Vjera u dobro

 

Ljudi lako padaju u mrežu političke demagogije i u svašta su kadri povjerovati. Papa Benedikt XVI. redovito naglašava mir i mirotvorstvo u današnjem svijetu kao jednu od primarnih vrjednota ljudske egzistencije i duha. Tako je bilo i prošle nedjelje. Na žalost, živimo u vremenu u kojemu se provodi doktrina velesila da je rat izvor pokretačke dinamike, da rat donosi prevlast, profit i kontrolu nad regijama putem dirigiranih kriza. Zlokobna vizija uređenja svijeta koju nameću svjetski moćnici i Papina vizija mira i pomirenja ljudi dva su puta između kojih nema kompromisa niti sinteze. Ili osvajačke nakane, primisli i djela, ili iskreno mirotvorstvo. Treće metode nema, treća metoda je samo privid u pasivnosti.

Čovjek se toliko zapetljao u svoje prizemne interese i sukobe, stvorio je svijet u kojemu se svatko osjeća ugroženim, da se vrlo jednostavno provlači dominantni cinički stav koji licemjerno i deklarativno prihvaća univerzalne vrjednote ali ne vjeruje u njih, drži ih idealističkim, romantičarskim i tvrdokorno provodi politiku prava jačega i nasilja jačega. Živimo u dobu kada se sve dobro, pozitivno, pristojno, mirotvorno, neagresivno, potajno prezire, i tako olako izruguje. Gotovo nitko ne cijeni smirenost, čestitost i skromnost. Nijedan image-maker ne će u stvaranju kampanje političara potencirati tako, u očima ljudi, decentnu sliku svog kandidata. Uglavnom svi igraju na osvajačke i demagoške karte, na potenciranje dominantnog i superiornog stava prema drugima, na nadmoći koja ne preza od laži, podmetanja i nametljivog, glumljenog šarma. Sve je prepuno buke i bijesa. A kad se potiče uljudnost onda je ona samo privid koji tek otvara novi prostor osvajanja i demagogije. Paradoksalno je da ljudi usprkos posvemašnjem ciničkom preispitivanju svih istinskih vrijednosti, lako padaju u mrežu političke demagogije i u svašta su kadri povjerovati, u svako zlo i negativnost. Međutim, u dobro najteže vjeruju. U ljubav sve manje. I to je ono što zabrinjava. Jer gdje nema ljubavi i poniznosti nema ni mira. Tamo gdje je prisutna oholost i arogancija, niču cvjetovi zla, a ratovi se svijetom šire kao požari u Dalmaciji za vrijeme ljetnih žega. Čudno je da ljudi preispituju dobro, a ne preispituju zlo. Kao da zlo prihvaćaju poput nekog prirodnog stanja, dok je dobro postalo poput sindroma kojeg bih nazvao po knezu Miškinu, junaku "Idiota", poznatog romana F. M. Dostojevskoga. Stvara se dojam da je u današnjem svijetu gotovo svaki dobar čovjek u poziciji kneza Miškina. Za budućnost čovječanstva, to je najopasnije raspoloženje. Ako mladi naraštaji izgube vjeru u ljubav, izgubili su sve. To zaboravljamo u hipertehnološkom svijetu!

Papa Ratzinger se često poziva na jednog od svojih prethodnika istog imena, papu Benedikta XV. koji je u vrijeme Prvog svjetskog rata ustrajno radio na uspostavljanju mira, apelirao je na sve zaraćene strane da se urazume i prekinu sukobe. Pokušao je rat spriječiti, ali nije mogao. Rat koji je iza sebe ostavio milijune mrtvih. Ljudi se nisu urazumili i kako je Gospa najavila u Fatimi 1917., dogodio se drugi, još strašniji. I prošle nedjelje papa je podsjetio na mirotvorno djelovanje Benedikta XV. koji je bio nemoćni svjedok svjetske ratne katastrofe početkom dvadesetog stoljeća. Koliko god se mnogi političari zaklinjali u mir, njima nije za vjerovati. Politika je često puta samo grgoljenje praznih i velikih riječi. Ako bi se dogodio treći veliki svjetski rat, bio bi strašniji negoli prethodna dva skupa. Za to ne treba biti prorok. S druge strane, raste svjesnost mnogih "običnih" ljudi o potrebi za mirom i mirotvornim djelovanjem, ali rastu i metode moći i obmane koje koriste svjetski moćnici da bi neutralizirali svaku mirovnu inicijativu. Oni računaju s političkom, vojnom i gospodarskom moći, a moralni autoriteti zanimaju ih samo utoliko ukoliko im mogu poslužiti kao paravan za nastavak zlog djelovanja pod krinkom dobra. Papa je zadnja instanca svjetskog moralnog autoriteta koja će popustiti ijednom svjetskom moćniku. Mnogi bi po Papin blagoslov u Rim, ali ne dolaze svi s poštenim nakanama. Zato im je Katolička Crkva strateška i društvena smetnja koju ne mogu kontrolirati i koju zato treba na svakom planu diskreditirati.

Globalizacija koja se predstavlja kao vrhunac evolucije i razvoja demokracije zapravo je pokušaj globalne sinteze moći u rukama malog broja ljudi. Težnja je da se sve države i nacije podvrgnu kontroli jednog nevidljivog središta moći, koje bi bilo vrlo fluidno, ali bi imalo konkretne poluge moći i upravljanja u svojim rukama. Državnici bi u takvom poretku izgubili svoje negdašnje dostojanstvo i značaj vladara. Zaboravljamo da se s gubitkom suverenosti država, isto događa i s institucijom predsjednika i onih koji su izabrana vlast u tim državama. Oni više ne će odgovarati onima koji su ih izabrali, nego višim instancama moći. Tko nam može jamčiti da u takvom svijetu više ne će biti ratova? Je li mir produkt ravnoteže moći, uspostava odnosa između gospodara i podanika, ili je mir plod ljubavi i ljudske pomirenosti s Bogom?

Zoran Vukman
Hrvatsko slovo

{mxc}

 

Uto, 27-10-2020, 15:11:10

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.