Jugoslavenska banana

 

Financijska kriza što je započela u SAD-u upozorava i nas u Hrvatskoj kako bi štednja, umjesto nekontrolirane potrošnje i s njom povezano zaduživanje, trebala postati trajna orijentacija. U nas se godinama poticalo nekontrolirano vanjsko zaduživanje, a na unutarnjem planu banke u stranom vlasništvu davale su povoljnije kredite za, primjerice, kupnju luksuznog automobila, negoli za kupnju stroja za proizvodnju. Sada, u krizi, banke pozivaju na štednju, sve manje reklamiraju kredite. Većina je stanovništva, međutim, osiromašila do te mjere da nema odakle štedjeti. Štedi se, naime, na hrani, kulturi, higijeni, novinama. Više od 60 posto zaposlenih zarađuje manje od prosječne plaće. Oko 250.000 zaposlenih prima plaću ispod 2.800 kuna. Pedeset tisuća zaposlenih zarađuje manje od 1.900 kuna. Samo 7,2 posto zaposlenih prima plaću višu od 8.000 kuna. Umirovljenici se vesele „božićnici“ od 100 kuna!. Nezaposlenost pritišće. Plin poskupljuje za 20 posto…

Tjednik Danas od 25. listopada 1988. donosi tekst Mile Štule pod naslovom Novo siromaštvo, koji podsjeća na današnje vrijeme: „Socijalistička društva ne bi trebala zabrinjavati činjenica postojanja siromaštva budući da je ono objektivno uvjetovano, no ono što je i te kako značajno jest postojanje općih i posebnih programa borbe protiv siromaštva, te da li se ono reproducira i stvara i u okvirima ovoga društveno-političkog sistema. Sama činjenica postojanja siromaštva naime, manje je 'opasna' od obnavljanja siromaštva i nastajanja tzv. 'novih siromašnih'. Na žalost, današnja jugoslavenska zbilja govori upravo o tome – djelotvornih obrambenih programa nema, sve smo siromašniji. Svi politički forumi konstatirali su kako standard Jugoslavena nezaustavljivo pada već osam godina zaredom, kako su nam realne zarade na razini šezdesetih godina, uz teško zaustavljivu, galopirajuću inflaciju. Konstatirano je kako više od 60 posto zaposlenih živi na rubu egzistencije, tj. gladi. A ono što je zabrinjavajuće je činjenica da su siromašni upravo oni dijelovi radničke klase koji nisu u mogućnosti osigurati ni minimum zarade izvan redovnog rada. Jedan od indikatora siromaštva je i narastanje sive ekonomije, kriminala, a najdirektniji je pokazatelj sve veći broj radnika koji se centrima za socijalni rad obraćaju za materijalnu pomoć. Krugu 'novih siromašnih' svake godine dodaju se deseci tisuća nezaposlenih“.

Tako je bilo u Jugoslaviji prije 20 godina. A danas? Bolonja je šuvarica. Olli Rehn se ponaša prema Hrvatskoj kao Brežnjev prema Titu. Drug je kapitalist. Gospodin je nezaposlen. Inokosni poslovodni organ je menadžer. Menadžer je provoditelj sanacije i prodavatelj saniranoga za nižu cijenu od sanacije. Privredu je zamijenilo gospodarstvo. Radnička klasa je tržište radne snage. Program stabilizacije Milke Planinc pretočen je u stand by aranžmane i život na kredit. Državne banke zamijenile su strane. Optuživanje Crkve produženo je proganjanje Stepinca. Pumpanje svekolike srpske ugroze ostalo je nepromijenjeno. Nepromijenjen je i visoki trošak birokracije prikopčane na proračun. Komunizam je antifašizam. Politiku nesvrstanih zamijenila politika strateških partnera. Hrvatski nacionalizam prepjevan je u novu paradigmu patriotizma. Beograd je Bruxelles. Obračun s neprijateljskom djelatnošću preuzeli su akcijski planovi. Politiku komunističke Partije nastavio je višepartijski sustav. Slobodu i demokraciju iskoristili smo za uvođenje „socijalizma s ljudskim likom“. Samo da još pokrpamo kore od banana Jugoslavije i evo nam rješenja za izlazak iz sadašnje banane. A uvjeravaju nas da moramo zaboraviti prošlost i okrenuti se budućnosti. Što, međutim, učiniti kad je budućnost već proživljena prošlost?! Predsjednik Mesić ima rješenje!

Umjesto kod dosadašnjih gulikoža, nove kredite za vječno neučinkovito „aktiviranje resursa“ treba potražiti u Kataru! Zato jer je on ustanovio da Katar ima kapital i sve je dogovorio. Tako je i Tito uvijek sve dogovorio, ali je Jugoslavija završila u banani. Takvu sudbinu Hrvatska nije zavrijedila. Vlada je, stoga, formirala svoj Ekonomski savjet, srećom u nj nije ušla predsjednica Saveznog izvršnog vijeća SFRJ drugarica, danas bismo rekli – premijerka, Milka Planinc. No, koliko je njezinih učenika pridonijelo današnjoj situaciji? Istodobno pedagozi rade dalekosežan eksperiment nad najmlađim naraštajima. U ranom osnovnom obrazovanju đaci ne će morati naučiti čitati! Važno je naučiti gledati, biti dijelom „vizualnog svijeta“ i naučiti se služiti maxTv-om, iPod-om i mobitelom. Proizvođači kriza, „ekonomisti“, nude i rješenja za izlazak. Nepismeni se ne će zapitati tko je odgovoran zato što iz jedne banane ulazimo u drugu. Stare paradigme zaudaraju po trulim bananama. Treba nam nova paradigma gospodarskog razvitka dok još imamo što razvijati.

Nenad Piskač
Hrvatsko slovo

{mxc}

Sri, 21-10-2020, 03:15:21

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.