„Pojedinačni interesi država članica pokazuju se kao prioritet, u odnosu na labaviju unutarnju povezanost niza organizacija – od BRICS plusa do OPEC-a i drugih“

Uruskom Kazanju od 22. do 24. listopada održan je sastanak na vrhu zemalja BRICS-a kojem je bio domaćin ruski čelnik Vladimir Putin. Trodnevno okupljanje BRICS-a u Kazanju prvi je sastanak skupine velikih gospodarstava – Brazila, Rusije, Indije, Kine i Južne Afrike – otkako su se klubu zemalja pridružili Egipat, Ujedinjeni Arapski Emirati, Etiopija i Iran.

Stručni članak nakon toga skupa napisao je hrvatski ekonomist dr. Đuro Njavro, osnivač i predsjednik Upravnoga vijeća Zagrebačke škole ekonomije i managementa, pod naslovom „BRICS – što svijet može očekivati u budućnosti“, koji prenosimo u nastavku. (mc, hkv)

________________________

BRICS – što svijet može očekivati u budućnosti

Naziv BRICS akronim je za neformalnu zajednicu zemalja u razvoju koja funkcionira na temelju redovitih sastanaka na vrhu vođe država članica. To je naziv za Brazil, Rusiju, Indiju, Kinu i Južnu Afriku. Od početka poznata kao BRIC, organizacija je osnovana 2006. godine kada su Brazil, Rusija, Indija i Kina počele održavati godišnje sastanke na vrhu. Cilj ovih sastanaka bio je promovirati suradnju među gospodarstvima u usponu (na području ekonomije, trgovine, sigurnosti i održivog razvoja). Ova organizacija zemalja nastoji parirati dominaciju razvijenih zapadnih država, osobito SAD-a i članica Europske unije, vlastitim međunarodnim financijskim koncepcijama poput NDB-a i globalnim financijskim institucijama poput Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) i Svjetske banke. Nakon ruske agresije na Ukrajinu i usred napetosti oko Tajvana, BRICS pokušava postati alternativna skupina država G7 koja traži veću političku težinu i utjecaj u svijetu. U tom smislu održali su do danas ukupno 16 sastanaka na vrhu. Tako u zaključku zadnjeg skupa u Kazanju stoji kako je članicama zajednički interes „reformiranje multilateralnih institucija“ i „ravnopravnost države globalnog juga na međunarodnoj razini“.

Osnivački članovi i proširenja

Kratica BRICS potječe od glavnog ekonomista Goldman Sachsa Jima O'Neilla koji ju je objavio krajem 2001. godine, aludirajući na englesku riječ za građenje zida (cigla – brick) – „Svijet treba bolje ekonomske građevne elemente (BRICs)“. Kad je Južna Afrika priključena, to je omogućilo afričkim državama veću zastupljenost. Južna Afrika je službeno dobila pozivnicu u skupini u prosincu 2010. godine, a u travnju 2011. godine, prvi put je sudjelovala na skupu zajednice, pa je organizacija preimenovana u BRICS. Od tada se skupina stalno razvija i širi, obećava multilateralizam i sve više pokušava stvoriti blok koji parira SAD-u i EU-u. Godine 2024. zajednica se proširila na Egipat, Etiopiju, Iran i UAE (često se stoga nazivaju BRICS plus). U kolovozu 2024. godine pozivnicu za članstvo dobila je Saudijska Arabija, koja sudjeluje na skupovima. Tijekom godine nekoliko je zemalja izrazilo interes za pridruživanjem BRICS-u, uključujući Argentinu, Indoneziju itd., da bi potom predsjednik Milei u oštrom zaokretu objavio kako Argentina neće tražiti članstvo. Južna Afrika je obavijestila ostale članice kako je primila na znanje interes 40 država da se priključe BRICS-u. Jake zemlje poput Nigerije i Meksika pokazale su interes za bližu suradnju. Turska je zatražila punopravno članstvo u BRICS-u u rujnu 2024. godine, a na sastanku u Južnoj Africi 2023. članstvo su zatražile još 23 države. Među državama koje su se službeno prijavile za članstvo su Pakistan, Azerbajdžan, Bangladeš, Venezuela, Kuvajt, Laos, Senegal, Zimbabve, Sirija i Jemen. Nadalje, BRICS je pozvao Nigeriju, Tursku, Boliviju, Ugandu, Indoneziju, Vijetnam, Tajland, Kazahstan, Maleziju i Bjelorusiju da formalno pristupe ovoj organizaciji.

