Ah, ta Europa

 

Konferencija članica EU održana u Bruxellesu od 21. do 23. lipnja donijela je niz novih odredaba, a Poljska i Velika Britanija potvrdile su se kao jamci očuvanja nacionalnih suvereniteta u Europskoj uniji. Hrvatska se ovih dana u europskoj javnosti sve učestalije spominje kao posljednja zemlja koja će u sljedećih deset godina postati članicom Europske unije

Predsjedništvo Njemačke u Europskoj uniji u prvoj polovini 2007. završilo je konferencijom dvadesetsedam država članica Unije u Bruxellesu održanom od 21. do 23. lipnja. Ta konferencija ne će biti skoro zaboravljena jer je na njoj donijeta odluka da se ukida predviđeni Ustav za cijelu Uniju i da se umjesto Ustava zaključi novi ugovor. Isto tako, ukidaju se europska zastava plave boje sa dvanaest zvjezdica i europska himna, koju je uveo Hrvat Lujo Tončić-Sorinj u siječnju 1973. kao glavni tajnik Vijeća Europe.

Odustajanje od superdržave?

Budući da su zastava i himna elementi suverenosti jedne države, to znači da se Europskoj uniji doista oduzimaju ti atributi države. Odluku o ukidanju zastave i himne valja pripisati prije svega otporima Velike Britanije. Europska unija prvi put u svojoj povijesti dobiva ministra vanjskih poslova, koji se, međutim, ne će tako zvati, već će naziv biti Visoki predstavnik Europske unije za vanjsku i sigurnosnu politiku. Posebno se Velika Britanija suprotstavila mišljenju da se čovjek koji zastupa vanjsku politiku imenuje ministrom vanjskih poslova. Na konferenciji u Bruxellesu donijeta je i Povelja o temeljnim ljudskim pravima koja ima 54 članka. U sedam poglavlja ove povelje obrađuje se dostojanstvo čovjeka, sloboda, jednakost, solidarnost, građansko i druga prava. Taj dokument temelji se na Europskoj konvenciji o ljudskim pravima koja je donijeta prije pedeset godina. Međutim, i na tom području ima iznimaka. Tako je britanska vlada izborila da nova Povelja Europske unije o temeljnim pravima ne može utjecati na britanski pravni sustav. I Poljaci su na konferenciji izjavili da Povelja Europske unije o temeljnim pravima ne može ukidati pravo država članica da na području javnog morala, obiteljskog prava, kao i poštivanja fizičkog i moralnog integriteta ljudi donose vlastite zakone.

Poljaci znaju što hoće

Poljska i Velika Britanija, dvije zemlje koje su posebno usmjerene prema Sjedinjenim američkim državama, potvrdile su se, dakle, kao jamci očuvanja nacionalnih suvereniteta u Europskoj uniji. Poljska je čak ugrozila lijepo ponašanje time što je nastupila s jednim, rekli bismo, antinjemačkim akcentom. Poljaci su izjavili da bi njih danas bilo 66 milijuna da nacisti nisu okupirali Poljsku. Na temelju toga tražili su više glasova za sebe prilikom izglasavanja važnih odluka Europske unije, kako bi se ujedno ojačala pozicija manjih država. To su motivirali upravo tim gubitkom stanovništva u doba nacizma, na čemu su im mnogi zamjerili, nazvavši Poljake "destruktivcima" (FAZ). Na kraju je donijet kompromis koji će dugoročno vjerojatno zadovoljiti Poljake. Postupak o izglasavanju odluka se mijenja. Govori se da će vrijediti takozvana "dvostruka većina". To znači da će odluke EU iziskivati većinu od 55 posto država, koje sačinjavaju 65 posto pučanstva.

Drugo je pitanje hoće li se Poljacima ispuniti njihove nade da preuzmu vodeću ulogu u srednjoj i istočnoj Europi. Oni su se sada istaknuli kao odlučni borci za svoja prava i za svoje interese i njih su utkali u europski okvir, u sveopće europske interese, koje može svatko prepoznati. To su osiguranje energije, jačanje i modernizacija gospodarstva, jasna istočna politika, jačanje poljske obitelji. Njihov primjer može pozitivno utjecati na političko ponašanje Hrvata, iako hrvatski problemi nisu uvijek slični poljskima. Hrvatska se ovih dana u europskoj javnosti sve učestalije spominje kao posljednja zemlja koja će u sljedećih deset godina postati članicom Europske unije. Turska sve manje dolazi u obzir i jedino je preostala Hrvatska koju bi Europska unija rado prihvatila u svoje članstvo, da ojača europsku ideju. Hrvati prvi put mogu s pouzdanjem gledati prema Bruxellesu. To će širiti njihove političke obzore pa će biti prisiljeni da u skladu s novim globalnim datostima štite svoje ljudsko i nacionalno dostojanstvo, poput Poljaka i drugih naroda Europe.

