Gospodarsko predviđanje za 2024.

Prošao je mjesec koji neki smatraju najdepresivnijim u godini. Vrijeme je da se zbroje dojmovi iz proteklog vremena i istaknu gospodarske naznake koje bi mogle karakterizirati 2024. Zasad ne postoje službeni preliminarni podaci za lanjsku gospodarsku aktivnost u Hrvatskoj, ali nam za tu svrhu mogu poslužiti HNB-ove procjene u publikaciji Makroekonomska kretanja i prognoze iz prosinca prošle godine, koje ne odstupaju znatno od službenih brojki DZS-a.

Prema njima, rast je hrvatskoga gospodarstva 2023. oko 2,6%, pri čemu su iznadprosječno rasli osobna potrošnja (2,9%), državna potrošnja (4,0%) i investicije u fiksni kapital (4,3%). Izvoz roba i usluga bilježi negativno kretanje od -1,8%. Ipak, poznato je da se oko 65–70% našega izvoza usluga odnosi na turizam, od čega se 85% dolazaka i noćenja ostvari između lipnja i rujna. Prema podacima DZS-a u prvih 11 mjeseci 2023. postignuto je 9,9% više dolazaka inozemnih gostiju i oko 2,4% više inozemnih noćenja. Adventski ugođaji diljem naše zemlje najvjerojatnije neće pridonijeti znatnijim odstupanjima fizičkih pokazatelja u turizmu. Ono što posebno raduje veći su prihodi od turizma jer su u prva tri kvartala 2023. iznosili oko 13 milijardi eura (rast od 11,4%).

Solidna 2023.

Kako prihodi iz posljednjeg kvartala i 2021. i 2022. premašuju milijardu eura, može se očekivati i da će oni na razini cijele 2023. biti veći od 14 milijardi eura, što će biti bolji rezultat nego rekordne 2022. U fizičkim rezultatima još se rekordnom drži 2019, ali se smatra da su rezultati ove godine izjednačeni. I prema dostupnim preliminarnim podacima rastDZS-a, u prva tri kvartala 2023. rast je iznosio oko 2,3%, a kada bi stopa rasta za posljednji kvartal bila na razini one za zadnji kvartal 2022, stopa rasta bila bi oko 2,52%, dakle blago niža od procjene HNB-a.

Rast od oko 2,5% prilično je vjerojatan za hrvatsko gospodarstvo za 2023, ali nam se nakon izrazito visokih stopa rasta tijekom 2021. i 2022. može učiniti malim (pritom valja napomenuti da na visoku stopu rasta od 13,8% 2021. snažno utjecao i pandemijski pad od 8,6%). No godina je iščezla, rezultati se zbrajaju i poboljšati se ona ne može. Mnogo je važnije početi razmišljati o godini koja je pred nama. Kad se razmišlja o ekonomskim kretanjima u tako kratku razdoblju, važno je promatrati domaću i inozemnu komponentu potražnje. Inozemna komponenta uključivat će izvoz roba i usluga, a domaća tekuću potrošnju (osobnu i državnu) i bruto investicije. Često se u našem javnom prostoru pa i od nekih analitičara čuje teza o „našoj prekomjernoj potrošnji“, ali je činjenica da u kratkom roku ekonomsku aktivnost određuju faktori potražnje. Osobna potrošnja tijekom prošle godine iznosila je 57% BDP-a pa je logično očekivati da će povećanja BDP-a i osobne potrošnje biti povezani. No ekonomska je činjenica da je mnogo poželjnija vezanost uz inozemnu potražnju. Ekonomska je zakonitost da otvorenost gospodarstava rezultira većim stopama rasta, ali i većim stopama rizika, u što smo se mogli uvjeriti za nedavne pandemije.