Udio BRICS-a u svjetskom stanovništvu i BDP-u

BRICS obuhvaća oko 45% svjetske populacije, odnosno 3,6 milijardi stanovnika, s Kinom i Indijom kao najmnogoljudnijim zemljama. Prema udjelu u svjetskom nominalnom BDP-u, BRICS je 2021. godine činio oko 29% globalnog BDP-a, a prema paritetu kupovne moći BRICS čini više od 35% posto globalnog BDP-a. (G7 – 11% stanovništva svijeta proizvodi 33% BDP-a prema paritetu kupovne moći). Od 2006. godine do danas, BRICS je ostvario znatan rast udjela u globalnom BDP-u, u prvom redu zahvaljujući bržem rastu kineske i indijske ekonomije. Istodobno, ranih 1990-ih G7 činio je oko 70% svjetskog gospodarstva, a već 2023. oko 43%. U međuvremenu, ovaj se rast drastično smanjio.

BRICS: oko 43,5 milijuna četvornih kilometara površine Zemlje (31 posto)

Godine 2006. BRICS zemlje činile su približno 16% globalnog BDP-a, što je bilo relativno nisko u usporedbi s razvijenim ekonomijama. Kineski ubrzani rast, uz rast drugih članica, doveo je do stalnog povećanja udjela BRICS-a u globalnom BDP-u. Već do 2012., ovaj je udio porastao na oko 20%, dok je do 2020. dosegnuo oko 26%. Pandemija COVID-19 i njezini ekonomski učinci privremeno su usporili ovaj rast, ali se ekonomska snaga BRICS-a nastavila povećavati tijekom oporavka. Godine 2014., u sklopu svoje nove vanjske politike, Kina osniva Novu razvojnu banku (NDB ili BRICS Development Bank). Namjera Kine ovdje bila je osnovati međunarodnu financijsku instituciju koja će parirati MMF-u i Svjetskoj banci. Tako je u svojevrsnom sporazumu o zalihama Contingent Reserve Arrangement (CRA) uliven početni kapital od 100 milijardi dolara. Potom je uslijedila faza suprotstavljanja unipolarnom svijetu pod vodstvom SAD-a i nastojanja stvaranja multipolarnog svjetskog poretka, čime bi se konkuriralo zajednici najrazvijenijih gospodarstava – skupini G7. U tom suprotstavljanju Zapadu posljednjih godina, od svih članica BRICS-a i BRICS plusa, dominira Rusija pod vlašću Vladimira Putina.

Udio u proizvodnji nafte, urana, plina i čelika

BRICS ima znatan utjecaj na svjetsku proizvodnju prirodnih resursa. Naftni sektor posebno je važan za Rusiju, koja je među vodećim svjetskim proizvođačima nafte. Brazil i Kina također su znatni proizvođači, dok Južna Afrika igra važnu ulogu u proizvodnji minerala, osobito urana. U globalnom energetskom sektoru, BRICS-ove zemlje čine oko 40% svjetske proizvodnje nafte, a Rusija je ključna u opskrbi plinom. (2022. najveći proizvođač, s udjelom od 25%, a najveći izvoznik svjetskog zemnog plina bio je SAD.) Ove godine SAD proizvodi 1350 milijardi m³ zemnog plina, u odnosu na Rusiju koja proizvodi 586 milijardi m³, Iran 252 mlrd m³, Kina 234 mlrd. m³ itd.) Što se tiče čelika, Kina je najveći svjetski proizvođač čiji dio u svjetskoj proizvodnji raste strahovitom brzinom (s 831,7 milijuna tona 2017. na 1019,1 milijun tona 2023. godine). Te 2017. godine, kao vodeća na ljestvici, Kina je proizvela više čelika nego 9 zemalja rangiranih nakon nje. Brazil i Indija također pridonose velikim količinama (zajedno oko 136 mil. tona čelika 2017., a 2023. godine njihov zajednički udio raste na 172 milijuna tona). Godine 2023. Rusija je peta po redu u svjetskoj proizvodnji čelika sa 76 milijuna tona. Među 5 država s najvećim zalihama urana u svijetu, prva je Australija s procijenjenih 28% svjetskih zaliha, Kazahstan 13%, Kanada 10%, pa Rusija 8% i Namibija 8%. Prema proizvodnji urana u svijetu, Rusija je na 6. mjestu, a Kina, Indija i Južna Afrika su na osmom, devetom i desetom mjestu.

