Detalji

Objavljeno: 09. kolovoza 2007.

Zoran Vukman u svojoj je ovotjednoj kolumni iskazao poštovanje Draženu Budiši kao čovjeku i političaru, osvrnuvši se na njegov nedavni intervju: «Dražen Budiša je jedan od rijetkih među njima, za kojega se usuđujem reći da je upravo to - gospodin, da je bio i ostao džentlmen među političarima...» Vukman posebice ističe njegovu nepotkupljivost i principijelnost. I zaista, može se odista reći da ga je upravo ga je određena doza principijelnosti po kojoj se razlikovao od koalicijskih partnera koštala političke karijere. Ipak, u želji da ostvari svoje ciljeve u politici pristajao je i na veće kompromise. Na kraju, u traženju ravnoteže između svojih principa i kompromisa, doživio je potpuni neuspjeh te se povukao iz politike i javnog života. Danas se, pak, samo rijetki usuđuju zastupati otvoreno svoje ideje. I teško da ovakvi pojedinci uopće mogu doći do izražaja kroz zid korumpiranih i samovoljnih političara koji radi ostvarenja vlastitih interesa zaboravljaju sve vrijednosti i ideale. A u svom stremljenju za što većim prostorom koji bi držali u svojim rukama idu toliko daleko da im, primjerice, ni kršenje zakona ne predstavlja granicu pred kojom bi se zaustavili. Oni imaju 'pravno državu'! Time priča za njih završava. I mi "obični građani" imamo pravnu državu, u deklarativnom smislu svakako. Međutim, vrlo često nedostaje njezin praktični oblik. Današnji akteri na našoj političkoj sceni očigledno smatraju da je i to za nas dovoljno. Da li je? (zdk)

Detalji

Objavljeno: 08. kolovoza 2007.

Već smo se osvrnuli na izjavu predsjenika SNV-a  u kojoj iznosi razloge nepribivanja proslavi Dana pobjede i domovinske zahvalnosti 5. kolovoza u Kninu. Hrvatska vlada niti jednom riječju nije prokomentirala taj istup, iako je Pupovac predsjednik stranke koja je u koaliciji koju sačinjava tu istu Vladu. Prenosimo komentar na ovu temu kolumnista Večernjeg lista Tihomira Dujmovića, iz kojeg se može saznati koje to dane svojim prisustvom uveličava Milorad Pupovac. (djl)

Detalji

Objavljeno: 03. kolovoza 2007.

Tin Kolumbić čitateljima Hrvatskog slova približio je svoja razmišljanja o značenju riječi - domovina, istodobno se pitajući: «Kome i zašto biti zahvalan?». Podsjeća kako se danas gubi istinski osjećaj zahvalnosti prema Stvoritelju koji nas je sve stvorio na «svoju sliku i priliku» kao i prema našim pretcima. Mi bismo još istaknuli kako bez obzira u kojem turbulentnom vremenu živjeli ili koliko puta bili potlačeni kroz povijest naši pretci nikada nisu zaboravili tko su i što su. I upravo to je naše najvrjednije nasljeđe - stoljećima očuvani identitet. Sada, kada je njihov san - Domovina - postao naša stvarnost moramo ponovno, čak više nego ikada, biti svjesni veličine tog postignuća te ujedinjeni i ponizni zahvaliti jedni drugima i Bogu na tom neprocjenjivom ostvarenju - slobodnoj Lijepoj Našoj. (zdk)

Detalji

Objavljeno: 01. kolovoza 2007.

Zoran Vukman u svojoj nas kolumni upozorava na opće stanje u društvu koje je i više nego zabrinjavajuće. Nekad iskonske vrijednosti poput ljubavi, vjere u dobro, poštenja i morala izgubili su se prvo u medijima, a sada dijelom i u društvu. Zamijenila ih je bespoštedna utrka za 'uspjehom' u kojoj se isprepliću zakulisne igre, podmetanja, laži i prijevare. Ta vrsta demagogije, shvaćena kao napredak i evolucija društva, zahvaća u sve pore društva, određujući 'moć' kao krajni cilj. Vukman smatra kako globalizacija, predstavljena kao, mogli bismo reći, apstraktna instanca koja bi svijetu donijela 'mir i blagostanje', zapravo teško može jamčiti takvo što. To će se po Vukmanu prije ostvariti u sintezi "ljubavi i ljudske pomirenosti s Bogom". No, pitanje je tko je danas spreman u zapadnim društvima zaigrati na tu kartu. (zdk)

Detalji

Objavljeno: 29. srpnja 2007.

