Detalji

Objavljeno: 20. rujna 2007.

Iz tjednika Fokus donosimo komentar Jadranka Bandova o nedavno održanoj proslavi 60. obljetnice Pariške mirovne konferencije odnosno skupu antifašista u Puli kojem je među ostalima nazočio i predsjednik Mesić. Upravo se najveći dio autorova osvrta odnosi na predsjednikov govor, te se na temelju njega zapitao: "Kojoj to demokratskoj Hrvatskoj, na koju se tako olako poziva, predsjednik Mesić nameće Josipa Broza i njegove komunističko-socijalističke trabante kada iz nekakvog naftalina izvlači kojekakve NOB-ove, JRM-ove, ZAVNOH-e i SRP-ove, kada znamo da je upravo J. B. Tito i njegova Jugoslavija upravo hrvatskom narodu i hrvatskoj državi nanijela neusporedivo najviše štete i zla od bilo kojega drugog osvajača i okupatora na ovim prostorima. Čemu prizivanje “balkanskog krvnika”, kako ga je već okarakterizirala znanstvena svjetska literatura, ako ne uznemiravanju duhova i unošenju nemira u doista krhko nacionalno tkivo koje se tek treba etablirati na razini ravnopravnih i suverenih europskih naroda i džava?"

Detalji

Objavljeno: 18. rujna 2007.

S Portala Hrvati AMAC donosimo komentar koji ukazuje na mnoštvo zanimljivih momenata u smislu rješavanja problematike zaštićenog ekološko-ribolovnog pojasa odnosno pregovora Republike Hrvatske sa Italijom i Slovenijom oko spomenutog pitanja. Kako se pregovori vode u tajnosti svaki podatak koji na ovaj ili onaj način postane dostupan izaziva znatiželju javnosti. Tako je Hrvatski radio objavio da će talijanski ribari moći neometano loviti sve do udaljenosti 12 milja od hrvatske obale! Vezano uz to autor teksta ističe: «2003. godine u Saboru je izglasano proširenje jurisdikcije na Jadranu kojim se izvan granica teritorijalnog mora uspostavlja zaštićeni ekološko-ribolovni pojas. Vladin je prijedlog pred zastupnicima branio i zamjenik ministra vanjskih poslova Ivan Šimonović, ustvrdivši kako će proglašenjem ekološko-ribolovne zone Hrvatska dobiti identičan stupanj pravne zaštite na moru kao i ako proglasi isključivi gospodarski pojas. Na žalost, Ivan Šimonović nije objasnio nikome da se ovdje ne radi o pravnoj zaštiti već o gospodarenju ribljim fondom a tu je između gospodarskog pojasa i ekološko ribolovnog pojasa razlika kao između neba i zemlje». Tom se prijedlogu oštro usprotivio i današnji premijer Sanader istaknuvši : «Nedopustiv je način da nas on drži za budale, tvrdeći da je gospodarski i ribolovni pojas jedna te ista stvar!» Kako je moguće da danas upravo njegova Vlada radi istu stvar samo na obrnut način? Naime, sada će se pojas zvati gospodarski, ali će pravo Hrvatske u raspolaganju morskim dobrima unutar njega biti ograničeno – činjenica koja je sama po sebi presedan par exellance u međunarodnom pravu! Tko koga sad drži za budale gospodine premijeru?(mmb)

Detalji

Objavljeno: 16. rujna 2007.

Milan Ivkošić u svojoj kolumni u Večernjem listu spominje veoma zanimljiv no istodobno i nadasve alarmantan podatak. Naime, Ivkošić piše kako se svakog mjeseca hrvatski inozemni dug uveća za ogromnih 230 milijuna eura. Koliko je nevjerojatno zastrašujuća ta svota najbolje možemo prikazati i shvatiti ako apstraktan iznos pretvorimo u nešto opipljivije. Tako bi se primjerice tim novcem svakog mjeseca mogle izgraditi dvije Arene Zagreb za predstojeće rukometno prvenstvo! Ivkošić također upozorava na činjenicu kako sadašnji «vodeći» političari bodove skupljaju izvlačenjem iz ormara afera i problema iz takozvanog «mračnog Tuđmanovog doba» istovremeno prešućujući činjenicu da se u tih 10 godina zaista zaduživalo tempom kojim se to čini danas, Račanova i Sanaderova Vlada nasljedile bi dug veći od 27 milijardi dolara - umjesto nasljeđenih 10, od kojih je polovica dug bivše države. Tko o čemu, hrvatska politička elita uvijek o jednim te istim temama: Tuđmanovoj «vladavini», potenciranjem podjela na partizane i ustaše 60 godina nakon završetka Drugog svjetskog rata, predizbornim obećanjima, ali, zanimljivo o realnim prioritetima poput ekonomskog i gospodarskog razvoja, problemu nezaposlenosti - vrlo rijetko, gotovo nikad. A kad na red konačno dođe i postavljanje tih pitanja, ljudima se zamažu oči prodajom dijelova preostale državne imovine (poput trenutno aktualnih dionica HT-a). (mmb)

Detalji

Objavljeno: 15. rujna 2007.

