Križni putNenad Piskač u svojoj kolumni u Hrvatskom slovu piše o najvećem grobištu našičkoga kraja, Crnom potoku, u kojem je likvidirano nekoliko tisuća vojnika i civila s područja bivše Nezavisne Države Hrvatske. Dugogodišnje vješto prikrivanje navedenog stratišta za trajanja totalitarnog komunističkog režima, potpomognuto sustavnim uništenjem građe koja bi svjedočila o tom stravičnom zločinu otežavalo je mogućnost da se o tome piše i informira šira javnost. Danas kada bi se o tom masovnom zločinu moglo slobodno govoriti, poraditi na utvrđivanju točnog broja žrtava pa i njihovih počinitelja, opet se šuti. "Stoga je pravo pitanje, tko blokira objektivnu i znanstvenu istinu i ovoga, kao i tolikih drugih stratišta? Je li KNOJ (Korpus narodne obrane Jugoslavije) još živ i djelatan?" Kako stvari stoje, reklo bi se da je.(zdk)
Add a comment        
 

 
Milan Orozen AdamičNa 83. Jesenskom međunarodnom zagrebačkom velesajam, koji trenutno traje i kojeg je u utorak otvorio predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić, nastupaju kao i uvijek brojni izlagači iz raznih zemalja. Obzirom da je ove godine zemlja partner Slovenija, uz hrvatske dužnosnike nazočnima se obratio i slovenski veleposlanik Milan Orožen Adamič. No, umjesto nekog prigodnog i prijateljskog govora prema zemlji domaćinu, slovenski veleposlanik dozvolio si je držati lekcije. Tako Dražen Čurić u kolumni u Večernjem listu piše: "Cijenjeni je veleposlanik rekao kako slovenski investitori misle da je Hrvatska neljubazna prema strancima. Zatim je kritizirao Hrvatsku narodnu banku jer, eto, nije sklona ulasku slovenskih banaka koje su, valja podsjetiti, brutalno opljačkale naše štediše. No, slovenski nediplomatski ispad ostao je - kako vidimo - bez službenih reakcija, valjda i zato što dolazi iz zemlje članice EU."
Add a comment        
 

 
HrvatskaU pregledu događanja koja su obilježila prošli tjedan, Đurđica Ivanišević Lieb dotakla se nekoliko tema, od pobjede Blanke Vlašić, kornatske tragedije, pa do odnosa prema prošlosti. U svezi prošlih vremena Đurđica Ivanišević Lieb piše: "Dva razgovora s nekadašnjom predsjednicom Savezne Vlade Milkom Planinc kao da su vratila sav mrak prošlih vremena, oklop ideologije u kojoj zvecka volja za moći. Ne igrajući se Zuroffa i ne optužujući, zapravo je tragična ta laž o neznanju o ratu čijim je sudionikom bila - tim više što su i puno mlađe generacije koje nisu bile politične - znale i za Bleiburg, i za sve ostale strahote koje su se događale, a vrhunska političarka govori o neznanju. Dobro je živjeti u vakuumu, brisati svoju prošlost što mnogi rade, ali gospodari rata i mira možda bi se više od običnih smrtnika trebali sjećati prošlosti, tim više što je ugrađuju i u sadašnjost. Optužbe za bivšu političarku i Simu Dubajića su vjerojatno samo simbolika jednoga vremena, ali mi nažalost kao da živimo u poveznici od Dubajića do Save Štrbca, od »Veritasa« do »Veritasa«, to je preteško naslijeđe za sve generacije.".
Add a comment        
 

 

