Uz posjet Predsjednice Turskoj

Nije iznenađenje što turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan nije nazvao i bratski ukorio Bakira Izetbegovića, čim je predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović zakoračila u njegovu velebnu predsjedničku Kolinda Erdoganpalaču. I što mu, kao navodni oporučni nasljednik BiH po posljednjoj želji oca Alije, nije poručio: ajde, brate Bakire, pusti taj izborni zakon Hrvatima, da mi više ne dolaze.

Čudo bi bilo da je Erdogan reagirao drukčije. Jednostavno je spustio izborni zakon na razinu unutarnjeg pitanja BiH. Kao ne tiče se to njega. On je zasad pobjednik. Još čudnije bi bilo da se dao impresionirati presudom Ustavnog suda BiH, koja nalaže promjenu izbornog zakona. Pa on, kada mu se ne svidi presuda, dade uhititi i zatvoriti suce.

Iznenadni dogovor

Čudno bi bilo i da je hrvatska predsjednica uistinu ozbiljno mislila ono što je javno izgovorila tom prigodom: o hrvatskoj potpori Turskoj na putu u EU, uz najljepše želje za puno sreće na tom putu. Još bi čudnije bilo očekivati SADda će brzopotezni radni posjet Grabar-Kitarović Erdoganu donijeti ili potaknuti ikakav pomak bošnjačke pozicije oko izbornog IzetbegovićDa počinje nova runda shvatili su očito i bošnjački političari, koji su svi uz Izetbegovića, braneći dominaciju u Federaciji. Tako se Fahrudin Radončić, inače Izetbegovićev oponent, osjeća "uvrijeđenim" i poručuje Kolindi da ne može upravljati Bošnjacima preko Turske, dok je njihov dežurni radikal Emir Suljagić, vidi kao "Tuđmana u suknji" na čelu novoga hrvatskog zločinačkog pothvata i poziva Izetbegovića mlađeg da joj uskrati gostoprimstvo.zakona, jer bošnjačka je politika jedinstvena oko eliminacije političkog utjecaja Hrvata u Federaciji BiH.

Hrvatsko-turski predsjednički susret u Ankari bio je prije svega znak da počinje najavljeni povratak američke politike u Jugoistočnu Europu, a s njime i nova etapa državnih preuređenja. Tome u prilog govori i iznenadni grčko-makedonski dogovor o imenu Makedonije, postignut uz posredovanje posebnog UN-ova izaslanika, američkog ambasadora Matthewa Nimetza, a kojim je riješen spor koji traje već četvrt stoljeća, kako bi se ubrzao put Makedonije u NATO i tako se zaustavio sve prisutniji ruski utjecaj.

Navodno se kao američki veleposlanik u regiju nakon okončanja mandata vraća dosadašnji zamjenik pomoćnika američkog državnog tajnika za Europu i Euroaziju Brian Hoyt Yee, koji je posljednjih mjeseci bio neuobičajeno otvoreni glasnogovornik američke politike na europskom jugoistoku. Nagađa se o Skoplju ili možda Sarajevu.

Navodno, u State Departmentu zamijenit će ga još jedan specijalac za ovo područje, veleposlanik Jonathan Moor, Bakirkoji je diplomatski odrastao na raspadu Jugoslavije i ratu u Hrvatskoj i BiH (Beograd, Washington), bio je donedavno šef misije OESS-a u BiH, specijaliziran za vruće odnose s Rusijom (baltičke zemlje)...

Da počinje nova runda shvatili su očito i bošnjački političari, koji su svi uz Izetbegovića, braneći dominaciju u Federaciji. Tako se Fahrudin Radončić, inače Izetbegovićev oponent, osjeća "uvrijeđenim" i poručuje Kolindi da ne može upravljati Bošnjacima preko Turske, dok je njihov dežurni radikal Emir Suljagić, vidi kao "Tuđmana u suknji" na čelu novoga hrvatskog zločinačkog pothvata i poziva Izetbegovića mlađeg da joj uskrati gostoprimstvo.

Neprijateljskom retorikom nastoje zaustaviti ili barem odgoditi proces. Navodno, prozapadna srpska premijerka Ana Brnabić negira genocid u Srebrenici i vraća se srpskim mitovima o "Oluji".

Strateški saveznik

Istodobno, na zapadnoj hrvatskoj granici, u Savudrijskoj vali /Piranskom zaljevu, na hrvatsko-slovenskom graničnom GEopolitikasporu testiraju se odnosi snaga SAD-a i EU pod njemačkom dominacijom i unutar toga slovenski i hrvatski politički kapaciteti. Slovenci vode politiku. Hrvati gledaju.

Sve se to događa u okolnostima složenijim nego 1995. ili 1999. kada su se posljednji put definirale države na ovom prostoru (BiH, Kosovo), pod američkom upravljačkom palicom. U međuvremenu je osnažen SaveznikDa se ne izgubi u procesu, Hrvatska nužno mora imati strateškog saveznika među velikima, trebala je već jučer imati državnu politiku koja može sagledati proces nekoliko koraka unaprijed. Zasad nema ništa od toga. U izboru partnera nema osobitih dvojbi, jedino uz SAD si može osigurati neku zaštitu. Rusija će uvijek biti na srpskoj strani, Turska na bošnjačkoj.ruski utjecaj, osnažen je neoosmanski utjecaj, oslabljen EU pod njemačkom upravom nastoji ojačati koketirajući s Rusijom, nasuprot SAD-a.

Da se ne izgubi u procesu, Hrvatska nužno mora imati strateškog saveznika među velikima, trebala je već jučer imati državnu politiku koja može sagledati proces nekoliko koraka unaprijed. Zasad nema ništa od toga. U izboru partnera nema osobitih dvojbi, jedino uz SAD si može osigurati neku zaštitu. Rusija će uvijek biti na srpskoj strani, Turska na bošnjačkoj.

Kad proces uistinu krene, autoritet EU će uvijek biti na razini onog sada već glasovitog Junckerova guzoštipa s leđa, kojim je zaskočio hrvatskog premijera Plenkovića. Može biti neugodan, a ne znači ništa. Pokazalo se to već Junckerna njegovu sastanku sa slovenskim predsjednikom Pahorom, nakon kojeg se Juncker oko Piranskog zaljeva potpuno stavio na slovensku stranu, a nasuprot hrvatskom i američkom stavu.

No, nisu glavni hrvatski problem Juncker i EK ili EU. Najveći hrvatski problem je naša državna politika, koja sudeći prema onome što (ne)čini, uopće ne razabire što se događa, koja ne vuče poteze, koja je podijeljena oko strateškog cilja, i dijelom ispod stola i dalje koketira s regijom, koja se poziva na Bruxelles kako bi se uz pomoć Moskve lakše vratila Beogradu, jer su joj Budimpešta i Varšava mrski i strani.

No, uskoro dolazi trenutak istine. Test će dakako biti: LNG i borbeni avioni. Posljedice pogrešnog svrstavanja mogu biti vrlo ozbiljne i za Hrvatsku, kao i za opstanak Hrvata u BiH. Ne uspije li zaštititi minimum državnog i nacionalnog interesa kroz strateško partnerstvo s SAD-om, Hrvatska i Hrvati u BiH bi uistinu mogli ovisiti o Erdoganovoj milosti. I o snazi Junckerova guzoštipa.

Višnja Starešina
Slobodna Dalmacija

Pon, 19-02-2018, 01:06:10

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Lijepa Naša

0057_Medvednica.jpg
Copyright © 2018 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom (GPL).