Domovinski ratIz Hrvatskog slova donosimo komentar Mladena Pavkovića o zaboravljenim junacima Domovinskog rata i načinu na koji se o tome, a u usporedbi s drugim ratovima u povijesti uči u hrvatskim školama. Izdvajamo: "Ima li Hrvatska junake Domovinskog rata? O tome više nitko ne raspravlja. Gusta magla prekrila je najzaslužnije za stvaranje hrvatske države. Generali pobjedničke vojske postali su najveći problem i teret u rješavanju ovoga pitanja. Samo se o njima govori i piše. Malo tko ih hvali i ističe. Sudovi ispituju ili su ispitali njihovu krivicu i odgovornost. Gotovini, Markaču i Čermaku sudi se u Haagu, Norcu i Ademiju u Zagrebu. Đaci u školama jedva znaju da je Hrvatska bila napadnuta, odnosno da je na Hrvatsku izvršena agresija. Ako o tome i uče, onda im se previše i ne objašnjava tko je bio agresor, a još manje im se govori o junacima Domovinskoga rata".
Add a comment        
 

 
neboIz Hrvatskog lista donosimo tekst u kojem je otkrivena skandalozna podjela nadležnosti nad hrvatskim nebom, čiji su dijelovi bez znanja Sabora i javnosti ustupljeni bivšoj Jugoslaviji, odnosno Sloveniji, Srbiji, Crnoj Gori i Italiji. Izdvajamo: "Takvom ležernom darežljivošću Hrvatska je sada u situaciji da drugi kontroliraju promet u njenom zračnom prometu i u slučaju bilo kakve zrakoplovne nesreće, države koje obavljaju kontrolu u hrvatskom zračnom prostoru nisu ničim odgovorne za moguće štete. Dokaz da je Hrvatska zemlja raskalašenog zakonodavstva, podjela je hrvatskog neba učinjena nelegalno, jer bi prema svjetskim normativima svakom ustupanju nadležnosti u zraku trebao je prethoditi međudržavni sporazum ratificiran u Saboru i prijavljen ICAO-u."
Add a comment        
 

 
referendumIz Hrvatskog slova donosimo urednički komentar Nenada Piskača u kojem se autor osvrnuo na najnoviji ispad slovenske politike prema Hrvatskoj, u smislu najavljenog referenduma s pitanjem: "Jeste li za ulazak Hrvatske u EU?". Taj konkretni potez još je jedan dokaz ljubljansko-beogradske sinergije koja ni na jednom polju nije toliko transparentna kao u odnosu prema Hrvatskoj. Izdvajamo: "No, ni oni koji su ovdje ostali zatečeni slovenskom najavom o hrvatskom referendumu, ne će reagirati sve dok ne reagira Bruxelles i kaže da je riječ o svinjariji nespojivoj s dosadašnjim europskim standardima. Kad bi se i održao taj i takav referendum Slovenija bi blokirala ulazak Hrvatske u EU, ne bi li je za koje desetljeće pristigao zaostali Beograd. Njemu bi lakše bilo ući u EU zajedno sa Zagrebom. Bilo bi, naravno, dobro da se cjelokupno hrvatsko višestranačje bavi stvarnim problemima i izazovima pred kojima se nalazimo, a manje samim sobom. Hrvatsko višestranačje u ovom se trenutku bavi pitanjem kako po stranačke vrhunce što bezbolnije provesti stabilno dvostranačje. Mesić opet, koji ono put? mijenja dres - navodno po završetku predsjedničkog mandata odlazi u SDP".
Add a comment        
 

 
obalaIz Večernjeg lista donosimo komentar Damira Franolića iz udruge Eko Kvarner koji upozorava na alarmantne poteze takozvanoga građevinskog lobija, kao i na strategiju prostornoga plana i građenja na obali Jadrana, koja bi mogla značiti ponajprije njenu devastaciju. Izdvajamo: "Već je svima postalo jasno da su priče o zaštićenom obalnom pojasu bile obična dimna zavjesa da bi se sakrila rasprodaja i korupcija, a velikim investitorima omogućile velike prijevare pod izlikom razvoja turizma. Naime, gotovo su sva najavljena velika turistička ulaganja u stvarnosti prikrivena gradnja i prodaja stanova i vila za odmor strancima, pri čemu se vrlo domišljato zlorabe zakoni i iskorištava nefunkcioniranje pravnog sustava". S tom je problematikom Franolić povezuje i slučaj  o kojoj smo već ranije pisali na Portalu (vidi: Čačićevim stopama), a odnosi se na burzovne "uspjehe" ministrice Marine Matulović Dropulić. Podsjećamo, ministrica posjeduje 1947 dionica Instituta građevinarstva Hrvatske čija je vrijednost unazad tri godine porasla oko 60 puta. Kako je riječ o privatnoj tvrtki koju vodi bivši ministar Jure Radić, i koja, gle čuda, dobiva od države kapitalne poslove u građevinarstvu, moglo bi se reći da se ministrica Dropulić nalazi u debelom sukobu interesa koji ne samo da nije sankcioniran, nego, sudeći prema Franolićevom komentaru takvi i slični motivi predstavljaju glavnu "kreativnu", ali i normativnu šprancu za izgradnju i uređenje hrvatske obale. 
Add a comment        
 

