Ako Radiću i Starčeviću nije mjesto na Pantovčaku, nije ni muflonima

Napisah nakon inauguracije aktualnog predsjednika kolumnu na ovoj stranici – da će Milanović Bistekrenuti u rat protiv državnih simbola. Evo samo podsjećanje na taj tekst otprije nekoliko tjedana: “Ako bih u jednoj riječi trebao sažeti što je to bila inauguracija Zorana Milanovića, onda je to – desimbolizacija.

Dok je izgovarao rečenicu kako su ratovi završeni, upravo je tom inauguracijom i govorom koji je izrekao otvorio novi, rat protiv državnih simbola. Tipično za svaku anarhističku ljevicu koja se ponaša da je ona apsolutni početak.” I eto, apsolutni početak se dogodio. Kakav kralj Tomislav, kakav Ante Starčević, kakav Stjepan Radić, kakav Strossmayer, Ivan Mažuranić... svi vanka, u muzej... hrvatska povijest počinje sa mnom.

Skromno, nema što. Podržavam gospodina Milanovića u tome, jer moramo biti moderni i progresivni i okrenuti se budućnosti, i ovo je jako dobar početak, ali tu ne treba stati s dezinfekcijom Pantovčaka.

Veliki sam ljubitelj životinja i član Društva za zaštitu životinja, a posebno su mi na srcu mufloni. Naime, kao što je pobacao hrvatske velikane u muzej, u skladu s progresivnim globalnim kretanjima u borbi za dobrobit životinja, smatram, i molim ga, da i životinje s Pantovčaka pusti tamo gdje im je mjesto. Ne u muzej, ma nipošto, već u zoološki vrt ili prirodu. Dakle, ako Starčeviću, Radiću, kralju Tomislavu... nije mjesto na Pantovčaku, prema svim civilizacijskim i progresivnim standardima, tamo nije mjesto ni zatočenim životinjama.

Zatočena divljač

Naime, kako je svojedobno donio Tportal, prema Programu zaštite divljači, na Pantovčaku su 2011. godine obitavala 124 jelena lopatara te dvije srne i 116 muflona. Dio životinja doveden je s Brijuna u mandatu Stipe Mesića, a divljači Pantovčaksu pridruženi poniji i magarci. Tu je i brojna sitna divljač: kune, lisice, vrane, čavke zlogodnjače, svrake i šojke kreštalice, zečevi, fazani, jarebice i trčke, prepelice, divlje patke i crne liske. Tik do Ureda predsjednika žive i vjeverice, paunovi, šišmiši, krtice, ježevi, miševi, šumske voluharice, jastrebovi kokošari, kopci ptičari, škanjci mišari, sove, sivi sokoli, gatalinke, barske kornjače itd.

Predsjednički dvori ograđeni su betonsko-žičanom ogradom visine oko dva metra, s ciljem sprečavanja ulaska neovlaštenih osoba, ali i sprečavanja ulaska ili izlaska divljači. Jeleni lopatari i mufloni nisu, naime, autohtona divljač te se nikako ne smije dopustiti njihov izlazak u slobodnu prirodu.

Prema dostupnim podacima iz crvenih knjiga ugroženih vrsta Hrvatske i postojećih stručnih studija, na području Pantovčak – Predsjednički dvori stalno ili povremeno živi niz ugroženih i zaštićenih vrsta, uključujući sisavce, ptice, Muflonvodozemce i gmazove kao skupine od posebnog interesa, a među kojima i vrste na koje je potrebno obratiti posebnu pozornost u smislu očuvanja staništa. Tako je pisao Tportal.

Mnoge od tih životinja jamačno pate u svom neprirodnom staništu na Pantovčaku, što je sa suvremenim modernističkim i progresističkim kretanjima u svijetu apsolutno neprihvatljivo. Pa apeliram na predsjednika da i njih izmjesti s Pantovčaka i, kao hrvatske velikane, prebaci tamo gdje im je mjesto.

Rekoh, meni su posebno na srcu mufloni na Pantovčaku, iako mi ni drugi sisavci s Pantovčaka nisu mrski, jer svi mi, pa i gospodin Milanović, pripadamo porodici sisavaca. No muflon je ipak mogući razlog za ideološke podjele jer nije Europljanin, on je podrijetlom iz Azije, ukraden i donesen u Europu i podsjeća na zločinačku europsku kolonijalnu prošlost, pa molim predsjednika da u skladu s modernim i progresističkim antikolonijalnim strujanjima vrati muflone u svoju pradomovinu.

Inače, muflon je predivan, ima lijepu crveno-smeđu dlaku, mužjaci imaju rogove, dok ih ženke mogu, a i ne moraju imati, što je lagana rodna diskriminacija. Al’ dobro, beštije su beštije i ne možemo ih mjeriti Istanbulskom konvencijom.

Imam još par stvari za koje bih volio da ih predsjednik makne s Pantovčaka.

Mogući prijepori

Hrvatska je sekularna država, i to moramo čuvati kao zjenicu oka. No na Pantovčaku, među inim, nalazi se dosta umjetnina religijske, biblijske inspiracije, poput Meštrovićeve “Skice za Jobova sina”, pa, sukladno progresivnim i modernim sekularnim strujanjima, uistinu je neprikladno da takve umjetnine budu u Uredu predsjednika jedne sekularne države.

Na koncu, i sam predsjednički Ured na Pantovčaku, smatram, treba iščupati s temeljima i preseliti ga u muzej suvremene umjetnosti. To remek-djelo moderne arhitekture je djelo Richtera i Ostrogovića. I što je tu problem? Ma, opet, može dovesti do ideoloških prijepora u društvu. Da, Titova bista, a danas i sve druge, je maknuta. No ta zgrada završena je, koliko se sjećam, sredinom šezdesetih prošlog stoljeća, i bila je predana drugu Titu na svečanom otvorenju kao dar – Komunističke partije! Zato i s njom u muzej!

Gdje ćemo onda smjestiti predsjednika Milanovića? Ne znam, to nije u mojim kompetencijama, to je za neke druge struke. Mislim na arhitekte, naravno... 

dr. sc. Ivica Šola
Slobodna Dalmacija

Čet, 2-04-2020, 15:18:57

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.