Uoči francuskih predsjedničkih izbora tema koju je Zoran Vukman raspravio u svojoj kolumni u Hrvatskom slovu čini nam se posebno zanimljivom. Vukman piše o nastojanjima da se problemi Europske Unije riješe jačanjem uloge njezine birokracije, što bi po zagovornicima ove ideje bilo rješenje koje ne bi bilo podložno odlukama pojedinih političara, odnosno trenutnih odnosa između raznih zemalja na europskoj političkoj sceni. Drugim riječima, po ovom scenariju izbori u pojedinim zemljama Europske Unije ne bi trebali puno utjecati na odluke koje donosi jedna nadnacionalna europska birokracija, već bi valjda trebali biti tek dio lokalnog folklora.
 
Spomenute ideje naišle su na otpor u sklopu kampanje na predsjedničkim izborima u Francuskoj, u zemlji koja je dala jedan od najvažnijih doprinosa europskim integracijama. Točnije, predsjednički kandidat koji prema posljednjim statistikama ima prednost pred svim drugim kandidatima, Nicolas Sarkozyu, javno se suprotstavio brzom donošenju Ustava Europske Unije, kao jednog od ključnih dokumenata koji bi trebao dovesti do manjeg utjecaja nacionalnih država na europsku birokraciju. Iz ovih razloga predsjednički izbori u Francuskoj imaju i širi europski značaj, jer će rezultati ovih izbora dijelom utjecati i na zbivanja na razini Europske Unije. (mm) 
 
 
Hrvatsko slovo: Birokratska logika 

U mentalitetu suvremene Europe kao da se povlači svojevrsni povijesni determinizam po kojemu nisu važne osobe i ljudi nego procesi, događaji i institucije. To je tipično za birokratiziranu svijest unutar velikih sustava koji naizgled funkcioniraju sami od sebe. Ima u tomu nešto i od vrlo sofisticiranog oblika kolektivizma. Uvijek je u povijesnim shvaćanjima bilo sporova oko toga uvjetuju li ljudi događaje ili događaji ljude. Tolstoj je napisao „Rat i mir" pokušavajući dokazati primat determinističke teorije. Po njemu nije bila presudna vojnička genijalnost generala Kutuzova u obrani Moskve i Rusije od Napoleona nego splet okolnosti koje su dovele do toga da on ispliva na površinu kao nacionalni heroj. Tako se našlo i teoretičara u suvremenoj Hrvatskoj koji su zaključivali kako bi Hrvatska ostvarila samostalnost da i nije bilo Tuđmana. Krajnje konzekvence takvih razmišljanja nisu nimalo bezazlene jer u osnovi obezvrjeđuju značaj ljudskih osobnosti, značaj čovjeka kao aktivnog čimbenika povijesti. Čovjek nije igračka na valovljima povijesnih zbivanja, čovjekova volja, odluke i sposobnosti i te kako su presudne u kreiranjima krajnjih ishoda. Pojedinac u povijesti i njegova uloga važnija je od uloga slijepih masa.

Što bi bilo od suvremene Europe da nije bilo Churchilla, Adenauera, De Gaullea, De Gasperija i Schumanna? Da nije bilo velikana čija je državnička ingenioznost bilo presudna u njezinu oblikovanju? Jednom sam na ovome stupcu konstatirao da je upravo najveći problem za integrativne europske procese činjenica da nema više velikih političkih i državničkih značajeva i osobnosti koje bi u duhovnom i moralnom smislu predstavljale uzore i vođe. U tom kontekstu, pozornost mi je privukao naslov u jednom hrvatskom dnevnom listu koji konstatira upravo suprotno: "Europa može i bez velikih vođa". Riječ je o nedavnom interviewu koji je za Večernji dao Mladen Staničić, direktor Instituta za međunarodne odnose. Staničić ističe: „Današnja je EU birokratizirana, to je mašina koja na neki način ide sama od sebe. Moguće je da je u pojedinim situacijama potreban vizionar koji će povući ostale svojim autoritetom i možda je to upravo ova situacija u vezi s donošenjem Ustava. Ali veliki tate i veliki vođe u demokratskim zemljama više nisu potrebni."

Začuđujuće je da Staničić tako lakonski birokratiziranu svijest uzima kao nešto pozitivno, a funkcioniranje jednog političko-gospodarskog modela kao automatizam koji je sam po sebi dobar, kao da je riječ o jednom sofisticiranom kompjuterskom programu. On kaže da je "europska birokracija mehanizam koji ponekad proizvede neki problem, ali ima u sebi dovoljno snage da ga prevlada." Konstatacija kako veliki vođe u demokratskim zemljama više nisu potrebni, zvuči kao objava neke nove ere u kojoj su ljudi poput Adenauera anakronizam, što je uistinu produkt jednog birokratskog razmišljanja. Ako Europa može i bez velikih čelnika, onda joj po toj logici nisu bili ni potrebni prije pedeset godina. Onda je i tada mogla bez Adenauera, De Gasperija i Schumana! Ali očito nije mogla! Po birokratskoj logici u čijoj je osnovi povijesni determinizam primata događanja i procesa nad osobnostima, Europa bi se počela ujedinjavati i bez njih, jer našao bi se netko drugi. Birokratizirana svijest je nemaštovita i sterilna, ona ne može prihvatiti činjenicu da nijedan proces ne počinje sam od sebe nego kao plod vizija i djelovanja iznimnih pojedinaca.

Upravo me brinu takva razmišljanja jer birokratizirani mehanizmi odlučivanja i njihovo uzimanje zdravo za gotovo, najveća su opasnost za dehumaniziranje međuljudskih pa tako i međunarodnih odnosa. Eurobirokrati blijedih, hladnih i bezličnih lica koji odlučuju o našim sudbinama, bez emocija, bez vizionarskih strasti, postat će glavna zapreka za europski duh jedinstva u različitosti. Kao zanimljivu i snažnu političku i državničku osobnost unutar EU, usuđujem se istaknuti jedino njemačku kancelarku Angelu Merkel, ali je pitanje koliko njezina dinamičnost, ozbiljnost i autoritet mogu uopće i doći do izražaja u eurobirokatskoj uravnilovci koja ne dopušta nikomu preveliko čelničko isticanje na širem europskom planu. Hvaliti birokraciju poput Staničića doista je apsurdno. Bojim se da je riječ o velikom osiromašenju europskog duha i mentalitetu koji nas ne vodi nikamo.

Zoran Vukman

{mxc}

Ned, 31-05-2020, 05:59:10

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.