Sanader i MesićSa internetskih stranica http://voiceofcroatia.net/ prenosimo komentar autorice Ivane Arapović o današnjem stanju u državi kao izravnoj poslijedici "velikih uspjeha hrvatske balkansko-mediteranske vanjske politike kroz minulih nekoliko godina. Izdvajamo: "Ovogodišnje obilježavanje Dana Oluje (13-godišnjica) palo je na razinu osobnog sjećanja na jedan tisućgodišnji san, nedodirljiv ali bez istinski sretna osmjeha i nacionalnog zanosa – kad se svojih ratnika hrvatska politika olako i neodgovorno odrekla (osim za Siriju, Afghanistan etc., za tuđe ratove). Možemo se pitati kakvi smo danas postali, ali i u kakvu stoljeću živimo, kad nam upravo za Dan Oluje premijer Ivo Sanader podmetne “uspjehe vanjske politike” koji su, na ovaj dan, uistinu groteskni: “ratni zločinci” iz Oluje i drugih hrvatskih operacija su u haaškim ali i hrvatskim zatvorima; nebrojene “tajne” državne dokumente “balkanski stručnjaci,” poput dr. Roberta J. Donie i dr. Edina Bećirevića danas ne znaju gdje smjestiti, u Sarajevo ili Haag (1); članstvo u nekim bizarnim unijama koje niti nisu bile dio izbornog programa za koji su Hrvati glasovali; cijene i hrvatski javni dug nekontrolirano rastu, a premijer osobno nudi preostala hrvatska vitalna poduzeća stranim ulagačima, ne kako bi postigao neki “deal” stoljeća (poput izdaje stoljeća) nego u zamjenu za daljnje zaduživanje pri Europskoj uniji, naime odmrzavanje fondova pomoći od kojih će se opet bogatiti ista korupirana elita u poznatoj spregi staljinističke nevidljive ruke politike i “poduzetništva.” Sposobnost i uspjeh ili ovisnost, naivnost i glupost."(I.Arapović)
Add a comment Add a comment        
 

 
Biskup IvasSa internetskih stranica www.ika.hr donosimo propovijed šibenskoga biskupa Ante Ivasa, održanu u Kninu, 5. kolovoza 2008. godine prilikom proslave Dana domovinske zahvalnosti i Dana branitelja. Izdvajamo: "Zahvaljujemo Bogu što je ta ljubav za našu lijepu Domovinu Hrvatsku, utkana u našu državnu himnu, koja je svečana pjesma zahvalnosti za ljepotu koju je Bog ugradio u ovu junačku zemlju: "stare slave djedovinu", u njezine ravnice i planine, naše rijeke i more naše sinje. Zahvaljujemo Bogu za tu vjekovnu ljubav našega naroda u vjeri i zavjetu da će ta ljubav i zahvalnost trajati "dok mu hrašće bura vije i dok mu živo srce bije". I što vjerujemo da danas u blagoslovljenoj svojoj zemlji Hrvatskoj možemo slobodno živjeti, misliti i pjevati: "ljubi svoju zemlju, ljubi blagoslovljen plod i ponosno po njoj hodaj svoj zemaljski hod", i s A. G. Matošem govoriti: "samo tebe volim, draga nacijo, (samo) tebi služim, oj Croatio!" I sve to bez imalo mržnje spram bilo kojega čovjeka ili naroda: "ta ja kao Hrvat brat sam sviju ljudi. I kud god idem sa mnom je Hrvatska", poručuje pjesnik Drago Ivanišević. Zahvaljujemo danas Bogu za hrabre branitelje naše Domovine, za sve mučenike hrvatske, za sve poginule i nestale, mrtve i žive, bolesne i zdrave… I za njih se Bogu molimo, "nek nam braća znaju, heroji se nikad ne zaboravljaju!" I za sve one braniteljske udruge, koje se i danas ustrajno bore da sačuvaju svoj ponos, i narodno i svoje zajedništvo."
Add a comment Add a comment        
 

