Nenad Piskač Potaknut djelomično obitelji Broz koja je uspjela zaštititi ime, lik i potpis Josipa Broza Tita, u uredničkom komentaru u Hrvatskom slovu Nenad Piskač je raspravio na zanimljiv način "pitanje" vlasništva nad vremenskim razdobljem koje je obuhvatio komunistički poredak. Navodeći nekoliko apsurda koje proizlaze iz ideološke zasljepljenosti, Piskač zaključuje: "I kad je o suvremenim temama riječ, pitanje "intelektualnog vlasništva" postaje sve zanimljivije. Recimo, čije su intelektualno vlasništvo dva dosadašnja zbornika Hrvatskog kulturnog vijeća "Haaški sud - zajednički zločinački pothvat - što je to?". Držim da je riječ o intelektualnom vlasništvu objektivne memorije hrvatskoga naroda. Zato najavljujem treći skup HKV-a o istoj temi koji će se održati u Zagrebu, 8. lipnja 2007. Skup će se održati u znaku još jednom izmijenjene, već jednom izmijenjene, haaške optužnice (!), u kojoj su optuženi čak i pokojni zaslužni Hrvati (Tuđman, Šušak, Bobetko i Čerevenko) uz tri živuća nam generala ("znani i neznani" po najnovijemu samo su "instrumentalizirani")...".
Add a comment Add a comment        
 

 

ivanmikelic_sIz novog broja Glasa Koncila prenosimo komentar Ivana Miklenića o odjecima na homiliju koju je zagrebački nadbiskup Josip Bozanić održao na Blajburškom polju 13. svibnja ove godine. Autor primjećuje da nema nikakvog odjeka kod onih kod kojih bi ga trebalo biti - hrvatske izvršne i sudske vlasti, već da, navodimo, "Lijeve snage u hrvatskom društvu uz, u najmanju ruku, neodlučnu državnu vlast, kako izvršnu tako i sudsku, nisu spremne dopustiti da zacijele strašne rane iz prošlosti."

Add a comment Add a comment        
 

 
HDZOno s čim se Sanader pohvalio u Oxfordu, a to da je smanjio hrvatski nacionalizam na minimum od kada je došao na vlast, potaknulo je i Milana Ivkošića da zaključi slično kao i mi kako ovakva politika nije ništa drugo nego povratak na stare tekovine jugoslavenskog komunizma: "Hebrang bi trebao priznati da je HDZ bitne hrvatske nacionalne interese podredila EU i njezinim članicama zainteresiranim za konkretne materijalne dobitke u našoj zemlji, dok se istodobno obvezala “nacionalizam smanjiti na minimum”. Tim minimumom, koji je HDZ postigao od dolaska na vlast 2003., u srijedu se Europi u Oxfordu pohvalio Sanader, kao što su svojedobno pred Titom trijumfirali Bilić, J. Vrhovec, Dragosavac, Šuvar i drugi komunistički dužnosnici koji su ugušili Hrvatsko proljeće.". Što se tiče načina na koji Ivo Sadader upravlja HDZ-om Ivkošić piše: "...zasad je u SDP-u nezamisliv kult ličnosti kakav je od Sanadera ucjenama i strahom napravljen u HDZ-u, kao što je nezamislivo ulizičko, forsirano skandiranje nečijeg imena na skupovima SDP-a kakvo se čuje na skupovima HDZ-a. Usput jedno prisjećanje: kad se Tuđmanu skandiralo, činilo se to spontano, a ne čaušeskuovski direktivno kao Sanaderu.".
Add a comment Add a comment        
 

 
Uhićenje generala Gotovine Iz uvoda komentara Ivice Marijačića u Hrvatskom listu može se saznati kako je general Gotovina u skladu s kršćanskim svjetonazorom poslao brzojav sućuti obitelji Ivice Račana: "U hrpi brzojava sućuti što ih je obitelj primila, doznaje se da je njegova supruga Dijana bila posebno dirnuta Gotovininom sućuti, kao što je bila i zamjenica predsjednika SDP-a Željka Antunović. Gotovini prijatelji kažu da je general Gotovina time samo pokazao svoju kršćansku veličinu, isto kao i u slučaju sućuti obitelji srbijanskog predsjednika Slobodana Miloševića koji je preminuo u ćeliji do Gotovinine u Haagu... ". U nastavku Marijačić piše o odnosu Račanove i Sanaderove vlade prema generalu Gotovini, sugerirajući da je ova prva bila i bolja prema Gotovini nego ova druga. Pri tome se autor nije osvrnuo na važnu činjenicu da je jedna od prvih odluka Račanove vlade bila jednostrano davanje nadležnosti Haaškom sudu nad "Bljeskom" i "Olujom". Bilo kako bilo, nama se čini da su obje vlade prvenstveno gledale kako provesti zahtjeve vanjskih čimbenika uz što manje političke štete na unutarnjopolitičkom planu. Sve ostalo je bilo sporedno, što uključuje i generala Gotovinu, i istinu o Domovinskom ratu.
Add a comment Add a comment        
 

 
Slika Branimira Čilića Iz Večernjeg lista prenosimo kolumnu Tihomira Dujmovića "Za more krvi ni dan zatvora". Autor komentira tvrdnje bivšeg komunističkog tužitelja i bivšeg čelnika antifašističke udruge Ivana Fumića koji bezobzirno i bezobrazno minimizira zločine komunističkih vlasti počinjene nakon završetka II. svjetskog rata. Takve izjave, bolje reći ispade, Dujmović smatra posljedicom nikad provedene lustracije u Hrvatskoj i nikad, makar i na simboličkoj razini, osuđenih počinitelja i nalogodavaca poslijeratnih (do 1990.) zločina. (djl)
Add a comment Add a comment        
 

