom oni imaju pravo imati o njemu svoje mišljenje i imaju pravo to svoje drugačije mišljenje i iznositi. Načelno je to sasvim jasno i svima prihvatljivo, s tim da u konkretnim hrvatskim prilikama legitimno protivno mišljenje ne može računati na medijski prostor, posebno ne na onaj najprošireniji pa stoga i utjecajniji, već samo na prostor u ipak rubnim medijima.

Razumljivo je da još uvijek ima ljudi koji su, a da toga uopće nisu svjesni, žrtve sustavne komunističke propagande i koji se vođeni svojim djelomičnim i nedostatnim uvidima, ravnaju i danas po davno stečenim iracionalnim emocijama. Razumljivo je da isto tako ima ljudi koji su u komunizmu bili dio povlaštene klase, koji su uživali blagodati svoje ideološke i političke podobnosti, a koji su u povijesnim promjenama koje su nastupile, ne samo izgubili svoju povlaštenost nego katkad došli i u nezavidan položaj pa je njihova nostalgija za prošlim vremenima posve razumljiva. Treba radi objektivnosti također reći da te povijesne promjene, osobito u suvremenom hrvatskom društvu, nisu nimalo ugrozile mnoge od osobito povlaštenih u komunizmu nego su im omogućile "presvlačenje sakoa" i zadržavanje privilegiranih položaja ili štoviše čak i stjecanje još povoljnijih položaja nego što su ih imali u komunizmu - ta većina današnjih tzv. tajkuna u Hrvatskoj bili su ne samo članovi nego i miljenici Komunističke partije.

No, "kumrovečkog slučaja" ne bi ni bilo kad ne bi postojali organizatori i kad im određeni mediji ne bi pružali besplatnu propagandu. Uz postojeće zakonodavstvo nitko ne može osporiti pravo tim organizatorima na priređivanje takvih okupljanja, ali im se može i treba predbaciti zloporabu neznanja, neupućenosti u cjelovitiju istinu. Organizatori i njihovi medijski pomoćnici danas mogu znati i sigurno znaju cjelovitiju istinu o Brozu, komunizmu, crvenoj petokraki i komunističkim zločinima a ipak manipuliraju neupućenima i emotivno zarobljenima. Znakovito je da ne poštuju zapravo baš "svoje" nego baš njima nemilosrdno manipuliraju. I to je ono što je u "kumrovečkom slučaju" najgore, najnečasnije i najnehumanije.

No, kad bi se tako postupalo samo pri organizaciji kakvih manifestacija, to ipak ne bi bilo tako strašno jer manifestacije dođu i prođu i od njih puno ne ostaje. Puno je ozbiljnije i s daleko većim negativnim posljedicama kad se taj obrazac manipulacije s nedovoljno upućenima i emotivno vezanima zlorabi pri rješavanju važnih pitanja na različitim područjima društvenoga života, politike, gospodarstva i kulture.

Veoma je malo ljudi u hrvatskom društvu koji se mogu realno pohvaliti da su dobro upućeni makar u ono bitno što se događa u hrvatskoj državi na raznim područjima društvenoga života. Naime, ljudi koji bi se za to znanje oslanjali samo na naše suvremene medije, sasvim sigurno ne bi mogli biti upućeni u bitnu problematiku. Činjenica je da su upravo mediji za većinu u hrvatskom društvu izvor spoznaja, dakle i mogućnost stjecanja novih spoznaja i znanja, jer mediji nerijetko više skrivaju negoli otkrivaju baš kad je riječ o važnim i bitnim pitanjima te radije nude afere, senzacije, konstrukcije ili uvoze kojekakve bizarnosti.

Proklamirana politika po kojoj bi hrvatsko društvo trebalo postati društvo znanja, čini se još je uvijek više dobra želja i nakana negoli ozbiljan domišljeni i razrađeni plan kako bi se dogodili stvarni pomaci na tom području. Uvođenje obvezne srednje škole trebalo bi pohvaliti kad bi bili ispunjeni svi temeljni preduvjeti i kad bi taj plan stvarno uspio. Pohvaliti treba i otvaranje novih katoličkih klasičnih gimnazija u požeškoj biskupiji kao i veleučilišta u brojnim regionalnim centrima, no još je važnije ostvariti da puno više mladih završi i fakultetsko obrazovanje. Slovačka, koja bi se mogla uspoređivati s Hrvatskom, ima čak 27 sveučilišta, a Hrvatska za sada samo 6. Jednako je važno, posebno u suvremeno doba brzih promjena, pobuditi svijest i izgraditi mentalitet trajnoga doobrazovanja i trajnog usavršavanja na svim područjima društvenoga života. No to se u hrvatskom društvu dostatno ne promiče jer je mnogima još uvijek drago i zapravo bolje da mogu s nedovoljno upućenim ljudima manipulirati za svoje ciljeve. Zloporaba neznanja, koja se u današnjem hrvatskom društvu događa vrlo često, može se zaustaviti samo odlučnim učenjem, razvijanjem kritičnosti i razvijanjem svijesti da se manipulatorima baš upućenošću može sustavno smanjivati polje djelovanja.

Ivan Miklenić
Glas Koncila
 
{mxc}
Sri, 20-11-2019, 11:01:44

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.