Zlatne rezerve

Od 2006. godine do danas zemlje BRICS-a kontinuirano povećavaju svoje zlatne rezerve. Kina i Rusija su među najvećim svjetskim posjednicima zlata (zajedno imaju oko 4600 tona, Indija 831 tonu, dok SAD ima 8133 tone zlatnih zaliha), pri čemu ove rezerve igraju ključnu ulogu u diverzifikaciji njihovih deviznih pričuva i zaštiti od valutnih fluktuacija. Kina je tako od početka 2023. do proljeća 2024. godine neprestano kupovala zlato. Godine 2023., BRICS je zajedno držao približno 20% svjetskih zlatnih rezervi, čime je dodatno ojačao svoju ulogu na globalnim financijskim tržištima. Sve je zastupljenija u skupini i ideja o isticanju dominacije američkog dolara iz značajnih dijelova svjetskog financijskog sustava. Neki tvrde da će se buduća zajednička valuta BRICS-a zvati „jedinica“, a prema špekulacijama i glasinama na društvenim mrežama, bila bi 40% pokrivena zlatnim zalihama, a 60% zalihama u valutama država članica.

Rast patenata

Zemlje BRICS-a, osobito Kine, bilježe znatan rast u podnošenju patenata na globalnoj razini. Kina je postala vodeći svjetski inovator, s milijunima prijedloga za patente. Tako je 2022. podnijela i dobila 798347 patenata. (Slijedio je SAD s 323410 patenata te godine). Indija i Rusija također imaju dinamične inovacijske sektore, dok ih Brazil i Južna Afrika slijede sa sporijim, ali konstantnim rastom. (Indija, Brazil i Rusija 2022. držali su 77351 patent zajedno, bili su na 6., 7. i 8. mjestu u svijetu prema broju patenata). BRICS sada čini znatan udio u globalnim inovacijama, a njihov tehnološki razvoj ključno doprinosi gospodarskoj snazi tih država.

Demografske karakteristike

BRICS čini 45,1 % svjetske populacije, s Kinom i Indijom kao najmnogoljudnijim zemljama. Njihove demografske karakteristike su raznolike; Kina se suočava s demografskim izazovima poput starenja stanovništva, dok Indija ima relativno mlado stanovništvo s visokim stopama rasta. Brazil i Južna Afrika imaju umjereno visoku stopu urbanizacije, dok Rusija bilježi smanjenje stanovništva, uz visoku stopu emigracije.



                2024. mil. st.        2029. (procjena u mil.)
Kina       1.410                     1.403
Indija     1.441                     1.503
Brazil       205                        210
Rusija      143                        141
JAR           62                          67

Budućnost BRICS-a

BRICS i BRICS plus stvara osjećaj pripadnosti, pa mnoge zemlje, i to ne samo one globalnog juga, teže članstvu ili približavanju. Vođama tih zemalja budućnost BRICS-a izgleda obećavajuće, s obzirom na rastuću gospodarsku snagu skupine, na prirodne resurse i demografske prednosti. Očekuje se da će BRICS povećati svoj utjecaj u globalnim ekonomskim institucijama i nastaviti jačati trgovinske i investicijske veze. Iako su članice BRICS-a suočene s različitim izazovima, njihova sposobnost da koordiniraju zajedničke ciljeve i premoste unutarnje razlike bit će ključna za budući uspjeh ove organizacije, koja nije utemeljena ili upravljana poveljom ili propisima, nego se zasniva na sastancima vođe i onim što se oko tih sastanaka dogovara i ispunjava. BRICS će nastaviti privlačiti nove članice, a njihove zajedničke inicijative u oblasti inovacija, energetike i globalne trgovine izrast će ne samo u ekonomsku, nego i u političku moć u sve turbulentnijem svijetu. U doba korone, državne grupacije G20 ulagale su oko 20% BDP-a na spas gospodarstva i socijalne mjere, dok su se siromašne države iznimno zaduživale da bi preživjele corona-krizu, a ulagale tek 2-3% svog BDP-a. Pola svjetskog stanovništva živi u zemljama koje su prezadužene, pa troše više na otplatu stranih zajmova, nego, primjerice, na domaće zdravstvo. BRICS je preko svoje razvojne banke nudio kredite, ali se tom krizom nije mnogo bavio.