 
Sanader i PupovacIz Večernjeg lista prenosimo kolumnu Tihomira Dujmovića koji postavlja pitanje do kad će se u Hrvatskoj raspredati priče o ustašama i partizanima i do kad će pojedini dužnosnici u ovj zemlji slaviti i obilježavati upitne dane iz davne prošlosti, a uporno ignorirati događaje iz one bliže, od prije nekih trinaestak godina. Izdvajamo: "Ako je “1941. godina koja se vraća”, kako primjećuje Slavko Goldstein, proročanstvo traži odgovor ne pitanje tko su danas ustaše, partizani i četnici? Nominalni je odgovor, dakako, negativan jer nema originalnih partizana ni ustaša, osim u Srbiji legaliziranih četnika. Postavlja se praktično pitanje kako Jovan kao četnik kod Draže Mihailovića može imati dodatak na mirovinu, a Ratko, ništa manji četnik kod popa Đujića, živi bez priznanja i četničkog dodatka na mirovinu? Je li možda to mučilo obnovitelje praznika 27. srpnja 1941. koji je nekima, s obzirom na službeni praznik u Brezovici, djelovao kao after party onog specifičnog komunističkog velikosrpstva koje se njeguje i u hrvatskoj državi?"(T.Dujmović)
Add a comment Add a comment        
 

 
KaradžićIz Glasa Koncila prenosimo komentar autora Rafaela Rimića koji piše o aktualnom uhićenju ratnoga zločinca Radovana Karadžića, ali i evidentnoj mogućnosti da sveprisutni trend svojevrsne estradizacije njegova "lika i djela" zapravo u konačnici bude više od koristi samome zločincu nego njegovim brojnim žrtvama. Izdvajamo: "Moglo bi se dogoditi da povijest ratnoga zločina i zločinca neozbiljnim pristupom žrtvama ratnih zločina otmu svi oni koji izbjegavaju propitivati pravo »stanje stvari« pretvarajući Karadžića u »estradnu zvijezdu«. Zato je pitanje: Što će - u kontekstu estradiziranoga (anti)mita o ratnom zločincu Karadžiću - od njegova uhićenja imati stvarna a ne mitska Bosna i Hercegovina, Srebrenica, Foča, Višegrad, Kozarac? Što će imati Sarajevo? Što će imati njegove žrtve? Kada se čitaju tekstovi o Karadžiću, puni najrazličitijih detalja o njegovoj »transformaciji od zločinca do alternativca«, čitatelje - kao u romanima - kao da se želi »odvesti izvan vremena« u kojemu su se zločini događali, a uloga se tih tekstova približava ulozi (nove) mitologije - virtualne stvarnosti koju nameću masovni mediji."(R. Rimić)
Add a comment Add a comment        
 

 
Bog i HrvatiIz Hrvatskoga slova donosimo urednički komentar Nenada Piskača koji piše o nedopustivoj promjeni kursa hrvatske političke elite koja se u želji da zadovolje kriterije europskih moćnika počela zabrinjavajuće odvajati od stavova i mišljenja Crkve, što nikada na ovim prostorima, ali i općenito nije bio dobar znak i nagovještaj bilo čega pozitivnog u budućnosti. Izdvajamo: "Ono malo osposobljenih i odvažnih katolika u hrvatskoj politici izgubilo je podlogu za djelovanje i sve je dalje od središta odlučivanja. Savez za Europu otvoren je samo folklornom i deklarativnom, ne i za sadržajno-vrijednosnom tipu kršćanstva. Sustav vrijednosti Saveza za Europu u sudaru s kršćanskim sustavom vrijednosti bilježi pobjedu za pobjedom, što znači da većina u Hrvatskoj već godinama doživljava nokaut za nokautom. Sustav vrijednosti Saveza za Europu dosad se najmanje dva puta odrekao Boga. U Rimu kad je unaprijed prihvatio sve odredbe kasnije propalog bezbožnog euroustava i drugi put 9. srpnja ove godine u Hrvatskom saboru, za kojega je stoljećima vrijedilo pravilo kako je iznad njega samo Bog."(N. Piskač)
Add a comment Add a comment        
 

