Detalji

Objavljeno: 03. lipnja 2007.

Iz novog broja Glasa Koncila prenosimo komentar Ivana Miklenića kojem je povod okupljanje gotovo 10 tisuća poštovalaca "lika i djela Josipa Broza". Autor argumentira da "cijeli taj fenomen zaslužuje pomniju analizu, pogotovo zato što upravo on može poslužiti kao paradigma za razumijevanje brojnih drugih još puno važnijih fenomena u suvremenom hrvatskom društvu." Tako Miklenić piše da "Treba radi objektivnosti također reći da te povijesne promjene (propast komunizma i stvaranje hrvatske države, op. ur.) osobito u suvremenom hrvatskom društvu, nisu nimalo ugrozile mnoge od osobito povlaštenih u komunizmu nego su im omogućile "presvlačenje sakoa" i zadržavanje privilegiranih položaja ili štoviše čak i stjecanje još povoljnijih položaja nego što su ih imali u komunizmu - ta većina današnjih tzv. tajkuna u Hrvatskoj bili su ne samo članovi nego i miljenici Komunističke partije. A što se samog okupljanja u Kumrovcu tiče, Miklenić pokazuje da ""kumrovečkog slučaja" ne bi ni bilo kad ne bi postojali organizatori i kad im određeni mediji ne bi pružali besplatnu propagandu. Uz postojeće zakonodavstvo nitko ne može osporiti pravo tim organizatorima na priređivanje takvih okupljanja, ali im se može i treba predbaciti zloporabu neznanja, neupućenosti u cjelovitiju istinu. Organizatori i njihovi medijski pomoćnici danas mogu znati i sigurno znaju cjelovitiju istinu o Brozu, komunizmu, crvenoj petokraki i komunističkim zločinima a ipak manipuliraju neupućenima i emotivno zarobljenima. Znakovito je da ne poštuju zapravo baš "svoje" nego baš njima nemilosrdno manipuliraju. I to je ono što je u "kumrovečkom slučaju" najgore, najnečasnije i najnehumanije."

Detalji

Objavljeno: 27. svibnja 2007.

Potaknut djelomično obitelji Broz koja je uspjela zaštititi ime, lik i potpis Josipa Broza Tita, u uredničkom komentaru u Hrvatskom slovu Nenad Piskač je raspravio na zanimljiv način "pitanje" vlasništva nad vremenskim razdobljem koje je obuhvatio komunistički poredak. Navodeći nekoliko apsurda koje proizlaze iz ideološke zasljepljenosti, Piskač zaključuje: "I kad je o suvremenim temama riječ, pitanje "intelektualnog vlasništva" postaje sve zanimljivije. Recimo, čije su intelektualno vlasništvo dva dosadašnja zbornika Hrvatskog kulturnog vijeća "Haaški sud - zajednički zločinački pothvat - što je to?". Držim da je riječ o intelektualnom vlasništvu objektivne memorije hrvatskoga naroda. Zato najavljujem treći skup HKV-a o istoj temi koji će se održati u Zagrebu, 8. lipnja 2007. Skup će se održati u znaku još jednom izmijenjene, već jednom izmijenjene, haaške optužnice (!), u kojoj su optuženi čak i pokojni zaslužni Hrvati (Tuđman, Šušak, Bobetko i Čerevenko) uz tri živuća nam generala ("znani i neznani" po najnovijemu samo su "instrumentalizirani")...".

Detalji

Objavljeno: 26. svibnja 2007.

Iz novog broja Glasa Koncila prenosimo komentar Ivana Miklenića o odjecima na homiliju koju je zagrebački nadbiskup Josip Bozanić održao na Blajburškom polju 13. svibnja ove godine. Autor primjećuje da nema nikakvog odjeka kod onih kod kojih bi ga trebalo biti - hrvatske izvršne i sudske vlasti, već da, navodimo, "Lijeve snage u hrvatskom društvu uz, u najmanju ruku, neodlučnu državnu vlast, kako izvršnu tako i sudsku, nisu spremne dopustiti da zacijele strašne rane iz prošlosti."

Detalji

Objavljeno: 25. svibnja 2007.

Ono s čim se Sanader pohvalio u Oxfordu, a to da je smanjio hrvatski nacionalizam na minimum od kada je došao na vlast, potaknulo je i Milana Ivkošića da zaključi slično kao i mi kako ovakva politika nije ništa drugo nego povratak na stare tekovine jugoslavenskog komunizma: "Hebrang bi trebao priznati da je HDZ bitne hrvatske nacionalne interese podredila EU i njezinim članicama zainteresiranim za konkretne materijalne dobitke u našoj zemlji, dok se istodobno obvezala “nacionalizam smanjiti na minimum”. Tim minimumom, koji je HDZ postigao od dolaska na vlast 2003., u srijedu se Europi u Oxfordu pohvalio Sanader, kao što su svojedobno pred Titom trijumfirali Bilić, J. Vrhovec, Dragosavac, Šuvar i drugi komunistički dužnosnici koji su ugušili Hrvatsko proljeće.". Što se tiče načina na koji Ivo Sadader upravlja HDZ-om Ivkošić piše: "...zasad je u SDP-u nezamisliv kult ličnosti kakav je od Sanadera ucjenama i strahom napravljen u HDZ-u, kao što je nezamislivo ulizičko, forsirano skandiranje nečijeg imena na skupovima SDP-a kakvo se čuje na skupovima HDZ-a. Usput jedno prisjećanje: kad se Tuđmanu skandiralo, činilo se to spontano, a ne čaušeskuovski direktivno kao Sanaderu.".