Stjepan Šulek u članku u Hrvatskom slovu komentira nove odredbe EU, donijete na konferenciji članica EU u Bruxellesu. Tom konferencijom, održanom od 21. do 23. lipnja, završilo je predsjedništvo Njemačke u Europskoj uniji u prvoj polovici 2007. godine. Najvažnije odluke odnose se na sam ustroj EU, pa se tako ukida predviđeni Ustav Unije, a jednako tako, ukidaju se i zastava i himna. Time je po Šuleku EU pokazala kako je spremna na kompromise, u želji da primiri razlike između "velikih i malih". Među tzv. "malima'" posebice se ističe Poljska, koja se, između ostalog,  glasno zalaže za očuvanje nacionalnih interesa, te za jačanje pozicija manjih država. S tim u vezi, trebao bi se promijeniti način glasovanja pa bi u buduće trebala  vrijediti tzv. "dvostruka većina", "...odluke EU iziskivat će većinu od 55 posto država, koje čine 65 posto pučanstva". Koliko će nove odredbe doprinijeti većoj popularnosti EU u hrvatskoj javnosti, tek će se vidjeti, dok Stjepan Šulek drži kako: "Hrvati prvi put mogu s pouzdanjem gledati prema Bruxellesu. To će širiti njihove političke obzore pa će biti prisiljeni da u skladu s novim globalnim datostima štite svoje ljudsko i nacionalno dostojanstvo, poput Poljaka i drugih naroda Europe". (zdk)

Detalji

Objavljeno: 26. srpnja 2007.

Stara je izreka "na mladima svijet ostaje" uvijek predstavljala nadu za bolju budućnost koju starije generacije nisu uspjele ostvariti. Ipak, danas se s pravom možemo zapitati kakav to svijet ostavljamo svojoj mladosti. Čini se kao da im društvo nije u stanju predati neke osnovne vrijednosti, već im u zamjenu nudi jedino zabavu u obliku instant-atrakcija. Primjetno je kako mladima nedostaje negdašnjeg pozitivnog buntovnog žara, želje da se nepravda pretvori u pravdu, odnosno ostvare snovi. Istovremeno, nedostaje stvarnih junaka kojima bi se divili i ideala za koje bi se borili. O duhu društva koji se polako gubi piše i Zoran Vukman u svojoj kolumni u Hrvatskom slovu, zaključujući: "U današnji svijet mladih provalili su neki čudni ideolozi, novi komesari, tužitelji i arbitri koji naše živote odvode u nepoznato, koji osiromašuju duh, kradu sjećanja, diktiraju povijest, napadaju savijesti, orobljuju srca". (zdk)

Detalji

Objavljeno: 24. srpnja 2007.

Kako piše Hina, "Udruga branitelja, invalida i udovica domovinskog rata djelatnika Podravke (UBIUDR) traži od Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti da pokrene izmjene Zakona o tajnosti podataka ili da se počnu prikupljati peticije za privolu ispitanika da se njihova imena iz Registra branitelja mogu javno objaviti". Postavlja se pitanje - zašto građani Republike Hrvatske nemaju pravo, odnosno mogućnost uvida u te podatke? U čijem je interesu da se od očiju javnosti kriju imena i prezimena ljudi kojima danas dugujemo svoju slobodu? Zakon također zabranjuje i objavu imena poginulih, nestalih i umrlih branitelja pa ispada, umjesto da im svi zajedno odajemo dužnu počast, da ih se mi sramimo?

Detalji

Objavljeno: 17. srpnja 2007.

U svojoj kolumni u Večernjem listu Tihomir Dujmović piše o tome koliko se hrvatska vlast ponizuje dodvoravajući se haaškom sudu, Europi i svijetu, naravno, bez rezultata, budući da takva politika ne može donijeti rezultata. Posljednji takav primjer je posjet Carle del Ponte Hrvatskoj, Brijunima, gdje je odbila s predsjednikom hrvatske Vlade Ivom Sanaderom razgovarati dulje od 10 (deset) minuta. Sanader je nakon toga, valjda iz protesta, dva sata ranije napustio Brijune. Dakle, domaćin napušta ranije Brijune, otočje u svojoj državi, a gost određuje koliko će s domaćinom razgovarati! Još jedna pljuska Hrvatskoj, ali ne od Carle del Ponte, već od onih koji namjeste obraz i pomognu joj zamahnuti rukom.