Nova ekonomska politika Stipe Mesića

U prigodi otvaranja jesenskog zagrebačkog Velesajma Stipe Mesić održao je govor na temu hrvatskog ekonomskog trenutka. Ovaj univerzalni hrvatski političar uporno izbjegavajući biti fikus ne propušta prilike za dijeljenje packi bez obzira na to čiji su prsti. On s jednakim autoritetom dijeli moralne i profesionalne savjete vatrogascima ili predsjedniku vlade; čak štoviše, svim predsjednicima hrvatskih vlada od 2000 godine do danas.

Ne znamo tko je Mesiću pisao govor; tko je njegov ekonomski savjetnik. U predsjedničkim dvorima ima ih barem dvoje. Prema argumentima koje smo čuli, govor je pisao netko tko je iskusio život u Jugoslaviji do 1990 ali možda se i varamo; možda je samo naš Stipe uzrokom tih nostalgičnih sjećanja na prošlost. Kao i predsjednik Bush, naš Stipan čita svoje govore kao da ih prvi put vidi (Bush svoje gotovo i ne zna čitati) pa nam je drago da smo barem u nečemu bolji od prve svjetske sile...

Na žalost, moramo priznati da je Stipe Mesić u svemu što je rekao imao pravo a da je kritizirani (Sanader) pokazao uobičajenu dozu političarskog umijeća u izvlačenju od kritika. S obzirom na to da Stipan nema vladu i ministre iza sebe a da globalizirani Sanader koji sve to ima ni uz najbolju volju nije u stanju u ovoj situaciji napraviti ništa, današnji Mesićev govor je ništa više osim tipičnog Mesićevog moraliziranja; trla baba lan politiziranje jednog komunističkog aparatčika koji će i kad bude jednom i po nogom u grobu dijeliti savjete onima naokolo kako će poslije pogreba izaći iz groblja.

Što je to dakle rekao Stipe Mesić otvarajući Velesajam? Rekao je da Hrvatska nema svoje ekonomske politike; da nema plana; da je beskrajno zadužena. A što je Mesiću odgovorio Sanader? Odgovorio mu je da brojevi govore sami za sebe; da je nezaposlenost pala na samo oko 10% a da je ovogodišnji ekonomski rast 7% a i da se smanjio udio državeu ukupnom dugu. Za oba broja čujemo prvi put no kako političari govore bilo što ako nemaju za reći ništa pametno, ovim brojkama ne treba pridavati neki osobit značaj. Dug države u ukupnom dugu se smanjio ali ne zato jer je država počela štedjeti već zato jer se zbog politike banaka stanovništvo zadužuje brže od države...

Kroz ovu maglu ekonomsko političke demagogije dvojice političara nazire se i jedna istina: Stipe Mesić koji je živio u Jugoslaviji kao političar, zna kako se u Jugoslaviji vodila ekonomska politika. Jugoslavija je imala planove i planiranje i kroz to imala je i ekonomsku politiku kao takvu. Ova nije bila osobito uspješna i da nije bilo međunarodnih kredita ta bi država bila davno završila u ruskom zagrljaju no svejedno, bilo je onih koji su razmišljali što, kako i kamo s ekonomskom politikom države.

U današnjoj Hrvatskoj od svega toga nema ničega. Svi parametri ekonomske politike svode se na nekoliko važnih konsideracija: Prva od njih je odgovor na pitanje kad su bili izbori odnosno kad su izbori. Druga je odgovor na pitanje što obećati raji i što prodati da bismo to ispunili. A treća je što će reći Bruxelles. Mesićevi argumenti u ovome su trenutku posve besmisleni ali mu to Sanader nije mogao otvoreno reći.

Jer, kako bi to Hrvatska mogla planirati pet godina unaprijed (kao Irska! – reče Stipe) kad Hrvatska nema ni jednu jedinu banku koja može državi pomoći u provođenju ekonomske politike? Zna li Stipe da strane banke nisu u Hrvatskoj samo da joj odnose akumulaciju već i da kontroliraju hrvatsku proizvodnju koja ne smije konkurirati proizvodnji matičnih država odakle dolaze banke?

A Sanader kao Sanader, odgovorit će Mesiću 'kad pročita njegov govor' što je uobičajena fraza za dobijanje vremena i izmišljanje odgovora, obično još ispraznijeg od onog početnog.

Jer pogledajmo realno: što zapravo može Sanader? Može li smanjiti uvoz? Ne može jer je Hrvatska u WTO-u. Može li povećati izvoz? Ne može, jer nema se što izvoziti. Može li Sanader učiniti bilo što čime će se Hrvatska definirati kao kamičak u nečijoj cipeli? Ne može, jer su svi ti 'neki' u Europskoj uniji a mi ćemo učiniti bilo što da bismo čim prije ušli u Uniju. Na žalost u ovome slučaju učiniti bilo što znači ne činiti ništa, ne dizati valove, puštati dimne zavjese demagogije o 7% rasta i nestajućoj nezaposlenosti. Jer izbori su iza ugla. Tako nam Bog pomogao.

A sve to zna i Mesić odnosno njegov pisac govora. I ovaj dvoboj preko mikrofona nije ništa drugo doli uobičajen dvoboj dva politička rivala prvim argumentima koji su im pali na pamet. Njih dvoje (Sanader i Mesić) veoma su različiti i kao ljudi i kao političari; spaja ih samo beskrajni bezobrazluk, pomalo uvenuo u Mesića ali krajnje vidljiv u Sanadera. Dok se time zabavlja hrvatski puk, preko novina i televizije, mnogi će pomisliti kako se naši političari barem spore oko metode ako su već bespomoćni u provedbi. No, sve je to varka. To samo dva šarmera bez pokrića iz svih nas prave budale.

  Portal - Hrvati AMAC

{mxc}

Sri, 21-10-2020, 04:17:43

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.