Vrijeme za novi hrvatski realizam

 

Početak jedne nove kalendarske godine trebao bi biti dobra prigoda da se politički vodeči krugovi u Zagrebu okrenu realizmu u skladu s hrvatskom stvarnošću i s hrvatskim potrebama, jer uostalom, i u drugim državama a posebice u onima Europske unije, sve su češći pozivi ne samo na novi nacionalni realizam nego i na eurorealizam. Taj europski realizam, kojem će pogodovati od 1. siječnja 2009. početak češkoga predsjedanja Unijom, ima u vidu mnoge nove elemente: institucionalnu krizu koja je nastala prvo odbijanjem europskoga ustava, a zatim Lisabonske povelje, koja je na drugačiji način trebala postići iste ciljeve koje je imao projekt odbijenoga ustava, pa niz mjera koje velike države poruzimaju u svijetu bez ikakvih konzultacija. U posljednjem tromjesečju 2008. financijska kriza, uz sve izglede da će biti dugotrajna i da će se produbiti, samo je učvrstila spoznaju da je na cijelom kontinentu, a ne samo u EU, nastupila nova stvarnost, koja se ne može virtualno shvaćati niti virtualno rješavati.

Eurorealizam je time postao novi izazov. Neki američki ekonomisti i socijolozi su već pred dvadeset godina govorili o eurosklerozi, to jest o slaboj sposobnosti našega kontinenta da pristupi deregulaciji, odnosno debirokratizaciji, zapažali su usporenost modernizacije u obrazovanju i društvenim odnosima, a pogotovo su prigovarali pomanjkanju političkih refleksa pred dubokim potresima na istoku kontinenta. Godine 2007. The Economist je koristio isti taj izraz, euroskleroza. pri opisivanju birokratizacije i vještačkih teoretskih rješavanja mnogih pitanja u Uniji, čime je več tada nastajao otpor ili pasivnost u narodima kojima su ta navodna rješenja namjenjena. Hrvatskoj danas vidljivo nedostaje croat-realizam ili hrvatski realizam kojim bi se naša zemlja prilagodila činjenici da treba odfgoditi sva EU iščekivanja, a nadvladati malodušje. Time bi se otvorilo obzorje stvarnih hrvatskih perspektiva, bez gubitka suverenosti i osobnih sloboda. A Republika Hrvatska se stvarno nalazi na udaru takvog totalitarnog pokušaja, - za kojega ze zalaže cijelo moralno podzemlje naše države, pretvoreno u tobožnju ''elitu'', koja želi nametnuti Zapadni Balkan nakon blokade ulaska u Europsku uniju. Takva politika pripada u stvari sklerotiziranoj kasti Europe, onoj kasti koja je odlučno zatvorena zahtjevima slobodnih ljudi i slobodoljubivih naroda. Pa je prema tome sklona marksističkim i kosovskim mrežama koje djeluju u Hrvatskoj i u vuku je u Balkan.

Valenti Puig smatra da za eurorealizam samo jest potrebna inteligencija, ''jer su sve druge teorizacije suvišno rizične u trenucima kad ne znamo ni mi, pa čak niti najmočniji državnici, zašto je kriza takvih razmjera nastala, koga će ona sve pomesti i kada će prestati''. Za hrvatski realizam treba uz inteligenciju, također i neki minimalni osjećaj solidarnosti vodeće kaste s ljudima ove zemlje, nešto nacionalnog ponosa i prilično hrabrosti: ako pristup Europskoj uniji eventualno može čekati, ne može čekati snažno odbijanje Republike Hrvatske projekta Zapadnoga Balkana niti može čekati obrana ljudskih prava Hrvata u Bosni i Hercegovini. Hrvatski realizam nije ništa drugo nego odbijanje podaničkih samozavaravanja, koja na području Hrvatske uništavaju sva načela i sve tekovine Europske unije, a sve to u ime te Unije jer ona navodno, ''od Zagreba to zahtjeva''. A to je lažno, isto kao što je lažno na primjer, da je brutalna likvidacija hrvatskih brodogradilišta zahtjevana iz Bruxellesa na apsurdan način o kojem se govori, a koji bi stvorio ili več sada stvara osnove šireg društvenog nereda.

Hrvatski realizam zahtjeva da se nakon monotematičnog pričanja o rokovima našeg navodno skorog ulaska u EU, predloži alternativni program političke i gospodarske održivosti izvan te Zajednice ali također i izvan rusko-balkanske alijanse Zapadnoga Balkana. U vremenima pluripolarizma koji se ponovno pojavljuje u današnje vrijeme, nije nemoguće pronači putove opstanka u okviru neovisnosti, pogotovo uzevši u obzir da Hrvatska ima relativno male potrebe za svoju ekonomsku održivost. Njemačka, Francuska, Sjedinjene Američke Države, Nizozemska, Rusija, Kina, Brazil i niz drugih zemalja, gotovo šutke uvađaju protekcijonizam, svojim mega-subvencijama bankarstvu, automobilskoj industriji i drugim djelatnostima krše pravila otvorenih granica i konkurentnosti, EU odgađa sporazum o slobodonoj trgovini sa zemljama Zalijeva, a gotovo svi zaključci do kojih se je došlo na konferenciji G-20 prošloga studenoga u Washingtonu, pali su u vodu. Na političkom planu također bi mogli nabrojiti bezbroj primjera nedosljednosti u održavanju načela i obveza. Većih dokaza o potrebi jedne nove, hrvatske realističke politike nam ne bi trebalo. Možda nam jedino nedostaju na pravim mjestima čestiti ljudi, slobodni od mafijskih balkanskih ucjena i ponuda, zauzetih za opće dobro. Ljudi sa sposobnostima da demokratsku nacionalnu politiku izrade i primjene.

Domagoj Ante Petrić

{mxc}

Čet, 26-11-2020, 02:29:00

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.