 
BušićIz Večernjega lista prenosimo kolumnu Tihomira Dujmovića koji piše o reperkusijama i reakcijama koje je u Hrvatskoj izazvao povratak Zvonka Bušića. Izdvajamo: "Tko je za nas Zvonko Bušić: terorist dostojan prijezira ili borac za Hrvatsku, idealist s pehom koji je više negoli pošteno ponio svoj križ? Odgovor se ne traži u analizi njegovih isključivo poli-tičko-promidžbenih ambicija u otmici zrakoplova, kako bi svijet upozorio na nota bene ono sa čim se hrvatska ljevica ni danas ne slaže. Da je Jugoslavija za Hrvate bila mučilište! Niti se odgovor u medijskom obračunu traži u analizi sudske presude. Današnji medijski rat o tome tko je nama Zvonko Bušić iskorišten je za nastavak hrvatske rasprave je li Jugoslavija bila velikosrpska tiranija ili više-manje snošljiva tvorevina "kojoj su doduše reforme bile nužne" kako joj tepaju njezini apologeti koji bi i danas htjeli biti moralni metri društva."(T. Dujmović)
Add a comment Add a comment        
 

 
KajinU svezi s zabranjenim koncertom Marka Perkovića Thompsona u Umagu, ali i pismom koje je kao znak potpore pjevaču potpisao značajan broj hrvatskih intelektualaca i građana, donosimo komentar Tihomira Dujmovića koji razjašnjava još poneke detalje cijele priče koju samu pozadinu događaja čine još jasnijom, ali i više zabrinjavajućom. Izdvajamo: "Ako se Thompson bude pojavio u Umagu, onda Mesić neće doći u Umag”, plasirao je loptu Kajin, a s dvije ruke loptu je zakucao Mesić rekavši: “Ne smeta mi Thompson, nego njegove poruke 'Za dom spremni’. Znamo koliko je grkljana prerezano pod tim pozdravom.“ Činjenica da predsjedniku države smeta jedna, nota bene, legalna pjesma, koja se gromko pjevala dok je on bio predsjednik Sabora, detalj da se u ovoj epizodi javlja Kajin kao lokalni partijski kadar koji je prijavio centrali ideološkog neprijatelja, bila je odlučna za prvu hrvatsku zabranu koncerta. U tom duplom pasu Hrvatska je doživjela prvu političku zabranu jednog koncerta, i to će crnim slovima biti upisano u povjesnicu naših dana. Zabrana, naime, nije stigla odozdo, nisu gradonačelnik Umaga i šef policije samostalno zabranili koncert! Niti su masovni prosvjedi građana to napravili!"(T. Dujmović)
Add a comment Add a comment        
 

 
kninska tkanicaIz Hrvatskog slova donosimo komentar Anči Fabijanović o načinu na koji se Hrvatska prilikom trodnevnog programa Europa živi u Salzburgu, uz ostale sudionice EUR-a 2008. predstavila svijetu. Izdvajamo: "Ta lijepa i uzbudljiva priča počela je pozivom organizatora - grada Salzburga i Hrvatske kulturne udruge Hrvatski san iz Salzburga. A rezultat? Grad Knin predstavio je 16. lipnja Hrvatsku na trodnevnom programu Europa živi u Salzburgu, na kojem su države sudionice nogometnog prvenstva EURO 2008. promicale svoje kulturne, prirodne i druge vrijednosti i potencijale. Austrijski domaćini uputili su Kninu ovaj poziv temeljem ranije uspješne kulturne suradnje i nastupa na Danima austrijsko-hrvatske kulture i prijateljstva 2007. i 2008."(A. Fabijanović)
Add a comment Add a comment        
 

 
ZrčeIz Hrvatskog slova donosimo komentar Zorana Vukmana koji opravdano postavlja pitanje je li fenomen Zrča i svega što ta i takva vrsta zabave sa sobom nosi zaista ono što bi hrvatski turizam trebao uzimati kao smjernicu za orjentaciju u budućnosti. Izdvajamo: "Ako je Zrče sve što se može ponuditi mladim ljudima, ako je ono vrhunac njihove kulture i zabave onda se treba zabrinuti jer netko hoće reći da je orgijastička zabava jedina moguća zabava mladih. Kao da se mladi ne mogu zabavljati, plesati i kupati bez raskalašenosti koja se potiče kao jedini izraz slobode i opuštenosti. Zrče predstavlja paradigmu dionizijskog transa u koji je zapao suvremeni svijet i mladi ljudi. Takva mjesta u normalnim društvima ostaju pod kontrolom kao destinacije na kojima se nudi nešto što se drugdje ne drži pristojnim i društveno prihvatljivim u širim okvirima. No Hrvatska u ludilu uvijek prednjači: Zrče se hoće i traži svugdje."(Z. Vukman)
Add a comment Add a comment        
Pon, 16-06-2025, 20:37:46

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

AKT

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2025 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.