S portala Hrvati AMAC donosimo zanimljiv komentar govora predsjednika RH Stipe Mesića na temu hrvatskog ekonomskog trenutka, održanog prigodom otvaranja jesenskog zagrebačkog Velesajma. "Što je to dakle rekao Stipe Mesić? rekao je da Hrvatska nema svoju ekonomsku politiku, ekonomski plan, da je beskrajno zadužena. A što je na to odgovorio Sanader? Da brojevi govore sami za sebe, da je nezaposlenost pala na 10%, da je ovogodišnji ekonomski rast 7% i da se smanjio ukupni državni dug. Za oba broja čujemo prvi put, a dug se smanjio ne zato što je država počela štedjeti, već zato jer se zbog politike banaka stanovništvo zadužuje brže od države" - napisao je autor te u daljnjem tekstu konstatirao, da se cjelokupna ekonomska politika ove države na žalost svodi na tri osnovna parametra: "Kad su izbori, što obećati raji i što prodati da bismo to ispunili, te što će reći Bruxelles".

Detalji

Objavljeno: 15. rujna 2007.

Iz novog broja Glasa Koncila od 16. rujna 2007. prenosimo komentar Ivana Miklenića o istini, bolje reći o gaženju istine u Europi i svijetu, te o posljedicama takvog zanemarivanja i izvrtanja temeljnih vrijednosti. Autor posebice komentira dva slučaja. Prvi je napad i agresija SAD na Irak uz zaobilaženje Ujedinjenih naroda, za čiji su povod poslužili lažni izvještaji o navodnom iračkom oružju za masovno uništenje. Drugi se slučaj izravno tiče Hrvatske, a radi se o nedavno izašloj knjizi "Mir i kazna" novinarke Florence Hartmann, donedavne glasnogovornice haškoga tužiteljstva, u kojoj tvrdi kako su SAD, Velika Britanija i Francuska po odlukama svoga političkog vrha spriječile privođenje haškoj pravdi Karadžića i Mladića. Srž posljedica takvog poigravanja s istinom i pravdom za Hrvatsku može se sažeti u autorovom navodu: "U velikim zemljama, pa i članicama EU-a, i kad se gaze univerzalne vrednote, gaze se tako da se brižno čuva nacionalni interes, a u malim zemljama kao što je Hrvatska, ako se pogaze univerzalne vrednote, ne ostaje gotovo ništa."(djl)

Detalji

Objavljeno: 14. rujna 2007.

Nenad Piskač u svojoj kolumni u Hrvatskom slovu piše o najvećem grobištu našičkoga kraja, Crnom potoku, u kojem je likvidirano nekoliko tisuća vojnika i civila s područja bivše Nezavisne Države Hrvatske. Dugogodišnje vješto prikrivanje navedenog stratišta za trajanja totalitarnog komunističkog režima, potpomognuto sustavnim uništenjem građe koja bi svjedočila o tom stravičnom zločinu otežavalo je mogućnost da se o tome piše i informira šira javnost. Danas kada bi se o tom masovnom zločinu moglo slobodno govoriti, poraditi na utvrđivanju točnog broja žrtava pa i njihovih počinitelja, opet se šuti. "Stoga je pravo pitanje, tko blokira objektivnu i znanstvenu istinu i ovoga, kao i tolikih drugih stratišta? Je li KNOJ (Korpus narodne obrane Jugoslavije) još živ i djelatan?" Kako stvari stoje, reklo bi se da je.(zdk)

Detalji

Objavljeno: 14. rujna 2007.

Na 83. Jesenskom međunarodnom zagrebačkom velesajam, koji trenutno traje i kojeg je u utorak otvorio predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić, nastupaju kao i uvijek brojni izlagači iz raznih zemalja. Obzirom da je ove godine zemlja partner Slovenija, uz hrvatske dužnosnike nazočnima se obratio i slovenski veleposlanik Milan Orožen Adamič. No, umjesto nekog prigodnog i prijateljskog govora prema zemlji domaćinu, slovenski veleposlanik dozvolio si je držati lekcije. Tako Dražen Čurić u kolumni u Večernjem listu piše: "Cijenjeni je veleposlanik rekao kako slovenski investitori misle da je Hrvatska neljubazna prema strancima. Zatim je kritizirao Hrvatsku narodnu banku jer, eto, nije sklona ulasku slovenskih banaka koje su, valja podsjetiti, brutalno opljačkale naše štediše. No, slovenski nediplomatski ispad ostao je - kako vidimo - bez službenih reakcija, valjda i zato što dolazi iz zemlje članice EU."

Detalji

Objavljeno: 09. rujna 2007.

U pregledu događanja koja su obilježila prošli tjedan, Đurđica Ivanišević Lieb dotakla se nekoliko tema, od pobjede Blanke Vlašić, kornatske tragedije, pa do odnosa prema prošlosti. U svezi prošlih vremena Đurđica Ivanišević Lieb piše: "Dva razgovora s nekadašnjom predsjednicom Savezne Vlade Milkom Planinc kao da su vratila sav mrak prošlih vremena, oklop ideologije u kojoj zvecka volja za moći. Ne igrajući se Zuroffa i ne optužujući, zapravo je tragična ta laž o neznanju o ratu čijim je sudionikom bila - tim više što su i puno mlađe generacije koje nisu bile politične - znale i za Bleiburg, i za sve ostale strahote koje su se događale, a vrhunska političarka govori o neznanju. Dobro je živjeti u vakuumu, brisati svoju prošlost što mnogi rade, ali gospodari rata i mira možda bi se više od običnih smrtnika trebali sjećati prošlosti, tim više što je ugrađuju i u sadašnjost. Optužbe za bivšu političarku i Simu Dubajića su vjerojatno samo simbolika jednoga vremena, ali mi nažalost kao da živimo u poveznici od Dubajića do Save Štrbca, od »Veritasa« do »Veritasa«, to je preteško naslijeđe za sve generacije.".