Kontinuitet nekažnjenog ubijanja Hrvata

Glasnogovornik vlade Ratko Maček izjavio je nakon hrvatsko-slovenskih razgovora o uređenju masovnih grobišta u Sloveniji: „Prema povijesnim izvorima i mišljenju relevantnih povjesničara u Sloveniji je po završetku Drugog svjetskog rata ubijeno 190.000 Hrvata, od 450.000 ukupno ubijenih“. To je možda prvi puta da jedan visoki dužnosnik hrvatske vlasti spominje urbi et orbi broj ubijenih Hrvata poslije II. svjetskog rata (450.000) te, temeljem dokumentacije prvenstveno slovenskih znanstvenika, specificira broj pogubljenih na teritoriju Slovenije (190.000). Te brojke od kojih se ledi krv, nisu nepoznanica. [toviše, red veličina od 400, 500 ili 600 tisuha pogubljenih i nestalih prisutan je u službenim izjavama (Aleksandar Rankovih 1951. u Skupštini SFRJ izjavljuje: „likvidirali smo 568.000 narodnih neprijatelja…'“.

Zatim u literaturi, u svijesti ljudi, a najviše u stvarnom životu gdje je u mnogim selima najstariji muškarac bio dječak od 13-14 godina. Dovoljno je, na primjer, pogledati popis civila ubijenih od strane partizana u veljači 1945. u nevelikim hercegovačkim selima Ograđenik i Dragičina sa zastrašujuhim brojem od ukupno 260 ubijenih uglavnom muškaraca od kojih 121 mladih, a takvih je sela mnogo. Da se o Teznom, Kočevskom Rogu, Maclju itd. i ne govori. Koliko je glasnovornikova izjava aktualna upozorava ovih dana i vijest jedne (zašto samo jedne?) domahe televizije o novootkrivenoj masovnoj grobnici u Sloveniji. Prikaz je poprahen i titlovanim podnaslovom „ i djecu su ubijali“, što je uživo ispričao i Slovenac, očevidac tih događaja. Kako je svako ubojstvo bez pravednog suđenja zločin i linč, to je likvidacija jedne desetine ukupne nacionalne populacije genocid.

Od strane hrvatskih vlasti do sada su dolazile plašljive i izbjegavajuhe ocjene partizanskih nedjela, čak bez jasne moralno-političke osude. To se radije prepuštalo crkvi koja u okviru svog poslanja radi argumentirano i etički besprijekorno. Nnajbolji primjer je povijesna propovijed kardinala Bozaniha na bleiburškom polju. Prepušta se i aktivnim, nažalost osamljenim, veteranskim i domovinskim udrugama te odvažnijima među intelektualcima, koji ukazuju da je za puku opstojnost, za dostojanstvo i jedinstvo hrvatskog naroda neophodno izrehi jasnu osudu zločina i imenovati odgovorne.

Što se do sada čekalo? Zar je moguhe da hrvatsku vlast ne zanima masakr nad pripadnicima vlastitog naroda, najvehi masakr u Europi nakon završetka II. svjetskog rata? Je li o tome raspravljao Hrvatski sabor? Kako je moguhe da „za more krvi nije izrečena ni jedna presuda“, da ime Josipa Broza još stoji na jednom zagrebačkom trgu, da se kroz mnoge medije uporno glorificira bivša država, a prešuhuju strahote te države…? Gdje su državno tužiteljstvo, mjerodavna ministarstva, HAZU, HHO, sveučilišne katedre, udruge građana, intelektualci, što je sa saborskom komisijom za istraživanje žrtava rata i poraha? [to se još mora dogoditi hrvatskom narodu da bi se pokrenule „mutave, njunjave i ustrašene“ strukture kako to u pravednome gnjevu kaže jedan uvaženi hrvatski akademik. Jesmo li svjesni da je prešuhivanje tih i inih zlodjela nad Hrvatima dalo neprijatelju unaprijed alibi za Ovčaru, [kabrnju, [iroku kulu, Grabovicu, Uzdol, za Vukovar, ]elije, Dubrovnik… , i da se tim prešuhivanjem stvorilo uvjerenje kako se Hrvate može ubijati kao lovinu bez ikakve kazne za počinitelje? 'Ljudi, je li to moguhe', znao bi uzviknuti uvijek rado slušani Mladen Delih.

Mnoge naše nevolje pa i postupci međunarodne zajednice posljedica su našeg nedostatnog samopoštovanja, sramotne šutnje o hrvatskim stradanjima i upornog ponavljanja brojnih povijesnih falsifikata, pa je ponašanje Haaškog suda samo zadnji čin u kontinuiranom ponižavanju hrvatskog naroda još od bleiburških događaja do danas. Bilo bi nužno tu uzročno-posljedičnu vezu jednom analitički istražiti. Tek jasna osuda partizanskih zločina, sa primjerenim mjestom u školskim uđbenicima i uz odgovarajuhe informiranje svjetske javnosti dati he pravu sliku o ovom toliko krivo interpretiranom vremenu i njegovim sudionicima. Obveza je države da se cjelovitom istinom oduži žrtvama koje su svezane žicom završile na dnu jame, njihovim bližnjima i cijeloj demokratskoj javnosti.

Stoga izjava vladinog glasnogovornika više je nego značajna jer bi mogla značiti namjeru hrvatskih vlasti da ovoga puta djeluje učinkovito. To potvrđuje i Mačekova najava da su „mehanizmi pokrenuti“' i da se „ide prema konkretizaciji sporazuma sa Slovenijom o zajedničkom istraživanju i obilježavanju otkrivenih grobišta“. Time bi se mogao pokrenuti i proces cjelovitog suočavanja s najtragičnijim razdobljem hrvatske povijesti i stvoriti uvjete za toliko nužno jedinstvo i slogu cijelog naroda. Ako to veh do sada nije učinjeno, treba odati priznanje što je ipak otvorena prva stranica.

Nikola Debelić-sveučilišni profesor i hrvatski veleposlanik u mirovini
Hrvatsko slovo

{mxc}


Pon, 25-05-2020, 01:07:39

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.