Rasprodaja hrvatskog neba

 

‘Hrvatski list’ je nakon dugog istraživanja doznao i otkrio skandaloznu istinu - nakon što je Hrvatska 1996. dobila nadležnost za svoj zračni prostor, u tajnosti od hrvatske javnosti razdjelila ga je zemljama, koje još i danas osporavaju njenu suverenost unutar hrvatskih granica. Hrvatska je bez znanja Sabora bivšoj Jugoslaviji, i to bez ikakva operativnog razloga, darovala 54 km zračnog puta od Tovarnika prema Zagrebu, zatim Italiji drugi prostor bi Beograd imao pristup Italiji, dio svojeg neba Sloveniji za aerodrom Portorož, dio neba iznad Istre opet Italiji, te Beogradu još i prostor iznad Prevlake. Takvom ležernom darežljivošću Hrvatska je sada u situaciji da drugi kontroliraju promet u njenom zračnom prometu i u slučaju bilo kakve zrakoplovne nesreće, države koje obavljaju kontrolu u hrvatskom zračnom prostoru nisu ničim odgovorne za moguće štete. Dokaz da je Hrvatska zemlja raskalašenog zakonodavstva, podjela je hrvatskog neba učinjena nelegalno, jer bi prema svjetskim normativima svakom ustupanju nadležnosti u zraku trebao je prethoditi međudržavni sporazum ratificiran u Saboru i prijavljen ICAO-u.

Nakon primanja u članstvo Ujedinjenih Naroda, 22. svibnja 1992, Hrvatska je odmah zatražila i članstvo u Međunarodnoj organizaciji civilnog zrakoplovstva (International Civil Aviation Organization - ICAO, te je temeljom pristupa postala članica te organizacije. Nakon prijama u članstvo ICAO, Republika Hrvatska je na zamolbu Vlade Bosne i Hercegovine tijekom 1993, započela proces izrade dokumentacije i na temelju toga zatražila priznavanje granica zračnog prostora za Republiku Hrvatsku i Republiku Bosnu i Hercegovinu. Postupak je bio dug, a razlog tome bilo je bilo osporavanje promjene granica zračnog prostora od tadašnje Jugoslavije.

Prvi hrvatski ustupak Sloveniji za Portorož

Tijekom 1994. Jugoslavija je imala i mnoge saveznike koji su podupirali njene stavove. Stanje se počelo mijenjati nakon Opće skupštine ICAO, koja je održana u Montrealu u rujnu 1995, gdje su Hrvatska i BiH imale zajednički nastup. Izaslanstvo obje države, tijekom Opće skupštine je imalo i iznimnu pomoć od strane zrakoplovnih i političkih stručnjaka Sjedinjenih Američkih Država koji su nam od prvog dana zasjedanja ponudili svoju pomoć. Prijednog Hrvatske i BiH bio je, da im se sukladno Konvenciji Međunarodnog civilnog zrakoplovstva , članaka 2. i 3. prizna pravo na zračni prostor iznad njihova teritorija. Obadvije nove države su se odmah složile da se priznaju AVNOJ-evske granice. I sa Slovenijom je postignut dogovor, da se po pitanju razgraničenja u Savudrijskoj vali primjeni dogovor koji je postignut 1993. godine, te da se stavi napomena kako će razgraničenje u tom prostoru podijeliti nakon postignuća sporazuma o granici izmedju Hrvatske i njene zapadne susjedne države.

Hrvatska je tako 1993. izašla u susret Sloveniji, te im delegirala Kontrolu zračnog prometa u dijelu hrvatskog prostora, omogućivši da se može koristiti Aerodrom Portorož, koji je smješten uz sam hrvatski teritorij. Naime, bez ikakve dobre volje s hrvatske strane, taj aerodrom se ne bi mogao koristiti.

hrvatsko nebo

U razgraničenju s Jugoslavijom, Hrvatska je tada predložila granicu koju je dobila od Državnog ureda za granice s koordinatama na području zaljeva Boka kotorska koje je Hrvatska smatrala ispravnim. Uz punu podršku izaslanstva SAD, Hrvatska i BiH su na Općoj skupštini ICAO-a predočili svoje argumente, te su od strane predsjednika Vijeća te organizacije, dr Asada Kotaieta, dobili uvjerenje da će on donijeti odluku do konca 1995. godine.

Svaka država ima isključivi suverenitet nad svojim teritorijem

I Hrvatska i BiH su odluku o priznavanju granica zračnog prostora smatrale iznimno bitnom, jer takvo priznanje od strane specijalizirane agencije UN-a daje čvrst dokaz o granici na zemlji. Da preciziramo, članak 1. Konvencije kaže: “Države ugovornice priznaju da svaka država ima potpuni i isključivi suverenitet nad zračnim prostorom iznad svojeg teritorija,” dok članak 2. te iste Konvencije potvrđuje da “Teritorijem države u smislu ove Konvencije se smatraju kopnena područja i teritorijalne vode uz ta područja pod suverenitetom, vrhovnom vlašću, zaštitom ili mandatom te države.” Hrvatsko – Bosansko-hercegovački prijedlog za ismjenu plana je prikazan na karti 1. koja je bila prilog «E» u predloženom. Potpuno je jasno da je Hrvatskoj priznat zračni prostor iznad onih granica koje Hrvatska smatrala svojima, osim u dijelu Savudrijske vale, gdje stoji u tom dokumentu napomena: “Dio od točke 45 28 34 N 0103 35 21E do točke 45 33 30N 013 23 33E nije još točno dogovoren i mogao bi biti predmetom manje promjene kao rezultat dogovora između Republike Hrvatske i Republike Slovenije”.