Oslanjanje na turizam

Inozemna je potražnja pod utjecajem zbivanja u okolini. Iako nam se stopa rasta 2023. može učiniti malenom, po svojoj veličini bili smo na četvrtom mjestu u Europi (u prvih sedam preliminarnih stopa rasta za tri kvartala 2023. samo Rumunjska nije na Mediteranu, a od mediteranskih zemalja Francuska i Italija zaostaju sa stopama rasta manjim od 1%). Europska gospodarstva ostvaruju niske stope gospodarskog rasta, a među njima čak ih je 11 iskusilo recesiju – tu su i dva važna hrvatska trgovinska partnera (Njemačka i Austrija), dok treći (Italija) ostvaruje slabašnu pozitivnu stopu rasta. Na razini EU-27 primjetan je od trećeg kvartala blagi negativan pad koji je malo jači u zemljama eurozone. Skromni rezultati gospodarstva eurozone uglavnom su posljedica snažnog usporavanja rasta aktivnosti u uslužnom sektoru uz nastavak stagnacije u prerađivačkom i građevinskom sektoru. Tomu su pridonosili veće cijene energije, pad inozemne potražnje, ali i povećavanja kamatnih stopa Europske središnje banke (ESB).

Takva kretanja pridonosila su znatnom padu robnog izvoza i Hrvatske (zasad ga se na prva tri kvartala 2023. može turizamprocijeniti na oko 9%), a svakako je da bi se negativni doprinos robnog izvoza (ili skroman pozitivan) mogao očekivati i za 2024.

 

Suprotna je priča s izvozom usluga. Ono što je specifično u ovom postpandemijskom razdoblju jest da najveće stope rasta u EU ostvaruju zemlje s važnim doprinosom turističkog sektora. Nekada se za Hrvatsku pokazivalo da pati od tzv. nizozemske bolesti odnosno da, prilagođeno njezinu slučaju, znatna ovisnost o turizmu negativno utječe na konkurentnost robnog izvoza. Danas se čini da je ovisnost o turizmu važan segment gospodarskog rasta. Stvar vjerojatno ima i ekonomsko objašnjenje da su ljudi uvijek spremni izdvajati novac za odlazak na odmor, neovisno ljeti ili zimi. U kontekstu Hrvatske važniji je fokus na ljeto – dio Hrvata uživa u zimskim radostima pretežito u inozemstvu što se ubraja u uvoz usluga. Glede toga, ni u 2024. ne bi trebalo očekivati nekakva iznenađenja; izvoz usluga trebao bi i dalje rasti, a fizički pokazatelji turizma trebali bi definitivno premašiti dosad rekordnu 2019. Ali nije nemoguće da taj porast bude sporiji u odnosu na 2023.

Prema već spomenutim makroekonomskim projekcijama HNB-a dominantan izvor rasta gospodarstva 2024. trebao bi proizlaziti iz domaće potražnje. Rast osobne potrošnje mogao bi biti 3,9%, a državne potrošnje 2,9%. Investicije u kapital mogle bi rasti 2,2%, a uvoz dobara i usluga 2,8%, dok se očekuje ukupan rast gospodarstva od oko 3%. Na temelju čega očekivati takve rezultate? Fiskalna reforma smanjenjem poreza mogla bi se odraziti u rastu realnih plaća, a postoji i namjera povećanja proračunskih rashoda za socijalne naknade. Zbog pozitivnih kretanja moguć je i rast zaposlenosti, dakle postoji argument za veći rast osobne potrošnje. Važan segment prošle godine bile su investicije (rast od 3,6%) u čemu su važnu ulogu imale i javne investicije financirane europskim sredstvima. Jasno, zaključci su zasnovani na preliminarnim podacima podložnima reviziji koja može izmijeniti kompletan sud.