Detalji

Objavljeno: 16. svibnja 2007.

Iz uvoda komentara Ivice Marijačića u Hrvatskom listu može se saznati kako je general Gotovina u skladu s kršćanskim svjetonazorom poslao brzojav sućuti obitelji Ivice Račana: "U hrpi brzojava sućuti što ih je obitelj primila, doznaje se da je njegova supruga Dijana bila posebno dirnuta Gotovininom sućuti, kao što je bila i zamjenica predsjednika SDP-a Željka Antunović. Gotovini prijatelji kažu da je general Gotovina time samo pokazao svoju kršćansku veličinu, isto kao i u slučaju sućuti obitelji srbijanskog predsjednika Slobodana Miloševića koji je preminuo u ćeliji do Gotovinine u Haagu... ". U nastavku Marijačić piše o odnosu Račanove i Sanaderove vlade prema generalu Gotovini, sugerirajući da je ova prva bila i bolja prema Gotovini nego ova druga. Pri tome se autor nije osvrnuo na važnu činjenicu da je jedna od prvih odluka Račanove vlade bila jednostrano davanje nadležnosti Haaškom sudu nad "Bljeskom" i "Olujom". Bilo kako bilo, nama se čini da su obje vlade prvenstveno gledale kako provesti zahtjeve vanjskih čimbenika uz što manje političke štete na unutarnjopolitičkom planu. Sve ostalo je bilo sporedno, što uključuje i generala Gotovinu, i istinu o Domovinskom ratu.

Detalji

Objavljeno: 15. svibnja 2007.

Iz Večernjeg lista prenosimo kolumnu Tihomira Dujmovića "Za more krvi ni dan zatvora". Autor komentira tvrdnje bivšeg komunističkog tužitelja i bivšeg čelnika antifašističke udruge Ivana Fumića koji bezobzirno i bezobrazno minimizira zločine komunističkih vlasti počinjene nakon završetka II. svjetskog rata. Takve izjave, bolje reći ispade, Dujmović smatra posljedicom nikad provedene lustracije u Hrvatskoj i nikad, makar i na simboličkoj razini, osuđenih počinitelja i nalogodavaca poslijeratnih (do 1990.) zločina. (djl)

Detalji

Objavljeno: 15. svibnja 2007.

Prenosimo iz Hrvatskog slova komentar Nikola Debelića, člana Hrvatskoga kulturnog vijeća, povodom obilježavanja bleiburške tragedije. Debelić piše: "Pokojnici su za mnoge narode svetinja. Piramide, bogate grobnice, balzamiranje, amajlije, kućni oltari i raznovrsni spomenici govore o kultu umrlih. U mnogim kulturama poštivanje predaka poprima status religije. Posebno mjesto zauzimaju pokojnici koji su pali žrtvom nasilja, bez mogućnosti obrane, žene, djeca, civili, zarobljenici…Već je kodeks viteškog ratovanja branio ubijanje zarobljenika, a moderno doba ih je od osvete pobjednika zaštitilo međunarodnim zakonodavstvom. Stoga su zastrašujući podatci koji govore da se gotovo tijekom cijelog posljednjeg stoljeća Hrvate gotovo slobodno ubijalo bez kazne, kao lovinu, uz pohvale počiniteljima zločina.".

Detalji

Objavljeno: 14. svibnja 2007.

Vjerojatno je svakome koji imalo prati zbivanja u Hrvatskoj jasno kako jučerašnja propovijed kardinala Josipa Bozanića na komemoraciji u Bleiburgu predstavlja važan događaj o kojem će se zasigurno još dosta pisati i raspravljati. Štoviše, za nadati se je da će riječi koje je Bozanić uputio državnim tijelima pomaknuti s mrtve točke problem koji silno opterećuje hrvatsko društvo, a to je dosljedno poštivanje žrtava 2. svjetskog rata. Naime, u situaciji kada je i dosljedno poštivanje žrtava iz Domovinskog rata postalo upitno, podjele se u Hrvatskoj svakim danom čine sve većima. Točnije, umjesto da se hrvatsko društvo kao cjelina pozabavi ozbiljnim pitanjima koje pred njim stoje, Hrvatsku se stalno vrača unazad uz pomoć već sto puta viđenih ideoloških obrazaca što jedino naravno može odgovarati političkim grupacijama koje žive od lova u mutnom. Milan Ivkošić, čiji komentar jučerašnjih zbivanja u Bleiburgu prenosimo u cijelosti, ustvrdio je kako će jučerašnje "obilježavanje hrvatske tragedije u Bleiburgu ući će u povijest". Treba željeti da je to točno, i da je to odista znak zrelijega stava cjelokupnog hrvatskog društva prema svojoj prošlosti, a time onda i prema budućnosti. Ipak, pri tome treba imati na umu da će raščišćavanje istine i dalje izazvati velike otpore, i da ovaj proces ne će teći nimalo lako. (mm)