Preuzimanje odgovornosti

glasovanjePočetak 2010. godine u Hrvatskoj je, usprkos događanja u HDZ-u, u znaku drugoga kruga predsjedničkih izbora odnosno eminentnoga političkog događaja u kojem su pozvani, moralno i obvezni, sudjelovati svi punoljetni hrvatski građani i hrvatski iseljenici s pravom glasa. Posebno je značajno što taj značajni politički događaj u Hrvatskoj nije rješavanje pitanja povjereno političarima, bilo onima na vlasti bilo onima u formalnoj opoziciji, nego svim osobama s pravom glasa, tj. političkom narodu. Upravo zbog neosporive činjenice da su baš političari, bilo oni na vlasti bilo oni u formalnoj opoziciji, najodgovorniji za sadašnje nezadovoljavajuće stanje u Hrvatskoj, 2010. godina mora biti godina buđenja, a to znači svjesnog preuzimanja svoga dijela odgovornosti baš svakoga hrvatskog građanina.Prvi krug predsjedničkih izbora, u kojem se svojim građanskim pravom poslužilo svega oko 44 posto pripadnika hrvatske nacije, očitovao je sliku hrvatskoga društva s kojom se nijedan hrvatski građanin, ukoliko je čovjek dobre volje, ne može pomiriti.

Tako iznimno velika apstinencija birača ne može se, premda to pojedini medijski djelatnici pokušavaju, nipošto uspoređivati npr. s izbornom apstinencijom građana SAD-a jer Amerika je stabilna, državno-pravno uređena država u kojoj među dvjema vodećim političkim strankama postoji konsenzus koji vjerojatno prelazi 95 posto pitanja, s tim da obje stranke sto posto zastupaju američke nacionalne interese. Hrvatska je, nasuprot tomu, država tek u stjecanju stabilnosti, u procesu izgradnje i dogradnje svoga državno-pravnog ustroja, političke stranke prihvaćaju neformalni konsenzus samo u onim pitanjima koja zanimaju transstranačke interesne skupine, a svoje stranačke i grupne, katkad i pojedinačne interese stavljaju ispred hrvatskih nacionalnih interesa koje i ne žele čak ni definirati, pa često ono što je samo sredstvo predstavljaju kao nacionalni i politički cilj. Takvo ponašanje političarima u Hrvatskoj omogućio je smišljeni izborni sustav koji čak ne predviđa da političari odgovaraju onima koji su ih izabrali na određeni mandat. Stoga se apstinencija hrvatskih birača uvelike mora razumjeti kao posljedica njihove osobne svijesti da su nemoćni pred partitokracijom, pred onima koji stvarno kroje odnose, povlastice i pravila u hrvatskome društvu, i za to nikome ne odgovaraju.

Na apstinenciju hrvatskih birača uvelike su utjecali i mediji, osobito oni moćniji, elektronički, jer su više nego ikada manipulirali i predsjedničkim kandidatima i javnošću. Tiskovni mediji gotovo uopće nisu svojim čitateljima ponudili programe predsjedničkih kandidata, osobito izbjegavajući ključna strateška pitanja o hrvatskim nacionalnim ciljevima i hrvatskim nacionalnim interesima. Mediji su u svojim manipulacijama predsjedničkim kandidatima i javnošću išli tako daleko da su u suradnji s pojedinim agencijama u naručenim anketama tražili od anketiranih da se izjašnjavaju o tome kome će dati svoj glas, ali ne od dvanaestero kandidata nego samo od izabranih i medijima valjda prihvatljivih kandidata.

Objavljujući rezultate tih anketa, šestoricu kandidata jednostavno su ignorirali kao da i ne postoje. HTV je u posve neprimjerenom terminu na dva sučeljavanja svih kandidata (a na prvom nisu svi ni sudjelovali jer je rok za odaziv nekima bio prekratak) ponudio javnosti tek svojevrsnu zabavu, osobito postavljanjem osobnih indiskretnih pitanja na temelju medijskih odjeka, a ne pravo predstavljanje. Na drskost privatne televizije morala su reagirati čak i službena državna tijela. Na temelju onoga što su posredovali mediji, najširi krug birača - koji imaju pravo ispravno i objektivno biti informirani od medija, osobito od javne televizije - nije mogao prepoznati objektivne razlike među kandidatima i njihovim programima i onoga što je trajno prisutno na hrvatskoj društveno-političkoj sceni, pa su mnogi odustali od glasovanja. Budući da su mediji, može se reći, umjesto da su javnosti predstavili i otkrili svih 12 kandidata, zapravo sakrili šestero predsjedničkih kandidata i njihove stvarne programe - može se čak postaviti pitanje regularnosti prvoga kruga predsjedničkih izbora.

Budući da su u drugi krug predsjedničkih izbora ušla dvojica kandidata koji zajedno nisu dobili niti četvrtinu glasova biračkoga tijela u Hrvatskoj (odnosno možda oko petinu od svih birača s pravom glasa) - jedan je dobio 640.594 a drugi 293.068 glasova - kao i da oba kandidata dolaze iz političkoga miljea SDP-a, birači će morati birati, jer su nepovratno propustili prvu priliku, između onih koji predstavljaju manjinu u hrvatskom društvu. Takav je rezultat prvoga izbornog kruga uspjeh medijskih manipulacija kao i skrivenih kontrolora hrvatskoga društva. Ipak, birači jako dobro znaju da među dvojicom preostalih predsjedničkih kandidata postoji golema razlika.

Birači će, vrlo vjerojatno, sada, nakon propuštene prve prilike, biti sposobniji prepoznati stranački i medijski farizeizam koji se u nastavku predsjedničke izborne kampanje očituje u naknadnom strukturalnom raskrinkavanju mrlja protukandidata radi grupnoga interesa, a ne, kao što bi to trebalo uvijek biti a ne samo pred izbore, radi općega dobra. Svi birači koji imalo žele da u hrvatskom društvu i hrvatskoj državi bude makar malo bolje, dužni su preuzeti odgovornost, izići na izbore i dati glas onome koga po svojoj savjesti prepoznaju kao prihvatljivijega. Biračima katoličkim vjernicima od velike pomoći za prepoznavanje prihvatljivijega kandidata mogu biti kriteriji koje su naši biskupi iznijeli u svojoj predizbornoj poruci, a eventualno neodazivanje na izbore trebali bi shvatiti kao grijeh propusta i neodgovornosti za opće dobro.

 

 

Ivan Miklenić
Glas Koncila

 

Uto, 2-03-2021, 00:18:53

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2021 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.