François MitterrandIz Večernjeg lista prenosimo komentar Milana Ivkošića o izvještavanju medija o uhićenom hrvatskom generalu Anti Gotovini, posebice o iznošenju niza zlonamjernih laži o navodnim presudama protiv generala Gotovine u Parizu. Istina je, pokazalo se, posve suprotna. Prije dvije godine, na sud su dospjeli obavještajci bivšeg francuskog predsjednika Mitterranda, čija je žrtva bio i Ante Gotovina, zbog podmetanja svojim političkim protivnicima. I pored ovih saznanja, brojne gnjusne laži iznesene su u našim tiskovnim medijima i na HTV-u kojima se junak Domovinskog rata general Ante Gotovina želio prikazati francuskim gangsterom. Ivkošić u svojoj kolumni iznosi pozadinu takvih napisa o generalu Gotovini (i cijelom Domovinskom ratu), koji su krenuli dolaskom Račana i Mesića na vlast 2000., i koji su se nastavili i za Sanaderove Vlade. Naravno da demantija pogrešnog iznošenja činjenica ne će biti, pogotovo ne u mjeri u kojoj su vođeni beskrupulozni i zlonamjerni napadi na Gotovinu i Domovinski rat. A te su napade predvodili oni novinari i komentatori koji poput papagaja (tako su ih, naime, njihovi nalogodavci naučili) na svako iznošenje drugačijih stavova od onih koje oni prenose odgovaraju naučenim frazama: "da se opet izvlači teorija zavjere", da su takovi stavovi "za svaku osudu", "da to nije europsko ponašanje", itd. Može se dodati da se svaka laž kad tad razotkrije (što takve novinare ne muči) i da hrvatski narod, protivno njihovom željama, dugo pamti. (djl)

Add a comment        
 

 
Granični prijelaz BreganaIz Večernjeg lista prenosimo komentar Zvonimira Despota na činjenicu da se u Bregani na ulaz u Sloveniju ovaj vikend čekalo i više od šest sati. Despot kao krivca proziva slovensku i hrvatsku stranu: "Slovenci sami sebi zabijaju autogol, makar možda misle da to nama šalju poruku, da nas kažnjavaju zbog političkih nesuglasica i pojedinih animoziteta. Da se razumijemo, nije riječ o svim Slovencima, o čemu i te kako mogu posvjedočiti naši ljudi na granici koji se svakodnevno druže sa svojim susjedima u Sloveniji i kojima je teško palo rušenje mostova. Tu je prije svega riječ o konstantnoj slovenskoj politici prema Hrvatskoj. Ona se vodi slovenskim interesima, a pravo je pitanje što je s našim interesima, tko njih zastupa, i znamo li uopće koji su naši interesi? Ili ćemo svi biti klimoglavci i sljegači ramenima.".
Add a comment        
 

 
HRTMilan Ivkošić podsjetio je čitatelje Večernjeg lista na prošlogodišnji slučaj kada je Vasilj Radić iz okolice Knina napao dva inkasatora HRT-a, Milivoja Perkova i Denisa Bilića. Iako se dvojka dala u bijeg nakon prijetnji kojima ih je obasuo Vasilj Radić, ovome to nije bilo dosta već je s dva metka iz pištolja u leđa pogodio Denisa Bilića. Što se suda tiče, Radić je oslobođen optužbi za pokušaj ubojstva, te je dobio svega tri godine i deset mjeseci zatvora. No, tu nije kraj nevjerojatnog slijeda događaja koji prati ovaj slučaj. Naime, Milivoj Perkov i Denis Bilić od HRT-a su dobili otkaze: "Znate li što je Šprajcov HRT učinio svojim inkasatorima Perkovu i Biliću, čijeg ubojicu u pokušaju i kaznu koju je dobio nikad nije problematizirao? Nekoliko mjeseci nakon što je na njih pucano, na HRT-u su dobili otkaz! Danas su teška sirotinja i psihijatrijski pacijenti!". Postavlja se pitanje kakva je civilizacijska razina onih koji su dali otkaze ljudima koji su skoro izgubili život skupljajući sredstva za njihovu plaću? Ne bi li oni trebali letjeti s HRT-a naglavačke, a pod hitnim postupkom uz isprike vratiti Milivoja Perkova i Denisa Bilića? Naravno da bi, ali za to bi određenu civilizacijsku razinu trebali imati oni koji o tome odlučuju. (mm)
Add a comment        
 