 
TadićKoliko su zapravo predsjednik Mesić i predstavnik SAB-a Hrvatske Ivan Fumić, svojim tendencioznim izjavama i prozivanjem «gadova» koji su zaboravili na jasenovačke žrtve (posebno prozvavši i Katoličku crkvu), išli na ruku propagandi koja takve i slične manevre hrvatskih političkih dužnosnika uvijek spremno i s radošću dočeka pokazuje činjenica kojom su se brzinom se ponovo počelo u srbijanskom tisku manipulirati s brojem žrtava. Tako je srbijanski predsjednik Boris Tadić, nakon sudjelovanja na sjednici Vijeća sigurnosti UN-a posvećenoj izvješću misije UNMIK-a na Kosovu i pitanju sudjelovanja kosovskih Srba na svibanjskim izborima u Srbiji, odgovarao i na pitanje o Jasenovcu. Naime, jedna od novinarki ga je upitala "jesu li ikada plaćene kompenzacije za gotovo jedan milijun Srba koje su ubili hrvatski nacisti u Jasenovcu?". Ono što je posebno zanimljivo jest način na koji je Tadić na ovo pitanje odgovorio, koristeći se manirom inteligentnoga i mirnog političara. Nebulozne brojke od milijun ubijenih Srba nije izravno demantirao, ali nije rekao ni kako su točne. Pozvao je na pomirbu, sugerirajući kako se treba odmaknuti i od 2. svjetskog rata i od rata 90-tih, koji je, dodat ćemo, Srbija povela protiv susjeda – Hrvatske i Bosne i Hercegovine. A, motivi koji se nalaze u pozadini takve «pomirljive» srbijanske retorike nisu nedokučivi. Samo treba pogledati cijeli mozaik.(mmb)
Add a comment        
 

 
Mesić i BushIz Hrvatskog lista donosimo komentar o promjenama politike predsjednika Stjepana Mesića prema SAD-u kroz posljednjih nekoliko godina. Naime, Mesić je u nekoliko navrata čak i uvredljivim tonovima popraćao određene Busheve poteze, da bi se danas on, kao i njegovi savjetnici ipak primirili i uspješno odradili svoju ulogu odbora za doček prilikom nedavnog Busheva posjeta Hrvatskoj. Izdvajamo: "Najniža točka odnosa SAD i Hrvatske bila je kada je Mesić uz Račanovo i Milanovćevo savjetovanje odbio traženje SAD-a za prelijetanje hrvatskoga teritorija. Tada je Mesić dao skandaloznu i za Sjedinjene Američke Države strašno uvrjedljivu izjavu da on nije američka pudlica koja će izvršavati Bushove zapovijedi. Za Washington su također bili uvrjedljivi Mesićevi argumenti da Sjedinjene Američke Države nemaju odobrenje UN-a za svoje operacije. Američka kritika imala je tada na umu da je Mesić zaboravio u kojim je uvjetima Hrvatska izvela svoje oslobodilačke operacije u zaštićenim područjima UN-a. Bi li, naime, u Vijeću sigurnosti Rusija i Kina digle ruke za takve odluke? I još, predsjednik Mesić je, prema američkim izvorima, zaboravio da se Hrvatska naoružala unatoč rezoluciji Vijeća sigurnosti UN-a o embargu".
Add a comment        
 