 
Zagreb Prenosimo iz Hrvatskog slova komentar Nikola Debelića, člana Hrvatskoga kulturnog vijeća, povodom obilježavanja bleiburške tragedije. Debelić piše: "Pokojnici su za mnoge narode svetinja. Piramide, bogate grobnice, balzamiranje, amajlije, kućni oltari i raznovrsni spomenici govore o kultu umrlih. U mnogim kulturama poštivanje predaka poprima status religije. Posebno mjesto zauzimaju pokojnici koji su pali žrtvom nasilja, bez mogućnosti obrane, žene, djeca, civili, zarobljenici…Već je kodeks viteškog ratovanja branio ubijanje zarobljenika, a moderno doba ih je od osvete pobjednika zaštitilo međunarodnim zakonodavstvom. Stoga su zastrašujući podatci koji govore da se gotovo tijekom cijelog posljednjeg stoljeća Hrvate gotovo slobodno ubijalo bez kazne, kao lovinu, uz pohvale počiniteljima zločina.".
Add a comment Add a comment        
 

 
Komemoracija u BleiburguVjerojatno je svakome koji imalo prati zbivanja u Hrvatskoj jasno kako jučerašnja propovijed kardinala Josipa Bozanića na komemoraciji u Bleiburgu predstavlja važan događaj o kojem će se zasigurno još dosta pisati i raspravljati. Štoviše, za nadati se je da će riječi koje je Bozanić uputio državnim tijelima pomaknuti s mrtve točke problem koji silno opterećuje hrvatsko društvo, a to je dosljedno poštivanje žrtava 2. svjetskog rata. Naime, u situaciji kada je i dosljedno poštivanje žrtava iz Domovinskog rata postalo upitno, podjele se u Hrvatskoj svakim danom čine sve većima. Točnije, umjesto da se hrvatsko društvo kao cjelina pozabavi ozbiljnim pitanjima koje pred njim stoje, Hrvatsku se stalno vrača unazad uz pomoć već sto puta viđenih ideoloških obrazaca što jedino naravno može odgovarati političkim grupacijama koje žive od lova u mutnom. Milan Ivkošić, čiji komentar jučerašnjih zbivanja u Bleiburgu prenosimo u cijelosti, ustvrdio je kako će jučerašnje "obilježavanje hrvatske tragedije u Bleiburgu ući će u povijest". Treba željeti da je to točno, i da je to odista znak zrelijega stava cjelokupnog hrvatskog društva prema svojoj prošlosti, a time onda i prema budućnosti. Ipak, pri tome treba imati na umu da će raščišćavanje istine i dalje izazvati velike otpore, i da ovaj proces ne će teći nimalo lako. (mm)
Add a comment Add a comment        
 

 
Ivo SanaderMilan Ivkošić, u svojoj kao i inače britkoj i jasnoj kolumni "Rodoljubna zanovjetanja", osvrnuo se na ulogu HDZ-a i premijera Sanadera na hrvatskoj političkoj sceni. Ivkošić pri tome iscrtava obrazac po kojem se u Hrvatskoj dolazi na vlast. Tko pokaže više uspješnosti u pravljenju ustupaka europskim zahtjevima ima veće izglede za novi mandat. Izdvajamo: "Ne samo da više nitko ne pruža otpor kolonizaciji Hrvatske, nego europski i svjetski gazde mogu birati stranke i koalicije po kriteriju servilnosti prema strancu i kriteriju sadizma prema vlastitoj zemlji i njezinim ljudima, pogotovo herojima. O bolnosti toga sadizma rječito govori podatak da je za ispitanike u IRI-jevoj anketi postupak prema Gotovini veći grijeh od korupcije. Ali ta diskvalifikacija HDZ-a u Hrvatskoj kvalifikacija je za Europu.".
Add a comment Add a comment        
 

 
Zapadni BalkanNakon što je 8. svibnja Tomislav Nikolić, zamjenik Vojislava Šešelja, izabran za predsjednika srbijanskog parlamenta, Vijeće Europe za predsjedavajućeg je dobilo Vuka Draškovića. S portala Hrvati AMAC prenosimo zanimljiv komentar ovih činjenica, iz kojeg u uvodu izdvajamo: "Sada, kad stranka koja okuplja sve ideologe, stratege i taktičare nedavnog balkanskog rata zasjeda na čelo države, europski političari besramno izjavljuju kako nema smisla uvoditi sankcije jer to samo može "penalizirati" stanovništvo a problem je u krivom rukovodstvu! Kao da je to rukovodstvo došlo na čelo države dekretom a ne na izborima! Europska politika nije dovoljno slijepa a ni glupa da ne shvaća kako Srbija i njezino stanovništvo ovakvu europsku politiku zapravo doživljavaju kao potvrdu ispravnosti svojeg puta. Ali, nakon deset godina umiljavanja, nakon izbjegavanja da se"popu kaže pop" i da se u Haag dovedu i Blagoje Adžić i sva ta bulumenta srpskih fašista, uz pomoć Carle Del Ponte i najvjerojatnije britanskih instruktora srpska je politika gotovo amnestirana od svega što se dogodilo u posljednjih petnaest godina.".
Add a comment Add a comment        
Pet, 7-02-2025, 00:07:22

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

AKT

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2025 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.