Laži generala Stipetića

 

U nedavnoj HTV-ovoj emisiji 'Latinica' posvećenoj pokojnom hrvatskom ministru Gojku Šušku, mnogim poznavateljima bliže hrvatske povijesti ali i događaja iz Domovinskog rata, neobično je zazvučala snimljena izjava generala Petra Stipetića u kojoj je on vrlo ozbiljno iznio intrigantnu tezu o tzv. dvostrukoj crti zapovijedanja u Hrvatskoj vojsci. Ilustrirao je to slučajem operacije Otkos i odustajanjem krajem 1991. godine od oslobađanja okupiranih područja u Slavoniji. U TV-emisiji rečeno je da je koncem 1991. Glavni stožer HV-a zapovjedio akciju na Bilogori koju je na terenu trebao prenijeti general Stipetić. U toj svojevrsnoj prethodnici Bljeska trebalo je protjerati srpske snage preko granice kod Okučana, čime bi zapadna Slavonija bila oslobođena od neprijatelja, rečeno je u 'Latinici'. Prema Stipetićevim riječima u toj emisiji, na Badnjak 1991. on je zapovjednicima pet slavonskih brigada osobno uručio zapovijed da se u akciju krene ujutro.

- U glavnom stožeru zavladao je šok kad su shvatili da se u akciju ne će ići. Ja sam se godinama borio da doznam tko je izdao takvu zapovijed - pripovijeda tek danas, 17 godina kasnije, Stipetić.

- Pitam Đuru Dečaka zapovjednika Virovitičke brigade tko je naredio da se ne ide, ne znam kaže mi, pitam Miljenka Crnjca tko je njemu naredio, ni on ne zna. Pa, jesam li ja izdao i prenio zapovijed načelnika glavnog stožera da se kreće sutra ujutro. Pa jesam. Onda zašto se nije krenulo? Ne znamo. Netko je debelo s jakom moći mogao zaustaviti napad u takvom kritičnom trenutku. Da bude stvar gora, to je bio trenutak kad smo mogli osloboditi zapadnu Slavoniju.

- Zapovijed o odustajanju od akcije mogao je tada donijeti samo ministar obrane - nastavlja general vStipetić u 'Latinici'. - Dogovora s njim (misli na ministra Šuška, op.p) nije bilo. On je radio na svoju ruku, okružen pulenima kakve si je izabrao, postavio na ključne funkcije i tako je funkcionirao cijelo vrijeme koliko ga ja poznajem.

Zapovijed koja pobija Stipetićeve izjave i 'sjećanja'

S obzirom da su dosadašnja saznanja u javnosti o tim po Hrvatsku teškim danima, ali i onom što su do sada istražili povjesničari i analitičari Domovinskog rata, dosadašnja istina je potpuno drukčija. Krenuli smo tragom te nove izjave generala Stipetića. Zanimalo nas je tko je zapravo izdao zapovijed da se akcija prekine i odgodi kad nastupe povoljniji uvjeti za oslobađanje Zapadne Slavonije te smo se usredotočili na pitanja je li u prosincu te godine bilo moguće i korisno oslobađanje Zapadne Slavonije i to gledajući u prvom redu međunarodne prilike ali i u širem vojnom kontekstu. I na kraju, konačno, je li je doista ministar obrane, u načelu, osoba koja može suspendirati vojnu zamisao, odnosno zapovijed i to zbog viših razloga.

Konačno smo naišli na vjerodostojni dokument iz kojeg se vidi da je general zbora Anton Tus, tada zapovjednik Glavnog stožera, izdao strogo povjerljivu zapovijed o prestrojavanju postrojbi na druge zadatke. Samo ta zapovijed koju je u prosincu '91. iz Glavnog stožera primilo svih pet zapovjednika slavonskih brigada pobija od riječi do riječi baš sve što je u 'Latinici' pred milijunskim auditorijem izrekao general Stipetić. Prvo što upada u oči jest da nije 'zaboravljivi' general Stipetić stajao u pozadini te zapovijedi nego Anton Tus, zapovjednik Stožera. Sada nam se otvara novo pitanje je li general Petar Stipetić žrtva amnezije ili danas on konstruira svoje i tuđe teorije. O tome možemo samo špekulirati. Jedino što smo doznali jest to da je njegova izjava pred tako velikim auditorijem potpuno neistinita.

Izdvajanje događaja za osporavanje Tuđmanove politike

Drugo, tu je i pitanje pristupa u tumačenju Domovinskog rata. Naime, u dijelu hrvatskih medija i među pojedincima sudionika, u koje spada i sam Stipetić, prisutna je metoda izdvajanja pojedinih događaja iz ukupnog međunarodnog i političkog konteksta. Zapravo, njihovo tumačenje tih događaja u skladu je s ciljevima osporavanja Tuđmanove i Šuškove politike, ali i politike nekih stranih čimbenika koji nikako ne žele prihvatiti činjenice iz Domovinskog rata, a to je da Hrvatska izašla iz njega kao pobjednik. Zbivanja oko okupiranog područja Zapadne Slavonije i stanje na terenu, te 1991. godine, koju spominje Stipetić, događala su se u složenim međunarodnim prilikama netom prije prihvaćanja Vanceova plana u kojem je temeljna odrednica bila zaustavljanje borbenih djelovanja kako bi se Vanceov plan mogao implementirati.

Naime, nakon Ženevskog sporazuma u studenom, Tuđmanova sastanka s lordom Carringtonom 18. prosinca u Grazu, međunarodna zajednica uključuje se u prosincu 1991. u prostore bivše Jugoslavije implementirajući dolazak međunarodnih snaga Unprofora. Jedan od uvjeta bio je prekid svih borbenih djelovanja. Istodobno se odvijala međunarodna bitka za priznavanje Hrvatske, koja je oko Božića bila u završnoj fazi (Njemačka je priznala Hrvatsku 23. prosinca), a kojoj je također bio uvjet prestanak borbenih djelovanja. Dakle odustajanje od oslobađanja Zapadne Slavonije nije bilo, kako to spekulira danas Stipetić - nikada do kraja definirano - nego je bila racionalna namjera predsjednika Tuđmana da zaustavi eskalaciju sukoba za koji je tada Hrvatska bila još vojno nespremna.

Zastarjela doktrina JNA još uvijek u generalskim glavama

Na kraju, Stipetić kvalificira bivšega ministra Gojka Šuška kao čovjeka koji je radio na svoju ruku. Iz ove izjave vidljiv je i potpuno razvidan mentalni sklop manjega dijela časnika JNA koji su došli u HV, a da se pri tom nisu, a neki niti dan danas poput umirovljenoga generala Stipetića, oslobodili od svojeg dogmatskog nasljeđa po kojem političari u ratu moraju slušati vojsku, dok u miru vojska sluša političare. Takva zastarjela doktrina JNA i Crvene armije više se ne prakticira niti u Rusiji niti igdje danas drugdje na svijetu gdje političari kao bolje upućeni u međunarodna zbivanja i geostrategiju imaju širi uvid od vojnika koji su samo specijalisti na svojem ratničkom polju. Na kraju, očito je da su najnovije Stipetićeve konstrukcije baš kao i drugih novih tumača najnovije hrvatske povijesti i Domovinskog rata, u našim medijima i izvan njih, samo u nečijem tuđem interesu, ali i na ruku idu međunarodnoj zajednici koja se svim silama trudi u Den Haagu Domovinski rat i njegove vođe i generale prikazati zločinačkima.

Tomislav Držić
Hrvatski list

Operacija Otkos

{mxc}


Uto, 7-07-2020, 17:44:44

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.