Žene u obrani

 

U ratnim djelovanjima smrtno je stradalo, prema nekim podatcima 766 žena pripadnica oružanih snaga, dok ih je tri puta više bilo ranjeno. Obnašale su dužnosti i u gardijskim postrojbama, logističkim, inženjeriji, sanitetu, vojnoj policiji, zrakoplovstvu i drugdje. Kad su mnogi mladići odlazili u obranu bez opreme i dobrog naoružanja, veliki broj žena odmah se uključio i u organiziranu potporu. Svjesne potrebe za brzim djelovanjem same su organizirale razne udruge: "Mi za našu gardu", "Hrvatska pozadinska fronta", "Bedem ljubavi", "Dobro je činiti dobro" i brojne druge. Osim što su članice tih i takvih udruga prikupljale sve što je potrebno prvim borbenim redovima, same su ih i obilazile, ne mareći za opasnosti. Njihovi obilasci bojišta postali su sastavni dio života, a ne smiju se zaboraviti ni njihovi brojni skupovi u zemlji i inozemstvu na kojima su tražile i dobivale potporu za Hrvatsku. Na te i druge načine one su i u ratu bila velika potpora, tako da su s pravom zaslužile biti heroine. Danas se o njima više ne govori i ne piše. Malo koja od njih može se pohvaliti priznanjima i nagradama (za to se uostalom nisu ni borile), ali žalosno je što za njih više nitko i ne pita, što i umiru kao neznane junakinje.

Tijekom zadnjih godina podignuto je mnogo spomen obilježja i spomenika najzaslužnijima u obrani Domovine, ali još nitko, na žalost, nije podignuo spomenik hrvatskoj majci, hrvatskoj ženi, prije svega za njihovu neizmjernu snagu dobrote, ljubavi i plemenitosti. Marija Slišković, koja je potaknula i koja potiče žene da same pišu o svom sudjelovanju u Domovinskome ratu, među ostalim je istaknula da su se hrvatske žene borile za živote obespravljenih, poniženih, prognanih i ucviljenih ratnih stradalnika, za dignitet žrtava, za istinu i pravdu cijeloga hrvatskoga naroda, te da je snaga ljubavi jedina koja ih je pokretala. A među svim tim ženama koje i te kako mogu svjedočiti o neizmjernim strahotama rata, veličini i snazi vjere naših ljudi, svih onih koji su svojom žrtvom pridonijeli slobodi Republike Hrvatske i budućnosti hrvatskog roda, ali i dobroti i plemenitosti na ovoj zemlji uopće, osobito se ističe ime gospođe Mare Bareze.

Ona je jedna od ratnih legendi Osijeka. U najtežim trenucima za taj grad odvažno i neustrašivo bila je na čelu onih koji su činili sve da se Osijek nikada ne zove Ocek! Dobila je i brojna priznanja i zahvale, ali tko danas zna o njezinim podvizima osim građana Osijeka i Koprivnice? Za Slavoniju i Osijek bila je vezana poslom (direktorica je Belupova ureda u tom gradu), a u Koprivnici je rođena i u njoj živi. Od početka rata neprestano je na relaciji Koprivnica – Osijek. O onome što je činila ratnih godina djeca bi trebala učiti u školama, jer njezini podvizi nisu ništa drugo nego najljepši primjer kako se brani Domovina. Sjetimo se samo kako su novine na veliko i naširoko pisale kad bi netko prikupio kamion humanitarne pomoći i dostavio u neko ratom zahvaćeno područje. Kad je gospođa Bareza samo u Osijek 1991. i 1992. dopremila više od 200 (!) kamiona hrane, lijekova, stotine hrvatskih odora, različite vojne opreme i stotinu tona oružja i streljiva, sve ukupno vrijedno milijune njemačkih maraka, o tome se uglavnom šutjelo.

Nije pomagala samo Osijeku, već i drugim gradovima. Neki su zapisali da kod nje postoji nešto što se ne može mjeriti novcem, a to je ljubav i veliko, nesebično srce. O tim danima ne voli pričati, već najčešće kaže "Već mi je svega dosta!", ali samo što to izgovori, počne priču kako je još očekuje velika zadaća oko nekog humanitarnog posla. Zahvaljujući njoj i samo njoj, nekoliko ratom stradalih obitelji danas ima svoj dom. Primjerice, djeci pokojnog hrvatskog dragovoljca Nike Lončara u Koprivnici izgradila je kuću s kakvom se malo tko može pohvaliti. No, i oni koji misle da je znaju, ne mogu se načuditi odakle joj tolika energija, odakle to veliko srce za male ljude? "Dečki, ja radim samo ono što moram!" - često bi znala reći. O opasnostima i neprospavanim noćima tih ratnih godina više i ne želi govoriti, o tome je više nitko i ne pita. Kao da je bilo najnormalnije da i jedna žena ode na prve crta bojišta...

General Branimir Glavaš, sjećajući se prvih susreta s Marom Bareza tijekom rata, ispričao nam je kako mu je jednog dana samoinicijativno, kad se u Osijeku na sve strane ginulo i pucalo, došla i rekla: Sve što vam treba ja vam mogu nabaviti i dostaviti! Glavaš kaže da u to nije mogao povjerovati, ali već za nekoliko dana stigli su prvi šleperi! Naravno, u prvim od tih kamiona bila je gospođa Bareza, koja nikada nije dozvolila da išta bude predano bez njezine nazočnosti i bez pravovaljane dokumentacije. U više navrata i sam sam se uvjerio da je ni granate i sirene za uzbunu nisu mogle spriječiti da obavi zadatak.

Mladen Pavković
Hrvatsko slovo

{mxc}


Čet, 1-10-2020, 04:20:04

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.