Koronavirus

Ni u jednoj raspravi o sigurnosnoj politici proteklih godina nije se moglo bez te glomazne riječi: Koronarezilijentnost. Izraz se najbolje da prevesti kao otpornost na krizu ili žilavost. Rezilijentnost je mjera za to je li i koliko je neko društvo u stanju svladavati kritične situacije – i to tehnološki, socijalno i ekonomski. Pandemija koronavirusa trenutačno pokazuje koliko su države, prije svega europske, otporne na krizu. Pandemije oduvijek igraju veliku ulogu u planovima kriznih menadžera. Global Preparedness Monitoring Board Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) prošle je jeseni predstavio, od javnosti uglavnom neprimijećen, izvještaj u kojemu su opisani dramatični scenariji: svijet se nalazi pred realnom opasnošću od vrlo zarazne, smrtonosne pandemije bolesti dišnih putova koja bi mogla ubiti 50 do 80 milijuna ljudi i izbrisati 5 posto svjetskog BDP-a, piše u njemu. Gotovo nijedna zemlja nije spremna za scenarij koji bi mogla izazvati tajnovita „disease X“.

Ovo nije teoretski stres test

Proteklih godina u Njemačkoj, Austriji, Švicarskoj i po cijeloj Europi doista su se održale brojne vježbe koje su Koronapretpostavljale pandemiju. Ali bolest Covid-19 koja se sada širi nije više teoretski test, kaže Andrin Hauri iz Centra za sigurnosne studije EHT Zürich, nego „stvaran test koji na kušnju stavlja planiranja proteklih godina.“ Sistemski čimbenici čvrstoća i agilnost (to jest sposobnost učenja) koji su se tada vježbali sada su potrebni uistinu. Hauri misli da će za pogođene zemlje najveću štetu predstavljati ekonomske posljedice pandemije. Otpornost države na krizu zasad nije u opasnosti: „Vlade i državna tijela donose odluke koje se smjesta provode – i u Italiji.“ A socijalna, psihička rezilijentnost u društvima u takvim situacijama čak raste. Većina ljudi u kriznim situacijama nadrasta sebe, to se pokazalo primjerice nakon uragana Katrine u New Orleansu 2005. i u migracijskoj krizi 2015. Pomoć susjeda i lokalna rješenja tada su najbolje funkcionirali.

Rezilijentnost države neprekinuta

„U takvim izvanrednim situacijama najvažnija je maksimalna fleksibilnost“, kaže ETH-ov istraživač. Rezilijentnost se pokazuje kada u krizi dolazi do efekata „bounce back“, a nakon krize „bounce forward“. Društvene strukture u slučaju krize moraju moći održati ravnotežu, a nakon krize biti bolje nego prije. Otpornost neke države na krizu na pravoj je kušnji tek kada državno osoblje za slučaj krize u bolnicama ili snagama sigurnosti počne ispadati. Ali to trenutačno još nije tako čak ni u Italiji. To što se ondje mora postavljati prioritete u liječenju oboljelih od Covida 19 po dobi i Koronaprethodnim bolestima, po Haurijevu mišljenju ima veze s tim što su sigurna društva često sklona tome da dok je stanje normalno, iz financijskih razloga smanjuju strukture koje nisu potrebne. U Italiji vlada velika nestašica respiratora. Samo: „Prevencija je uvijek jeftinija od nepripremljene reakcije na krizu.“

Federalizam je učinkovitiji od centralizma

Na kontroverzno pitanje koji su sustavi najučinkovitiji u borbi protiv pandemija istraživač kriza na Sveučilištu u Kielu Frank Roselieb odgovara jasno: decentralizirano organizirane strukture s nadređenom državnom instancom kao što je Institut Robert Koch u Njemačkoj prikladniji su za uspješnu borbu protiv izvanrednih stanja kakvo je zaraza koronavirusom nego bi bile centralističke strukture. Jer države koje djeluju federalno bliže su ljudima i tako mogu više utjecati na njihov način života. Posve općenito rezilijentnost društava ovisi o tome, objašnjava Roselieb, koliko su ljudi podložni vlastima: Najotporniji su Amerikanci. Oni doduše imaju državu, ali stvari radije sami rješavaju. Nijemci su u sredini. Oni vjeruju državi, ali žele da im se objasne njezine mjere. Najmanje su otporni na krizu Kinezi. Moraju slušati vlasti, ali istovremeno su se odvikli samostalno misliti.

Treća faza sa zabranom izlaska

Kad je riječ o tehničkoj rezilijentnosti, pandemija je po mišljenju istraživača iz Kiela najbolji mogući težak slučaj.Opterećenja tehničkih sustava mnogo su manja nego u slučaju iznenadnih velikih šteta. A nedostatak kreveta i Katantenarespiratora u Italiji? Roselieb to objašnjava talijanskom sklonošću da se pacijenti hospitaliziraju mnogo ranije nego što je to slučaj u Njemačkoj.

Svi stručnjaci misle da je za otpornost neke države na krizu za vrijeme pandemije najvažniji čimbenik vremena. Ako se val zaraze zaustavi, tada rezilijentnost društva nije u opasnosti. Na tu kočnicu sada staje sve više europskih država, kaže Roselieb: faza 1 sa zabranom velikih priredbi već je aktivirana u mnogim državama. Faza 2 sa zatvaranjem škola i većim ograničenjima društvenog života trenutačno traje. Faza 3 sa zabranom izlazaka i zaustavljanjem većine društvenih aktivnosti dosad je aktivirana samo u Italiji. Roselieb: „U Njemačkoj, Austriji i Švicarskoj najkasnije krajem drugog tjedna ući ćemo u fazu 3. Imat ćemo duge uskršnje praznike, a do sredine ili kraja svibnja zaraza će biti zaboravljena.“

Svinjska gripa i kravlje ludilo zaboravljeni su

Za Gerda Gigerenzera, direktora Harding centra za kompetenciju rizika na Institutu Max Planck za istraživanje obrazovanja u Berlinu, upravo je taj zaborav jedan od najvećih rizika za rezilijentnost europskih društava. Ljudi se boje opasnosti od udaraca i velikog broja mrtvih u kratkom vremenu, cijele države uznemirene su zbog toga. A u sadašnjem slučaju bilo bi dovoljno sjetiti se kako je bilo u prošlim epidemijama: „Vrlo me se doima mjera u kojoj smo zaboravili svinjsku gripu, ptičju gripu i kravlje ludilo. Očito neprestano moramo iznova učiti takve situacije.“

Christoph Prantner
Neue Zürcher Zeitung

Čet, 2-04-2020, 14:02:54

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.