Međutim, godinu dana kasnije 17. siječnja 1996., hrvatski veleposlanik u Kanadi, Željko Urban poslao je pismo Uredu Predsjednika u kojemu između ostalog piše “…sa zadovoljstvom možemo izvijestiti da nas je danas 17. siječnja, pozvao dr. Asad Kotaiet, predsjednik Vijeća ICAO u Montrealu, kako bi nam priopćio da je upravo potpisao odobrenje 'Proposal for Amendment of the ICAO Air Naviagtion Plan', odnosno odobrio zajednički prijedlog RH i BiH o izmjeni nadležnosti u zračnom prostoru. Službeno priopćenje proslijedit će regionalni ured ICAO u Parizu našem Ministarstvu pomorstva, prometa i veza.” Uz taj dopis kanadskog veleposlanika bila je prilozena i karta odobrenih granica .

hrvatsko nebo

Ucrtali novu granicu ignorirajući Hrvatsku

Zanimljivo je, da nitko u Hrvatskoj ovu odluku Specijalne agencije UN nije koristio u dokazivanju prava na teritorij ispod zračnog prostora, a što proizlazi iz Konvencije o civilnom zrakoplovstvu. Isto je tako upitno da su Slovenci samo na nekim svojim kartama stavili napomenu o mogućoj promjeni granica, ali i to da su ucrtali svoju granicu bez granice koju Hrvatska smatra ispravnom. S hrvatske strane do danas, ne samo da nitko nije reagirao na ovakvo ponašanje susjedne nam države, već je Hrvatska na svojim kartama ucrtala granicu koju Slovenci smatraju ispravnom. Između ostalog Hrvatska je čak pristala da se i točke primopredaje aviona postave na granicu koju Slovenci smatraju stvarnom granicom. Da sve skupa bude još neshvatljivije, karte koje izdaje Hrvatska kontrola zračne plovidbe ne sadrže napomenu i drže slovensku granicu kao granicu do koje Slovenci imaju nadležnost informacija u letu.

hrvatsko nebo

Ovom odukom Republika Hrvatska je službeno stekla suverenitet u svojem zračnom prostoru. Ali….

Srbiji i Italiji darovano nebo iznad Hrvatske


Kako je Jugoslavija godinama nakon ove odluke odbijala primiti zrakoplove iz hrvatskog zračnog prostora, odnosno odbijala također slati zrakoplove u hrvatski zračni prostor, predstavnici Hrvatske kontrole zračne plovidbe su u staroj dobroj hrvatskoj maniri ponudili rasprodaju hrvatskog zračnog prostora. Tako je Jugoslaviji, bez ikakva operativnog razloga, darovano 54 km zračnog puta od Tovarnika prema Zagrebu, Italiji je darovan prostor oko točke CRAYE.

hrvatsko nebo

  kako bi Jugoslavija imala pristup Italiji, bez prolaza kroz prostor koji je još uvijek u nadležnosti Hrvatske kontrole zračne plovidbe. Uz darovani prostor Sloveniji kako bi Portorož mogao normalno raditi, u predjelu Istre je darovan (ponovno) prostor Italiji, a Jugoslaviji još jedan dio zračnog prostora iznad Prevlake. U praksi kontrole zračnog prostora, delegacije nisu neuobičajena pojava, ali je neuobičajeno da se to radi bez operativnih razloga, a ono što zorno pokazuje da je Hrvatska zemlja raskalašene darežljivosti, jer je to sve učinjeno nelegalno. Naime, svakom ovom ustupanju nadležnosti trebao je predhoditi Međudržavni sporazum, ratificiran u Saboru i prijavljen ICAO-u, pa tek onda Sporazumi kontrola zračnog prometa.

hrvatsko nebo


Zastrašujući švicarsko-njemački primjer

Hrvatska je sada u situaciji da drugi kontroliraju promet u njenom zračnom prometu i u slučaju bilo kakve zrakoplovne nesreće, sudara zrakoplova ili drugih incidenata, države koje obavljaju kontrolu u hrvatskom zračnom prostoru nisu ničim odgovorne za moguće štete. Zbog toga bilo bi korisno da nadležni za nebo iznad Hrvatske, pogledaju jednu odluku njemačkog Vrhovnog suda o nedavnom sudaru ruskog i turskog putničkog zrakoplova u kojem je stradalo mnogo djece, a kojeg su skrivili švicarski kontrolori zračnog prometa, ali u zračnom prostoru Njemačke u kojem je kontrola ustupljena Švicarskoj. Naime, sporazum kojeg su potpisale vlade tih dviju država nije bio ratificiran u njihovim parlamentima. U Hrvatskoj ne samo da nema ratifikacije, već nema nikakvih ugovora, sukladno međunarodnom pravu, a i odredbama hrvatskog Zakona o zračnom prometu.

U cijelom tom otkriću koji je novinski istražio i doznao ‘Hrvatski list’, tragično je što je Hrvatska dobila doista nadležnost za svoj zračni prostor, a onda ga u tajnosti od javnosti razdjelila zemljama, koje osporavaju njenu suverenost u tom prostoru. Mnoge zrakoplovne karte sadrže uvredljiva pomicanja državnih granica Republike Hrvatske, a da nitko od Hrvatske kontrole leta, Ministarstva prometa ili zrakoplovnih subjekata ne reagira. Poznata međunarodna tvrtka “Jeppessen”, koja izdaje zrakoplovne karte, ucrtala je granicu po kojoj Prevlaka više nije u Hrvatskoj. To stoji već godinama na zadovoljstvo naših susjeda i njihovih pomagača koje hrvatska država izdašno plaća da skrbe o njenom nebeskom interesu.

Hrvatski list

{mxc}


Pon, 6-07-2020, 13:27:44

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.