Trgovinska razmjena unutar BRICS-a i između BRICS-a i G7

Trgovinska razmjena unutar BRICS-a rasla je tijekom godina, ali još uvijek nije dominantna u odnosu na trgovinu s razvijenim zemljama poput onih iz G7. U posljednjih 20 godina, unutarnja BRICS-trgovina u robi znatno je porasla, čineći približno 40% globalne trgovine. Međutim, članice BRICS-a i dalje u velikoj mjeri ovise o trgovini sa zapadnim gospodarstvima, posebno s G7, s kojima održavaju jake trgovačke veze. Na primjer, dok Kina igra važnu ulogu u opskrbi industrijskim i potrošačkim dobrima BRICS zemalja, velik dio izvoza iz zemalja poput Rusije i Brazila i dalje ide prema zapadnim tržištima. Kina je glavni trgovinski partner ostalim članicama BRICS-a, a intenzivirala se bilateralna trgovina s Indijom, Rusijom i Brazilom. Očekuje se da će se volumen trgovine između članica BRICS-a pojaviti u budućnosti, osobito s obzirom na jačanje trgovinskih sporazuma i smanjenje ovisnosti o američkom dolaru u međusobnim transakcijama. Kina je najveći igrač u skupini, oko 70% gospodarske izvedbe BRICS-a potječe iz Kine te je ona ujedno i najveći davatelj kredita nizu država globalnog juga i to nije besplatno, nego po kamatama i uvjetima koji vladaju i na istoku i na zapadu.

Usporedba stope rasta BRICS-a i G7

Od 2000. godine, stope gospodarskog rasta BRICS zemalja znatno su nadmašile stope rasta država članica skupine G7. Dok su ekonomije G7 uglavnom stagnirale s prosječnim rastom od 1 do 2% godišnje, zemlje BRICS-a poput Kine i Indije bilježile su rast 6 – 7% godišnje. Ovaj trend je omogućio BRICS-u da dostigne G7 po udjelu u globalnom BDP-u. Nadalje, dok su zemlje G7 danas odgovorne za oko 33% svjetskog BDP-a, BRICS sada čini oko 31,5% tog BDP-a, s očekivanjima daljnjeg rasta u nadolazećim godinama. Ova razlika u stopama rasta odražava različite demografske i razvojne dinamike između ove dvije skupine država. Iako BRICS ima nevjerojatan potencijal kao trgovački blok, članice još uvijek znatno ovise o poslovanju sa zapadnim tržištima. Većina država BRICS-a istodobno je u skupini G20, a njihova ekonomska integracija s Europom je visoka.

Umjesto zaključka

Labavi klub BRICS još je postao labaviji kroz proširenje (BRICS plus). BRICS plus nije čvrsto institucionalizirana organizacija sa snažnim vezama među svojim članicama, no ona svakako uz ekonomsku ima i geopolitičku težinu. Donekle od zapadnog svijeta izolirana Rusija, Kina i Iran mogu ipak kroz BRICS pokazati da imaju partnere, dok primjerice Indija, Južna Afrika i Brazil mogu partnerima na Zapadu i ostalima u svijetu pokazati da imaju alternativu. Povećanjem udjela neindustrijaliziranih država u ukupnom svjetskom rastu, dio država globalnog juga („globalni sjever“ industrijskih zemalja i „globalni jug“ slabije razvijenih) nada se da će sudjelovati u određivanju novih pravila igre usred krize unipolarnog svjetskog poretka. Postoji niz analiza koje BRICS-u teoretski pridaju veliki geopolitički potencijal. Ipak, pojedinačni interesi država članica u današnjem svijetu pokazuju se kao prioritet, u odnosu na labaviju unutarnju povezanost niza organizacija – od BRICS plus-a do OPEC-a i drugih.

dr. Đuro Njavro