Rane ipak ostaju
 
 

Odjeci i reakcije na povijesnu homiliju zagrebačkoga nadbiskupa kardinala Josipa Bozanića na spomen-slavlju na Blajburškom polju pokazuju da u suvremenom hrvatskom društvu još uvijek nije dozorila svijest o potrebi objektivnog i iskrenog sučeljavanja sa zločinima iz prošlosti i da će "fitilj bombe" društvene podjele još dugo tinjati.

Od predstavnika vlasti ili se nije čulo ništa, ili se čulo u biti opasno pojednostavnjivanje. U homiliji kardinal se zauzeo sasvim konkretno: "Zbog naše sadašnjosti i zdrave budućnosti, zbog naše odgovornosti prema mladim naraštajima potrebno je osnovati nadstranačku i nezavisnu državnu instituciju koja će znanstvenim metodama rasvijetliti istinu o žrtvama totalitarističkih režima dvadesetoga stoljeća: fašizma, nacizma i komunizma. Prošlost je dio našega života i jasno pokazuje svoju snagu u sadašnjosti, a ono što se olako naziva poviješću u nas često pišu isti, ili sljedbenici onih koji su nevinom krvlju i stvorili te događaje. Zar nije odviše upadljivo da se neka povijesna istraživanja uopće ne čuju ili prešućuju?" Te kardinalove riječi, koje se po zdravoj logici nikako ne mogu smatrati pristranim, zaslužile su barem komentar odgovornih nositelja vlasti, ali komentara o toj temi ipak nije bilo. Znači li ta šutnja nositelja državnih vlasti u Hrvatskoj o tom pitanju znanstvenog istraživanja svih totalitarističkih zločina iz prošlosti hrvatskog naroda da oni uopće nisu svjesni važnosti i urgentnosti zacjeljivanja rana prošlosti da one prestanu traumatizirati sadašnjost i budućnost u hrvatskom društvu? Znači li ta šutnja možda da odgovorni državni političari ne smiju na tom polju ništa poduzeti? Ako je tako, znači li to da Hrvatska ovoga časa nema ni minimalno slobodne državne političare i da u današnjoj Hrvatskoj usprkos svemu nema minimalnih preduvjeta za razvitak stvarne demokracije?

Kardinal je na Blajbuškom polju izrekao i sljedeću misao velike većine Hrvata u domovini i širom svijeta: "Kao vjernici, kao državljani suverene i nezavisne Hrvatske s pravom očekujemo da državne institucije učine ono što su zakonom dužne učiniti: da istraže ove zločine i obznane krivce za njih. Očekujemo da će se mjerodavne institucije države Hrvatske jasnije očitovati o komunističkome režimu i nedjelima koja je planirao i sustavno provodio te na temelju istine promicati one vrijednosti koje nisu sukladne s komunističkim krivotvorinama, kako u povijesnome tako i u svjetonazornome smislu." Te riječi izravno su upućene nositeljima sudske vlasti u Hrvatskoj, a opet, nikakve reakcije, nikakva odgovora. Premda smo već naučeni da se treća u trodiobenoj vlasti, a koja snosi svoj veliki dio odgovornosti za ukupno stanje u suvremenom hrvatskom društvu, gotovo nikako javno ne oglašava s najkompetentnijega mjesta, ipak se ne možemo miriti s ponašanjem kao da u sudskoj vlasti, koja obuhvaća i Državno odvjetništvo i instituciju sudstva, nema nikoga tko bi bio odgovoran za ponašanje i djelovanje tijela te vlasti. Je li moguće da je još i danas, 17 godina nakon gubitka moći nekadašnjeg Centralnog komiteta jedine partije, sudska vlast ovisna o snagama koje imaju ulogu nekadašnjega Centralnog komiteta, pa niti može niti smije imati svoj vlastiti stav, a kamoli ga još javno očitovati? Dok se predstavnici izvršne vlasti često elegantno "izvlače" tvrdnjama da se ne žele upletati u pitanja sudske vlasti, dotle predstavnici te vlasti šute kao da i ne postoje, kao da u tom segmentu državne vlasti nitko ne određuje prioritete, strategiju i ciljeve. Ako je tako, ima li u Hrvatskoj uopće trodiobe vlasti?

Očitovanje Saveza antifašističkih boraca i antifašista pokazalo je - što se moglo i očekivati - da još uvijek nema dovoljno zrelosti, spremnosti ni volje za sučeljavanje s istinom, pa bježeći od bitnog pitanja pokušava nametnuti neka druga sasvim sporedna i nebitna pitanja.

Od medijskih komentara - kojih i nije bilo primjereno važnosti teme oslobađanja hrvatskog društva od rana prošlosti - pozornost najprije zaslužuje tekst Davora Butkovića u Jutarnjem listu od 15. svibnja u kojem ističe kardinalovu osudu zločina u ustaškom logoru Jasenovcu te ipak priznaje: "Neosporno je da su oba zločina - jer je riječ o masovnim ubojstvima počinjenim po nacionalno-ideološkim kriterijima - podjednako jeziva, i da za njih ne može postojati nikakvo moralno kao ni političko opravdanje." Butković je pritom prešutio veoma bitnu činjenicu da su sudionici spomen-slavlja na Blajburškom polju na kardinalove riječi osude ustaškoga Jasenovca - zapljeskali! To je nešto novo, što ne ide u staru, komunističku sliku hrvatskoga naroda i političke desnice! Butković je u tom tekstu izrazio i zabrinutost da bi netko mogao pokušati "na temelju blajburškog zločina delegitimirati cjelokupnu hrvatsku ljevicu" i Josipa Broza te je time priznao da po njegovu shvaćanju hrvatska ljevica mora ostati nedodirljiva "sveta krava" i da u prošlosti hrvatska ljevica nije imala dovoljno objektivno časnih i neokaljanih pripadnika koji bi je mogli legitimirati nakon što se odrekne zločinaca.

Osobito politikantskim komentarom oglasila se Jelena Lovrić u Globusu u kojem, služeći se metodom zamjene teza, "određenu hijerarhiju žrtava i zločina" pripisuje našoj Crkvi, a svima je poznato kako je hrvatska ljevica, za sve vrijeme dok je bila na vlasti za komunizma, priznavala samo jedne žrtve, a druge nije dopuštala ni da se spomenu. Doista je drsko nakon takvoga povijesnog slijeda ono što je i sama zastupala kao član Centralnoga komiteta - sada prišivati Crkvi. Ne pokazuje li i to da komunizam u Hrvatskoj još nije pao, samo se to, valjda, ne bi smjelo znati.

Očito je da lijeve snage u hrvatskom društvu uz, u najmanju ruku, neodlučnu državnu vlast, kako izvršnu tako i sudsku, nisu spremne dopustiti da zacijele strašne rane iz prošlosti.

Ivan Miklenić
Glas Koncila
{mxc}
Sri, 13-11-2019, 20:35:27

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.