Još jedan „povijesni“ intervju pun gorčine za propalom Jugoslavijom

 

U svakoj državi zahvaćenoj krvavim ratom, kao što je to od 1991. bila Hrvatska, ljudi poput Predraga Matvejevića bili bi proglašeni dezerterima i izdajicama, a ne zaslužnim javnim osobama, kao što je to slučaj s navodnim "najpoznatijim hrvatskim književnikom u Europi"! Dragovoljno je napustio Hrvatsku na početku Domovinskoga rata jer je, kako je istaknuo u razgovoru za Večernji list (12. travnja 2008.), dva puta imao prilike vidjeti na državnoj televiziji Gojka Šuška, jednom u Posušju, drugi put prigodom Sinjske alke, kako pozdravlja dignutom rukom: "Za dom spremni". Usto je čuo kako ga predsjednik Tuđman proglašava svojim "najboljim ministrom". To je toliko razljutilo "uglednog europskog intelektualca" da je napisao nekoliko vrlo oštrih tekstova, koje je pretežno objavljivao u inozemstvu.

Kad se jednom nakratko vratio u Zagreb dogodilo mu se nešto tako strašno da je odlučio čitav rat provesti negdje u hladovini Europe gdje su za njega bile osigurane najbolje hotelske sobe, stanovi i najviša odličja i priznanja. Po riječima počasnog doktora niza sveučilišta, ono što je pisao i objavljivao nije se svidjelo, kako je rekao, nacionalistima svih boja. "Pravedan", kakav je još od prvog razreda, bio je duboko potresen kad mu je u vrijeme najžešće srpske agresije, kad je malo kome uopće i bilo stalo do jednoga Matvejevića, netko na poštanskom pretincu u njegovoj vili u Zagrebu napisao "Crveni konj". Odmah se sjetio, ne masakriranih Hrvata, već naslova knjige Jure Kaštelana i Ede Murtića o kojoj je nedugo prije toga govorio u nekrologu Juri Kaštelanu. Međutim, to nije bilo sve.

Još ga je teže pogodilo to što mu je na istom mjestu netko napisao "Jugoslavenska svinja", a onda se dogodio prijelomni trenutak i "plašljiva hrvatska srna", kakav je dojam ostavio nakon upućenih "teških" optužbi na poštanskom sandučiću, napokon je rekao "zbogom Hrvatskoj" kad je "nepoznati netko", kako je Matvejević citirao Krležu, ispalio usred bijela dana tri revolverska hica u njegovo ime na poštanskom sandučiću! "Ne može se perom protiv metaka, rekao sam svojim najbližima i tad odlučio odseliti". Bilo je to u vrijeme kad su mnogi umjesto pera uzeli oružje. Hrvatska je zbog tri hica i riječi "Jugoslavenska svinja" ostala bez Matvejevića, koji nakon odlaska ništa drugo ne radi nego gdje god može blati Hrvate, Domovinski rat, prvog hrvatskog predsjednika i sve što ima veze sa stvaranjem hrvatske države.

U vrijeme komunizma predstavljao se kao "zaštitnik" hrvatskih "nacionalista", bio "progonjen", ali nikada nije razmišljao da napusti Hrvatsku i Jugoslaviju, jer takve pogodnosti kao što je tada imao ne bi mu dao nitko u svijetu, pa ni u Rimu. Pisao je nekakva pisma u korist ljudi koji su imali problema s Brozovim režimom (i na njima dobro zarađivao?!), ali uvijek na način da ona više idu na ruku Brozu nego onima za koje se zalagao. Bila je to "Matvejevićeva igra" koju su samo rijetki prepoznali. Svoje pravo lice otkrio je 1990., kad je vidio da se raspada Jugoslavija. Njegov najveći uspjeh je "druženje s Krležom", iako je i to upitno. Zapravo sve čega se Matvejevći dotakne treba provjeriti.

Kad je odlazio iz Hrvatske, da ga kojim slučajem ne dotakne zalutali metak, sam je rekao da nije bio dio ekonomske emigracije, već da je odmah dobio mjesto u Francuskoj, a potom u Rimu. Svi su "poludjeli" za Matvejevićem. A kako i ne bi kad se po njegovim riječima neke njegove knjige u Italiji prodaju i u dvjesto tisuća primjeraka (sic!), dok se, nije zaboravio istaknuti, neka knjiga od predsjednika Tuđmana u New Yorku prodala u samo tri primjerka, a on se hvalio da vani pisci na knjigama mnogo zarađuju. Pa, ako se Matvejevićeva knjiga u Italiji i diljem svijeta prodaje u tako velikom broju primjeraka, a u Hrvatskoj jedva u nekoliko stotina, onda nam nije jasno u kakvim se nakladama tiskaju i prodaju knjige istinskih pisaca, kojima "hrvatski dezerter" nije ni do koljena? A Matvejevića, kao i niza sličnih hrvatskih i ino intelektualaca sigurno "ne bi bilo" da nije bilo 3. siječnja 2000. Ta je godina za te "svjetske putnike" isto toliko značajna kao što je nama, hrvatskim braniteljima, 1991.

Sjetimo se samo kako su se nakon toga dana počele "ispravljati" nepravde, pa nam se vratio Rade Šerbedžija i to kamo drugdje nego na Brijune, dok je stari ljevičar Edo Murtić zamijenio slikare naive. Predsjednik Mesić, među ostalim, odlikovao je Predraga Matvejevića, a novinari su morali stajati u redu kad je taj u prostorijama Talijanskog instituta za kulturu u Zagrebu primao "Red zvijezde solidarnosti Talijanske Republike" s počasnom titulom "Commendatore". Te 2000.-te godine s hrvatske kulturne i političke scene nestali su brojni zaslužni Hrvati iz 1991., a pored neumornog i svjetski poznatog Matvejevića uskrsnuli su i Ivan Zvonimir ˆˆičak, \arko Puhovski, Stipe Šuvar, Tarik Filipović, Damir Vrhovnik, Goran Štrok, Mirko Galić, Zvonko Maković i brojni drugi. Sve su to manje – više "prekaljeni borci" koji u svim sustavima imaju svoje "zasluženo" mjesto, mnogo veće negoli bilo koji branitelj u obrani Vukovara!

Mladen Pavković
Hrvatsko slovo

{mxc}


Uto, 11-08-2020, 23:04:05

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.