Futur ’22.

Iako je riječ tek o kalendarskom vremenu, i malo se toga zapravo mijenja, početak svake nove godine u društvima ipak rađa novu nadu jer dojam je da se »počinje iznova«. U tom smislu građanima je vrlo važno čuti što njihovi vladajući planiraju da bi nova godina uistinu bila bolja. U čestitki hrvatskim građanima za bolju 2022. godinu iz Vlade Republike Hrvatske istaknuto je nekoliko općih mjesta – borba protiv koronavirusne pandemije, eurozahvala zdravstvenomu osoblju, saniranje posljedica razornih potresa na Banovini, demografski i gospodarski oporavak… – ali i dva strateška cilja: ulazak u schengenski prostor i uvođenje eura u Hrvatskoj. Iako kratke političke pisane čestitke po svojoj naravi nisu dokumenti koji bi sadržavali podrobnija objašnjenja kako će se nešto učiniti, ponekad se baš preko onoga što u njima nije izrečeno može očitovati i ono što najviše opterećuje neko društvo. Zato je znakovito da je, na primjer, izostalo spominjanje posljedica potresa koji su prije Banovine pogodili Zagreb i okolicu. Te posljedice su, kao i na Banovini, dobrim dijelom još nesanirane, a odugovlačenje daje naslutiti da sadašnja gradska i državna vlast nisu uvijek u stanju nositi se s pritiscima onih koji bi se mogli nazvati profiterima u potresu.

Nadalje, najavljeno jačanje gospodarstva i gospodarski rast od 9 posto zvuče vrlo privlačno, a uz tako obećavajuće projekcije gotovo se zaboravlja da i dalje postoje korupcijske radnje (ono što građani doista osjećaju kao rast jesu sve veća poskupljenja energenata i proizvoda koja daleko nadilaze rast plaća ili mirovina u Hrvatskoj).

Znakovito je i to da je u čestitki izostalo spominjanje vrijednosti specifičnih za hrvatski narod i kulturu, počevši od zaštite obitelji, djece i roditelja, čije je osnaživanje i podupiranje u poreznom rasterećenju i drugim novim potporama važan uvjet da bi se uopće došlo do željene demografske obnove…

»Gramatika« nacionalnih ciljeva

Pred Hrvatskom se nalazi zahtjevna godina koja osim što ne dolazi čista od dugova iz prethodnih godina, dobiva nove izazove, pogotovo preko istaknutih strateških ciljeva – ulaska u schengenski prostor i u eurozonu. Ostvarenje tih dvaju ciljeva međutim ne treba uzeti zdravo za gotovo, kao da će se u njih jednostavno uskočiti. Slikovito rečeno, Schengenproblem je što i u političkom govoru i političkom vođenju u Hrvatskoj preteže gramatički oblik futura I. kojim se u hrvatskom jeziku jednostavno može izreći ono što se želi ostvariti u budućnosti (»ući ćemo u schengenski prostor«, »uvest ćemo euro«), a premalo se rabi futur II. koji je za život građana možda i važniji. Taj gramatički oblik također se odnosi na budućnost, no on je govor predbudućnosti jer uključuje ono što će se raditi da bi do željenoga cilja uopće moglo doći. To bi, pogodbenim stilom, moglo zvučati ovako: budemo li u 2022. osnažili i demografski počeli obnavljati gradove i općine u pograničnim područjima, uspjet ćemo stvoriti snažan schengenski prostor; budemo li se u 2022. hrabro počeli rješavati žarećih krakova korupcijske hobotnice, uspjet ćemo ostvariti istinski gospodarski rast; budemo li prestali čekati da se namire svi koji bi pretjerano profitirali od sredstava za obnovu nakon potresa, obnova će se zahuktati; budemo li se 2022. suočili s onima koji su korupcijskim putovima došli do velikih sredstava u razdoblju kad su dinari postajali kune, moći ćemo lakše stvarati preduvjete za uvođenje eura… Drugim riječima, za bolju godinu potrebno je u »gramatici« nacionalnih ciljeva i interesa početi raditi na futuru ’22.

Branimir Stanić
Glas Koncila

Pon, 23-05-2022, 09:26:36

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2022 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.