Međunarodni znanstveni skup Važnost europskoga sjećanja za europsku budućnost: Komunistički zločini 3

Na Fakultetu hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu 20. i 21. lipnja održan je treći međunarodni znanstveni skup pod nazivom Važnost europskoga sjećanja za europsku budućnost: komunistički zločini 3. Skup su organizirali Znanstveni zavod Fakulteta hrvatskih studija i Litvanski institut za povijest. Skup je održan na hrvatskom i engleskom jeziku, uz izravan audio i video prijenos putem YouTube kanala Fakulteta hrvatskih studija, gdje je dostupna snimka cijelog događaja.

U prvoj sesiji pod nazivom Poslijeratno iskustvo komunističkog terora u Hrvatskoj održana su četiri izlaganja. Blanka Matković govorila je o hrvatskom protukomunističkom otporu i ulozi žena u djelovanju križarskih organizacija na primjeru Imotske krajine od 1944. do 1948. Vlatka Vukelić bavila se karakterom kaznenih spisa vijeća komandi vojnih područja za Kalnik, Moslavinu, Slatinu, Varaždin, Viroviticu, Zagreb i Bjelovar tijekom 1946. i 1947. Dekonstruirajući Novosadski dogovor iz 1954, Vlatko Smiljanić dotaknuo se rekonstrukcije sustavnog komunističkog kulturocida. Šimun Novaković izložio je temu o akciji Bugojanske skupine iz 1972. u svjetlu reakcija bosanskohercegovačkih partijskih struktura.

Druga sesija skupa bila je okrugli stol na temu implementacije mjera za razgradnju nasljeđa nekadašnjih komunističkih totalitarnih sustava Vijeća Europe, kroz promatranje europskih i hrvatskih iskustava te namjere. Uz raspravu s publikom, sudionice okrugloga stola bile su Blanka Matković, Vlatka Vukelić i sutkinja Visokog kaznenog suda Republike Hrvatske Tanja Pavelin.

Drugi je dan započeo sesijom o europskim iskustvima u suočavanju s komunističkom prošlošću. Aurimas Švedas govorio je o razmišljanjima povjesničara iz srednje i istočne Europe suočenih sa zlom 20. stoljeća. Toomasa Hiioa izložio je sovjetsku okupaciju i komunističke zločine u Estoniji tijekom i nakon Drugog svjetskog rata. Dovile Sagatiene izlagala je o Europskom sudu za ljudska prava kao „Nürnbergu za sovjetske zločine“ u baltičkim državama. Na kraju, Dovile Budryte održala je predavanje o deportaciji i gulagu kao rodno uvjetovanom procesu, koristeći uvide iz slučaja Litve.

Tema druge sesije bila je oblikovanje jugoslavenskog komunističkog sustava i uspostava komunističkog terora. Bojan Dimitrijević govorio je o trećoj „liniji“ OZNA-e i stvaranju armijske službe KOS tijekom 1945. i 1946. Nemanja Dević izlagao je o uspostavljanju komunističke vlasti u Srbiji i OZNA-i. Dolores Antunica predstavila je svoje istraživanje o uspostavi jugoslavenske komunističke vlasti u Dubrovniku. Barbara Vlahović govorila je o Dalmatincima u II. dalmatinskoj brigadi, od boraca za oslobođenje Dalmacije do suučesnika u sprovođenju i uspostavi komunističkog sustava.

U trećoj je sesiji Vladimir Šumanović održao predavanje o Boraču kao uništenom mjestu u Hercegovini, a Bruno Šagim o zaboravljenim analizama potlačene Hrvatske u jugoslavenskim državama. Davor Dijanović izlagao je o partizanskim zločinima temeljem britanskih dokumenata. Vedran Petrović govorio je o Folksdojčerima kao žrtvama Titovih partizana i jugoslavenske komunističke države.

Komunistički zločini u Hrvatskoj bili su tema posljednje dvije sesije skupa pa je Bruno Bogović govorio o „narodnim neprijateljima“ druge jugoslavenske države u rubrikama Varaždinskih vijesti tijekom 1945, a Iva Kajfeš o sustavu logora Križnog puta 1945. na području Đurmanca, Krapine, Mirkovca, Svetog Križa Začretja i Oroslavja. Sanja Gudelj predstavila je svoje istraživanje o komunističkim zločinima na teritoriju Gospića tijekom 1945. Tema izlaganja Barbare Budimir bio je partizanski zločin u Španovici. Jure Trutanić govorio je o likvidaciji prešućenog zapovjednika Čete bračkih partizana Nikole Gomerčića Drena 1942. Wollfy Krašić izlagao je o represiji jugoslavenskih komunista nad katoličkim klerom i vjernicima u Gorskom kotaru tijekom Drugog svjetskog rata. Posljednje izlaganje održao je Igor Vranić s temom suđenja studentima Sveučilišta u Zagrebu povodom društvenih nemira nakon utakmice Dinamo – Crvena zvezda 1951.

Zaključak skupa jasno pokazuje rastući interes akademske zajednice za temu komunističkih zločina. Raznolikost tema i pristupa obogatila je raspravu, pružajući sveobuhvatan uvid u različite aspekte komunističkog terora. Također je najavljena priprema zbornika radova koji će sažeti sve istraživačke doprinose, kao i idući skup na istu temu planiran za 2026. godinu.

Vlatko Smiljanić
Vijenac