 
Požeška biskupijaVezano uz Dragu Hedla, jednog od dva kandidata između kojih se trebao birati novinar godine u organizaciji Hrvatskoga novinarskog društva, prenosimo komentar koji je 2006. napisao kolumnist Glasa Slavonije Ivica Šola. U komentaru je Šola opisao podrobnije na koji je način njegovog sugrađanin i kolega novinar izvijestio o temama vezanim uz Požešku biskupiju dva puta u razmaku od 25 godina. Izdvajamo: "Službene crkvene vlasti u Požeškoj biskupiji prošlog tjedna ostale su, najblaže rečeno, šokirane i u nevjerici nakon što ih je osječki novinar Drago Hedl u međunarodnoj javnosti oklevetao, uvukavši ih kao sukrivce za nedavnu antisemitsku neukusnu internetsku "šalu" u Požegi... Valjda ironijom sudbine, ovaj klevetnički napad na Požešku biskupiju u međunarodnoj javnosti dogodio se točno na 25. "obljetnicu" Hedlovog napada na vjernike i kler Požeštine, kada je u vrijeme komunizma objavio u "Glasu Slavonije" članak pod naslovom "Šarada u mozaiku" (3. listopada 1981.), u kojem napada župljane i župnika sela Stražeman jer su na mozaik u Crkvi koji je radio poznati akademski kipar Ante Starčević uvrstili i lik kardinala Stepinca. U spomenutom članku Stepinca se u maniri najneukusnije komunističke propagande naziva "krvnikom među svecima”, a u isti "krvnički" kontekst stavljen je i bl. Ivan Merz (!?) koji je, nota bene, umro još 1928. godine, pa ni teorijski nije mogao imati veze ni s "ustašama ni partizanima".
Add a comment        
 

 
RHIz Hrvatskog slova donosimo urednički komentar Nenada Piskača koji se osvrnuo na trenutno postojeće četiri linije zapovjedanja koje egzistiraju u Hrvatskoj: tu je hrvatska linija, zatim paralelna jugoslavenska, haaška i najnovija koja je formirana nedavno kada je hrvatska uz Albaniju dobila pozivnicu za ulazak u NATO. Izdvajamo: "Četvrta, natovska crta zapovijedanja tek se formira. Mogli bismo reći kako je i glede zapovijedanja „stanje složeno“. Ako je suditi po dosadašnjem tijeku hrvatske „tranzicije“ mogla bi nam se dogoditi loša „asimetrična koalicija“ četiri crta zapovijedanja, skrojena po modelu: četiri minus jedan. U koaliciju bi, dakle, ušle sve četiri crte zapovijedanja, koje će potom zaključiti da ona prva crta zapovijedanja više ne postoji (osim u neizbježnom prigodničarenju u povodu obljetnica iz dana ponosa i slave), i proglasiti će, ispod stola, dakako, savez triju crta zapovijedanja. Prvu su jugoslavenska i haaška crta zapovijedanja locirali, uhitili i spremili u ropotarnicu. Hoće li pod svoju kapu staviti i četvrtu? Između jugoslavenske, haaške i natovske u nastajanju, najprihvatljivija je buduća natovska, ali samo u koaliciji s hrvatskom".
Add a comment        
 

 
ItalijaIz tjednika Fokus donosimo komentar autora Jadranka Bandova o moliškim Hrvatima koji u Italiji nemaju položaj nacionalne nego samo jezične manjine, te su iz tog razloga pristupili Savezu hrvatskih zajednica što bi im trebalo osigurati bar malo izdašnija financijska sredstva za rad na očuvanju vlastite kulturne baštine. Izdvajamo: "Na kulturnom planu nastoje se organizirati koliko mogu. Iznimno puno im znači tiskanje knjige «Hrvati u Trstu» na talijanskom jeziku, kako bi Talijanima neposrednije predstavili hrvatsku nazočnost. Naime, Hrvati kao autohtona skupina u Trstu žive duže od trista godina i to se mora respektirati. Isto tako u Rimu imamo Hrvatsku zajednicu Svetoga Jeronima čiji su korijeni stari preko pet stotina godina, a slično je i u Padovi. Dubravka Čolak je predsjednica Hrvatske zajednice u Venetu, najmlađe hrvatske udruge u Italiji koja se odnedavno priključila Savezu hrvatskih zajednica. Dakle, tršćanska je situacija slična onoj moliškoj, što se tiče autohtonosti, iako je nastala u drugim povijesnim uvjetima, potvrđujući kako su Hrvati tamo od davnina, a ta je tematika dokumentirana upravo u izašloj prvoj monografiji na talijanskome jeziku".
Add a comment        
Pon, 19-04-2021, 10:20:10

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2021 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.