Gospodarski rast 3%

Privremene zimske procjene Europske komisije upućuju na bitno drukčije zaključke – prema njima rast Hrvatske 2023. trebao bi biti 1,2%, a 2024. 1,9%. To je dovoljno da se zapitamo koliko su procjene HNB-a uopće realne. Dok možda nema ozbiljnijeg prigovora domaćim uvjetima, valja istaknuti da su projekcije učinjene i uz pretpostavku oporavka inozemne potražnje. Naši najvažniji trgovinski partneri već ostvaruju negativne ili blage pozitivne stope rasta. Geopolitički rizici te kretanja cijena sirovina i energenata i dalje su neizvjesni. Početak ove godine doveo je do toga da pomorski promet sve više zaobilazi Crveno more i preusmjeruje se na obilaženje Afrike uz Rt dobre nade. Iskustvo zatvaranja Sueskog kanala potkraj 1960-ih pokazalo je pad prometa u trgovini zbog realnog povećanja udaljenosti i inflacijatroškova. Znatno smanjenje prometa kroz Bab el Mandeb i ove bi godine moglo umanjiti doprinos neto inozemne potražnje hrvatskom gospodarstvu.

Drugi su faktor rizika uvjeti financiranja. Dosad je ESB u borbi protiv inflacije u deset navrata dizao kamatne stope. Ali u dosadašnjem dijelu teksta nismo analizirali kretanje inflacije. Na godišnjoj razini tijekom 2023. stopa inflacije mjerena kao postotna promjena harmoniziranog indeksa potrošačkih cijena (HICP) u Hrvatskoj iznosila je 8,5%, što upućuje na nastavak njezina smanjivanja, no u eurozoni je bila na oko 5,4%. Kad se upotrijebe mjesečni podaci, čini se da je rast cijena u prosjeku bio na 2,9% u listopadu te 2,4% u studenom u odnosu na iste mjesece 2022. Da smo u prosincu 2023. pratili ove podatke, pomislili bismo da eurozona do idućeg ljeta ide prema blagoj pozitivnoj ili čak negativnoj inflaciji. No u prosincu godišnja inflacija eurozone nije bila manja od one u studenom, što se prema dotadašnjem trendu moglo i očekivati, već je porasla na 2,9% (najveći pozitivan doprinos slijedi od cijena hrane, a negativan od struje i plina u kućanstvima) pa ne znamo znači li to i promjenu dotadašnjeg trenda u eurozoni. Prema tome, učinci nepovoljnih uvjeta financiranja (koji su se 2023. odrazili i na domaće tržište) mogu biti i snažniji od očekivanja. Nadalje, ako se trend smanjivanja inflacije u eurozoni nastavi i ona primjerice padne ispod 2%, možda bi se financijski uvjeti i u Hrvatskoj mogli poboljšati, premda bi Hrvatska i dalje imala veću inflaciju odnosu na ostatak eurozone. Također, ne može se zanemariti ni mogućnost da možda dođe i do iznenadne pozitivne promjene na inozemnom tržištu kad se prati izvoz usluga. Ali moguća su i negativna kretanja. Sve to upućuje na mogućnost da rast hrvatskog gospodarstva bude manji od predviđenih 3% (možda bliže prognozi Europske komisije), ali i da bude čak nešto bolji od toga.

I dok središnje banke u svoje ciljeve ugrađuju i borbu protiv klimatskih promjena, traže načine za ubrzavanje „zelenog rasta“, zagovaraju se „pametne imigracije“ i sl., dotle je u Hrvatskoj zabilježen 2022. najmanji broj živorođene djece (33.883). A uz pretpostavku da se u budućnosti stvore uvjeti koji neće poticati iseljavanje mladih obitelji, oni su nam važni gospodarski resurs. Već nam je recentno iseljavanje pokazalo da nedostatak radne snage nije puko naklapanje i da nam nepovoljni demografski procesi mogu biti prepreka rastu. Koliko će njihove posljedice ublažiti digitalizacija, pokazat će vrijeme, ali smo i danas svjesni da poticanje fertiliteta i poticanje povratnih tijekova iz inozemstva također moraju biti ugrađeni u dugoročnu razvojnu strategiju Hrvatske.

Željko Bogdan
Vijenac

Pet, 12-04-2024, 16:19:02

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

AKT

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2024 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.