Što s ljudima s "bremenom prošlosti"?
 
 
Od prve polovice studenoga u medijima se forsira pitanje prošlosti, odnosno djelovanja za vrijeme komunističkoga režima, jednog, a više usput i drugog, od članova Povjerenstva Hrvatskoga katoličkog sveučilišta s pitanjem kako će Crkva "objasniti svoju vezu" s tim osobama, a taj medijski fenomen zapravo potiče više vrlo teških pitanja odnosno nerazriješenih i nerazrješivih problema suvremenoga hrvatskog društva.
 
Pokretanje toga pitanja, moglo bi se reći - budući da je riječ o osobama koje su već duže vremena na društveno relevantnim položajima a da ih nitko na sličan način nije javno prozivao - očito nije uzelo na nišan te osobe nego Crkvu, konkretno Zagrebačku nadbiskupiju i Hrvatsko katoličko sveučilište koje je ona osnovala te se nastavljaju pripreme i za njegovo djelovanje. Da je određenim ideološkim i političkim grupacijama u hrvatskom društvu osnivanje Hrvatskoga katoličkog sveučilišta protivno njihovoj viziji budućnosti hrvatskoga društva pa stoga i nepoželjno - to se moglo pretpostaviti i samo je trebalo čekati da se otvori zbog ove ili one sitnice serija medijskih napada na taj projekt, ako ne iz drugih razloga onda je dovoljan razlog: to je crkveni projekt. Budući da te snage - koje imaju potrebu napadati i potiskivati Crkvu iz javnoga društvenog života, a žele se hrvatskoj javnosti prikazivati kao apostoli demokracije - ne mogu izravno dovesti u pitanje taj crkveni projekt jer je on u demokratskom društvu nešto posve legalno i legitimno, preostalo im je tražiti "građu" na rubovima toga projekta te ga zbog bilo koje sitnice početi neizravno ali odlučno osporavati. Također s takvim djelomičnim medijskim pristupom moglo se je možda čak i trebalo se je računati, no to ni u kom slučaju ne smije i neće moći ugroziti projekt kojim Crkva želi ponuditi jedno od nužno potrebnih i veoma dragocjenih služenja mladim ljudima, sutrašnjim nositeljima hrvatskoga društva.
 
Zavirivanje u prošlost javnih djelatnika u Hrvatskoj - a što ti medijski napadaji selektivno i apsolutno neprincipijelno potiču - iznimno je osjetljivo pitanje koje bi trebalo ili sustavno rješavati pa ukloniti s javne scene barem 90 posto javnih djelatnika, ili ignorirati i pustiti svima da sada u dobroj vjeri budu konstruktivni članovi hrvatskoga društva. Mogućnost sustavnoga raščišćavanja prošlosti javnih djelatnika, koliko god to pojedinci ili dobronamjerno ili naivno prizivali, u sadašnjem hrvatskom društvu realno nije ostvariva ne samo zato što nema političke volje za tako nešto nego i zato što je gotovo 50-godišnje nasljeđe deformiralo u većoj ili manjoj mjeri sve segmente društvenoga života. Treba li podsjećati koliko je bila deformirana politika, koliko je bilo deformirano gospodarstvo uključujući i ekonomske znanosti u socijalističkom društvu, koliko je bila deformirana kultura, odgojni i obrazovni sustav koji je imao zadaću i ateizirati, koliko bi doktorata i drugih znanstvenih radova s nekih područja društvenih znanosti trebalo dovesti u pitanje...? Treba li podsjećati da u Hrvatskoj nakon javnog silaska sa scene vladajućeg komunizma nije bilo niti ozbiljnih namjera niti stvarnih pokušaja uvođenja lustracije čak ni za one koji su počinili zločine, koji su izravno ugrožavali elementarna ljudska prava svojih sugrađana?
 
Ignoriranje prošlosti javnih djelatnika - što je u Hrvatskoj uvelike na snazi i u praksi - može biti prihvatljiv model ponašanja uz jedan bitni uvjet da ti ljudi s "bremenom prošlosti" odustanu od svojih ideološko-političkih lutanja i prihvate vrijednosti i modalitete ponašanja u demokratskom društvu. Kad bi se pomnije analiziralo što se dogodilo s ljudima s "bremenom prošlosti", našlo bi se da se neki nisu ni za dlaku promijenili a demokratski kaput samo im je maska za daljnje djelovanje. Našlo bi se također onih koji su se djelomice promijenili, uvidjeli neke zablude prošlog ideološko-političkog sustava i ozbiljno prihvatili neke elemente demokracije te, ostajući vjerni svojoj skupini, beskompromisno štite svoje stečene povlastice. U hrvatskom društvu ima i onih koji su davno shvatili svoj nezahvalni položaj glede stvarne slobode i jedva dočekali skidanje komunističkih okova da bi mogli biti ono što izvorno jesu i da, prihvaćajući najozbiljnije demokraciju, žele biti korisni članovi društvene i narodne zajednice. Takvo približno grupiranje ljudi s "bremenom prošlosti" činjenica je sadašnjega hrvatskog društva te je veliko pitanje mogu li se oni iz prvih dviju skupina uopće promijeniti. Nažalost također je i pitanje čini li se išta da bi se pripadnici tih dviju skupina, objektivno za zrelo demokratsko društvo vrlo problematičnih, razvijali, stvarno demokratizirali i postali konstruktivni članovi društva.
 
U Hrvatskoj se zavirivanje u prošlost samo nekih javnih djelatnika događa i na treći način - po metodi neprincipijelnog licemjerja. Naime, licemjerno je kad se "breme prošlosti" spotiče samo onim ljudima koji nekima u određenom trenutku smetaju, bilo da su im na putu glede karijere, financija ili kakvih drugih interesa, bilo da napadajući te ljude žele zapravo napasti po mogućnosti i ugroziti projekte u kojima oni sudjeluju, a često ti ljudi koji prokazuju istodobno bez problema prijateljuju s ljudima koji imaju možda puno gore "breme prošlosti". Još je strašnija pojava da pojedini ljudi koji osobno imaju zastrašujuće "breme prošlosti" u svome neizmjernom licemjerju, glumeći u javnosti nevinašca i velike demokrate, prozivaju neke mnogo nevinije a koji su im zbog nekih razloga došli na zub. Očito je da je u hrvatskom društvu najhitnije i najprije potrebno obnoviti elementarno poštenje, poštivanje temeljnih etičkih zasada, jer bez toga nije moguća ni stvarna demokratizacija ni humanizacija hrvatskoga društva ni njegovih članova s "bremenom prošlosti". 
 
Ivan Miklenić
Glas Koncila
 
{mxc} 
Sri, 16-10-2019, 05:27:29

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.