Hrvatski ciljevi

 

Dok je Hrvatska formalnom blokadom zaustavljena u procesu pregovaranja za punopravno članstvo u Europskoj Uniji i dok se za suočavanje s padom bruto-nacionalnog dohotka, i posljedica s tim povezanim, rješenje traži prije svega u rebalansu državnoga proračuna, nastupio je povijesni trenutak u kojem se zahtijeva ponovno definiranje ključnih hrvatskih ciljeva i postizanje konsenzusa o tim ciljevima što je moguće šire i izvan stranačko-političkih krugova. 

Sve dugovjeke države, a osobito nacionalne države, imaju vrlo jasno definirane svoje nacionalne ciljeve, tj. ideale kojima kao političke nacije teže, ti su ciljevi trajni, nepromjenjivi, ostvaruju se koliko je u kojim prilikama moguće bolje i više, brane se, ako je potrebno i krvlju, i jedan su od najvažnijih kriterija po kojima građani s pravom glasa prosuđuju stranke na izborima. Glavni je smisao postojanja tih država da budu u službi svojih nacionalnih ciljeva, da služe ostvarivanju što je moguće u većoj i boljoj mjeri nacionalnih ciljeva u određenoj fazi postojanja države. S tim nacionalnim ciljevima, koji su često i etnički ciljevi pojedinog naroda, suglasne su ne samo sve relevantne političke stranke nego i sve važne društvene institucije, relevantni mediji, najveća većina udruga civilnog društva i velika većina građana tih država. Nacionalni ciljevi žive i postoje u svakoj ustaljenoj i stabilnoj naciji i po svojoj nepromjenjivosti razlikuju se od nacionalnih interesa koji se prilagođavaju događanjima i okolnostima, odnosno unutarnjim i vanjskim mogućnostima, te međunarodnom pravu. Također, dok su nacionalni ciljevi za veliku većinu svakoga nacionalnog društva odnosno svake države trajni, stabilni i neupitni, pojedine političke opcije ili stranke razlikuju se u definiranju nacionalnih interesa u svojim konkretnim domaćim i međunarodnim okolnostima ili u svojim određenim mandatima.

U današnjoj Hrvatskoj, koja je mlada država, ali koja je stoljećima živjela u svojim sinovima i kćerima zahvaljujući upravo postojanju hrvatskih nacionalnih ciljeva, rijetko se čuje govor o hrvatskim nacionalnim interesima, dok govora u hrvatskim nacionalnim ciljevima gotovo nema, i to je jedan od najozbiljnijih propusta i problema suvremene hrvatske države. Više ili manje elemenata hrvatskih nacionalnih ciljeva zapisano je u stranačkim programima pojedinih političkih stranaka, no još se - osim kad je bila riječ o uspostavi samostalne hrvatske države i o njezinoj obrani od velikosrpske agresije - nije dogodilo iskreno i potpuno usmjeravanje svih struktura hrvatske države za služenje hrvatskim nacionalnim ciljevima. Štoviše, na hrvatskoj političkoj, civilnoj i javnoj sceni postoje i stranke i drugi, formalni i neformalni faktori, programi i djelovanja koji su u izravnom sukobu s hrvatskim nacionalnim ciljevima. Nažalost, još je manje iznenađenje što u suvremenom hrvatskom društvu postoje i faktori koji su po svom programu i djelovanju i u izravnom sukobu s hrvatskim nacionalnim interesima. Dok je u viđenju odnosno razumijevanju hrvatskih nacionalnih interesa moguća i dopustiva razlika u procjeni, strategiji i taktici, glede hrvatskih nacionalnih ciljeva morala bi postojati većinska suglasnost, a djelovanje protiv nacionalnih ciljeva u svakoj državi smatra se veleizdajom, pa bi tako trebalo biti i u suvremenoj Hrvatskoj.

Prvi apsolutno neprijeporni i neosporivi nacionalni cilj svake nacije ili svakog etničkog naroda jest opstanak naroda, nacije i države, a to znači da je prva i najbitnija zadaća države služiti opstanku svakoga svog člana bez obzira na to živio on u gradu ili na selu. U suvremenoj Hrvatskoj na drugo ili treće dijete mnogi se roditelji ne usuđuju odlučiti, štoviše objavljene statistike otkrivaju da je među pobačenom djecom u današnjoj Hrvatskoj polovina upravo druge odnosno treće djece u obitelji, jer se zaposlenoj majci zbog čuvanja trudništva i porodiljskog smanjuju primanja, i ako je npr. bračni par vezan za stambeni kredit, često si ne može priuštiti drugo ili treće dijete. Na tom planu već je nešto učinjeno, ali još uvijek premalo. Ili, kako država služi opstanku hrvatskog naroda ako zbog uvoza hrane tolerira uništavanje hrvatskog sela i ako financijski podupire samo 24,4% od ukupnoga broja postojećih hrvatskih obiteljskih gospodarstava te ništa ne poduzima da bi se zajamčio otkup makar male proizvodnje, jer bi se na taj način osigurao opstanak seoskih obitelji, premda se bez seoskih obitelji gubi temeljna infrastruktura za opstanak hrvatskoga naroda?

Nije, niti smije biti smisao hrvatske države punjenje i ostvarivanje državnog proračuna, nego je smisao služenje nacionalnim ciljevima svoje nacije, odnosno hrvatskoga naroda. Isto tako nije, niti smije biti smisao hrvatske države integracija u Europsku Uniju - što bi se moglo iščitati iz izjava da europske integracije nemaju alternative - a jest smisao države da hrvatskom narodu, kao starom europskom narodu, postupno omogući svekoliki europski standard života sprečavajući pojedine interesne skupine koje to zbog svojih interesa onemogućuju. Zadaća je suvremene države, političkih stranaka i svih važnih društvenih institucija, relevantnih medija, većine udruga civilnog društva i većine građana služenje nacionalnim ciljevima, kao što su: jedinstvo domovinske i iseljene Hrvatske, sloga u pluralnosti hrvatskog društva, zakonitost, sloboda i pravna jednakost te sigurnost i sve bolji standard svih građana, gospodarski i svekoliki razvitak, međunarodni dobrosusjedski odnosi, obrambena sposobnost, očuvanje integriteta i suvereniteta... 

Ivan Miklenić
Glas Koncila

{mxc}

Uto, 20-04-2021, 00:14:00

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2021 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.