Iz Večernjeg lista prenosimo kolumnu Milana Ivkošića, u kojoj autor komentira slučaj Veljka Kadijevića, kojeg ne samo da Haaški sud kazneno ne goni, već uljuljkan u sigurnosti svog toplog doma kojeg su mu tako velikodušno ponudili Rusi, arogantno i nadmoćno daje izjave i baca floskule srpskim, a i hrvatskim novinarima. Kako drugačije shvatiti Kadijevićevu izjavu «kako ga u Hrvatskoj smatraju zločincem zato što je branio Jugoslaviju, a za srpske je nacionaliste veleizdajnik jer nije uništio Hrvatsku a mogao je». U nastavku teksta, Ivkošić citira londonskog povjesničara Marka Attilu Hoare, koji je i sam bio u haaškom istražiteljskom timu, a za tu odluku Carle del Ponte da se Kadijeviću ne sudi, našao je ovu usporedbu: "Bilo bi to kao da je Hitler kažnjen, a da su Himmler, Göring, Goebbels, Keitel i Jodl pušteni da prođu nekažnjeno." Ovdje spominjemo kako se više o razmišljanjima Marka Attila Hoarea može pročitati iz razgovora koji smo u travnju prenijeli iz Slobodne Dalmacije - "Carla del Ponte zaustavila je optužnicu protiv jugo-vrhuške ".(mmb)

 

S Veljom u Vijeću sigurnosti

U Haaškom je tužiteljstvu svojedobno istražiteljski tim bio napravio nacrt optužnice protiv Jovića, Kadijevića, Adžića, Bulatovića i Kostića. Ali ga Carla del Ponte nije odobrila. Ne zbog nedostatka dokaza nego zato što je htjela žonglirati između Hrvatske, BiH i Srbije. Ali bilo je to i pitanje prestiža - glavna je tužiteljica bila odlučila usredotočiti se na Miloševića, s njim se dohvatiti i trijumfirati. O tome je nekoliko puta za javnost govorio londonski povjesničar Marko Attila Hoare, koji je i sam bio u haaškom istražiteljskom timu, a za tu odluku Carle del Ponte našao je ovu usporedbu: "Bilo bi to kao da je Hitler kažnjen, a da su Himmler, Göring, Goebbels, Keitel i Jodl pušteni da prođu nekažnjeno." Hrvatske vlasti, ni na tragu ovakvih i sličnih potvrda pristranosti, nikad ništa nisu učinile kako bi se Kadijević i drugi našli u Haagu, a optužnice što su protiv njih podignute u Hrvatskoj, i to na lokalnim razinama, služe samo kao zamazivanje očiju javnosti koju svako malo šokiraju vijesti iz Tribunala.

Umjesto da izdržava tešku kaznu zbog teških ratnih zločina, Kadijević posljednjih dana u Moskvi daje intervjue televizijama s područja bivše države, prvo Srpskoj, a potom i Hrvatskoj. Na HTV-u ponavlja klasičnu priču "vernog Jugoslovena" o tome kako ga u Hrvatskoj smatraju zločincem zato što je branio Jugoslaviju, a za srpske je nacionaliste veleizdajnik jer nije uništio Hrvatsku a mogao je. Da u Rusiji nije posve siguran, Kadijević ne bi primao hrvatske i srpske novinare. Dakle, Hrvatska se može pozdraviti s mogućnošću da mu ikad bude suđeno. Dapače, pod zaštitom svjetske velesile, članice Vijeća sigurnosti UN-a, baštinice pobjedničkog SSSR-a iz Drugog svjetskog rata, Kadijević ne govori kao bjegunac u nekoj mračnoj diktatorskoj zabiti na kraju svijeta, nego kao pozitivni lik iz ratnih sukoba u bivšoj Jugoslaviji.

Taj njegov komoditet dokaz je potpune nemoći hrvatskih vlasti u međunarodnim razmjerima, a ta je nemoć to depresivnija što su te vlasti iskazale nepojmljivo sluganstvo kad je trebalo hapsiti i izručivati hrvatske generale i dostavljati sve moguće dokumente, pa i takve kakve druge države ostavljaju u tajnosti sve dok to odgovara njihovim nacionalnim interesima. Premda ga, kao što smo vidjeli, i nije htio optužiti, Kadijević kaže kako ne priznaje Haag, a ustrajavajući na tvrdnji da je "JNA jedina branila Jugoslaviju", reći će da je za Ovčaru saznao tek kad je otišao u mirovinu, da su bombardiranje Dubrovnika namjestili Hrvati i tako dalje. Je li slučajno što se Kadijević vraća u javnost istodobno sa sramotnim presudama vukovarskoj trojci? Je li slučajna podudarnost između njegova opravdavanja JNA i nijekanja agresije u tim presudama? Je li slučajno što nakon tih presuda u završnicu svoga rada Haaški sud ulazi suđenjem hrvatskim generalima?

Govoreći o pristranostima Haaškog tužiteljstva, Hoare je ustvrdio kako "nije logično da je optužen Gotovina, no ne i oni koji su prvotno okupirali Krajinu". U stilu je te nelogičnosti i što se ratni zločinac iz metropole jedne članice Vijeća sigurnosti UN-a ruga i Haaškom sudu i žrtvama rata. Kao i to što su i druge članice Vijeća sigurnosti UN-a, kako piše njihova marljiva donedana službenica Florence Hartmann, sprečavale uhićenje Mladića i Karadžića. Vodeći nas s nezapamćenom servilnošću u EU i u NATO, Mesić, Sanader, SDP-ov, HDZ-ov i HNS-ov "savez za Europu" vode nas istim ishodima za Hrvatsku kakve su imala i suđenja za ratne zločine. Ali ništa zato, Hrvatska ima zadovoljštinu što je u Vijeću sigurnosti UN-a u kojem je i Veljko Kadijević, kao ruski građanin i štićenik!

Milan Ivkošić
Večernji list

{mxc}


Pon, 25-05-2020, 04:24:44

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.