 
Nadogradnja na HvaruDražen Ćurić u Večernjem listu piše o licu i naličju dviju hrvatskih "moralnih vertikala" koje se ovih dana povlače po stranicama tiska: "Predsjednik Hrvatskoga helsinškog odbora Danijel Ivin vrlo se ozbiljno – sumnjiče ga – bavio financijskim malverzacijama, a ugledni povjesničar književnosti prof. dr. Slobodan Prosperov Novak nadogradio je, čini se, na Hvaru kuću bez ikakvih dozvola". Što se tiče naličja možemo samo kao i Ćurić konstatirati činjenice, dok kada govorimo o licu ne dijelimo baš njegovo mišljenje da su HHO, Ivin i Prosperov-Novak nevladina udruga odnosno intelektualci s integritetom. Zbog toga nam vjerojatno saznanja kako Ivin i Prosperov-Novak privatno izvode radnje koje se ne mogu opravdati ne čine posebno iznenađujućim. Naime, obično su način na koji netko djeluje bitno ne razlikuje između profesionalnog i privatnog života. Razlozi zbog kojih su HHO i njegovi predsjednici, ili primjerice Prosperov-Novak, visoko kotiraju na hrvatskoj javnoj sceni prvenstveno su političke naravi, i posljedica su specifičnih hrvatskih prilika u kojima je jugoslavenska komponenta još uvijek vrlo jaka. Integritet steknut na iskorištavanju ovakvih društvenih prilika stoga nije integritet, već politička podobnost. (mm)
Add a comment        
 

 

Vojno groblje na Mirogoju 1945. Tihomir Dujmović vrlo je rječito neki dan komentirao nevjerojatnu činjenicu da prvo Račanova, pa sada i Sanaderova Vlada, odbija u Hrvatsku prenijeti posmrtne ostatke hrvatskih vojnika i civila ubijenih u Sloveniji nakon kraja 2. svjetskog rata.  Dujmović istovremeno dobro primjećuje kako se zakon šutnje o masovnim zločinima nakon 2. svjetskog rata još uvijek provodi na svim razinama društva, i to više od 62 godine nakon što su ti zločini počinjeni: "Sjećam se TV snimke kako Manolić trči na sud dati iskaz u vezi sa spoznajama o zločinima u Gospiću ovog rata, ali nema tog trka niti kakvog iskaza, ni njega ni nekog drugog partizana, o mariborskom pokolju. Samo omerta! Makar nigdje na kugli zemaljskoj na jednome mjestu ne leži toliko smaknutih Hrvata kao u Sloveniji. I za to grobište i za tu tajnu ne pokazuje interes ni hrvatska država, ni famozno istraživačko novinarstvo, ni udruge za zaštitu ne znam kakvih prava." Čini se da prešućivanje i skrivanje hrvatskih žrtava u Sloveniji i Hrvatskoj koje su zakopane u brojnim masovnim grobnicama najbolje oslikava svu lažnost i trulost vrha društvene piramide u Hrvatskoj. Taj vrh ne čine predstavnici nekakve građanske ili napredne opcije koja teži europskim standardima, i sl., kako si često vole tepati. To su ljudi koji su u mnogim slučajevima dovedeni na vlast, odnosno odgojeni od strane jugoslavenskog-komunističkog sustava, te danas kao i prije ne zaziru od činjenja stvari koje nisu ništa drugo nego civilizacijska sramota. (mm)

Add a comment        
 

 
Pitanje"Postojala je tendencija da se metodama koje bi se teško mogle nazvati demokratskima smanji udio Srba u policiji. To je dobrim dijelom i ostvareno ... Isto je tako točno, a ja sam to već i javno rekao, da su vlasti nove hrvatske države povlačile neke poteze koji su, objektivno gledano, gurali Srbe u hrvatskoj u naručje Miloševića i njegove velikosrpske politike." Osim što prenosimo ovu izjavu postavljamo u ovom uvodu i pitanje čija bi ona mogla biti? Po sadržaju, reklo bi se da ju je izrekao neki srpski političar. Tek kvalifikacija da je Miloševićeva politika bila velikosrpska otkriva da se ipak vjerojatno radi o hrvatskom političaru. Kojem, može se saznati u nastavku...
Add a comment        
Sub, 24-10-2020, 10:56:52

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.