Kompromisi i mali koraci

Ne čudi što je bruxelleska konferencija EU bila prisiljena donijeti kompromisne odluke, koje su skeptici i kritičari EU opisali kao krparenje. Europska unija je u velikoj krizi koja, međutim, još nije tako duboka da bi mogla završiti raspadom. Svi je nekako žele spasiti i zbog toga traže kompromise. Odricanje od zastave i himne takav je kompromis. Dobri analitičari EU kažu da se ona ponaša kao država, a da to zapravo nije jer nema vlastitog naroda kao subjekta. Europa je savez nacija, a to znači da nema europske nacije.

Uza sve to, EU je činjenica. Ona je na bruxelleskoj konferenciji pokazala da su mogući napredci malim koracima. Riječ je uglavnom o globalnim problemima koje EU želi rješavati na svoj način. To je, primjerice, problem zaštite okoliša. Uskoro će se na Baliju održati svjetska konferencija o klimi i samo je EU sila koja se može suprotstaviti Amerikancima i Kinezima u njihovim mogućim pokušajima da se nastavi s dosadašnjom praksom ispuštanja otrovnih plinova. U tu globalnu problematiku spada i borba za sigurnom potražnjom alternativnih energetskih izvora. Pokazalo se da su Rusi nepopustljivi u pritisku na susjede kada je riječ o nafti. Sjetimo se samo pokušaja političkog ucjenjivanja Ukrajine u vezi s naftom. EU, isto tako, želi širiti svoj utjecaj u onim predjelima globusa u kojima su Amerikanci izgubili na vjerodostojnosti. To je, primjerice, Srednji istok. EU pokušava sudjelovati kao posrednik između Izraela i Palestinaca, u sporu oko iranskog atomskog programa ili u političkom rješavanju iračkog rata. To su, dakle, globalna pitanja u kojima je EU više-manje jedinstvena.

Unutrašnja logika burxelleskih struktura

Ona nije jedinstvena kad se radi o unutrašnjim pitanjima. Građani europskih država, u biti, nemaju jedan intiman odnos prema institucijama u Bruxellesu. Zbog toga nije čudno što se iz dana u dan množe napisi i knjige na temu što je to EU, koga ona zastupa – privatne tvrtke ili građane, je li ona savez država ili državni savez, bi li se trebala širiti dalje prema Istoku ili ne, je li ona na putu da u konačnici ukine postojeće europske narode i stvori novu europsku naciju? Na takva pitanja daju se svi mogući odgovori koji još više kompliciraju postojeću situaciju. Europski narodi teško mogu shvatiti unutrašnju logiku političkih struktura EU. Stoga ne čudi da se Unija ponekad shvaća kao kolektivitet s pomanjkanjem demokratske prakse i kao struktura koja ukida suverenitet svojih naroda.

Braća Kaczynski – trn u oku

Bilanca predsjedavanja Njemačke Europskom unijom i bruxelleska konferencija ispala je u očima promatrača više-manje pozitivnom, iako su pobornici "jedinstvene Europe" (posebno i luxemburški šef vlade Jean-Claude Juncker) Britancima i Poljacima predbacivali da blokiraju integraciju i napredak Europske unije. Pogrde na adresu Poljaka, posebice na blizance Lecha Kaczynskog, predsjednika Poljske, i Jaroslawa Kaczynskog, premijera, išle su tako daleko da su neki mediji Poljsku opisali kao europskog pacijenta. Zasluge za to što je Europa unatoč Poljskoj i Velikoj Britaniji još jednom "spašena" pripisuju kancelarici Angeli Merkel koja je i ovaj put – nakon vrha G8 - pokazala snagu da može okupiti za zajedničkim stolom suprotstavljene strane. Još je jednom ispalo da je Unija zajednica suverenih država i da je privremeno propao pokušaj da se s Ustavom povijest u Europi usmjeri u postnacionalnu zajednicu. Protivnici onih koji suverenitet europskih naroda žele svesti na minimum dobili su nova krila. No, nemojmo se zavaravati. Europa ne ispunjava svoja obećanja glede demokracije i veće transparencije. Tu će se hrvatska javnost morati više upoznati s europskom javnošću, koja Uniji ne prilazi kao Zlatnom teletu.

Stjepan Šulek
Hrvatsko slovo

{mxc}

Uto, 27-10-2020, 16:03:04

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.