Zapadni BalkanNakon što je 8. svibnja Tomislav Nikolić, zamjenik Vojislava Šešelja, izabran za predsjednika srbijanskog parlamenta, Vijeće Europe za predsjedavajućeg je dobilo Vuka Draškovića. S portala Hrvati AMAC prenosimo zanimljiv komentar ovih činjenica, iz kojeg u uvodu izdvajamo: "Sada, kad stranka koja okuplja sve ideologe, stratege i taktičare nedavnog balkanskog rata zasjeda na čelo države, europski političari besramno izjavljuju kako nema smisla uvoditi sankcije jer to samo može "penalizirati" stanovništvo a problem je u krivom rukovodstvu! Kao da je to rukovodstvo došlo na čelo države dekretom a ne na izborima! Europska politika nije dovoljno slijepa a ni glupa da ne shvaća kako Srbija i njezino stanovništvo ovakvu europsku politiku zapravo doživljavaju kao potvrdu ispravnosti svojeg puta. Ali, nakon deset godina umiljavanja, nakon izbjegavanja da se"popu kaže pop" i da se u Haag dovedu i Blagoje Adžić i sva ta bulumenta srpskih fašista, uz pomoć Carle Del Ponte i najvjerojatnije britanskih instruktora srpska je politika gotovo amnestirana od svega što se dogodilo u posljednjih petnaest godina.".
Add a comment        
 

 
MirogojIz Večernjeg lista prenosimo kolumnu Tihomira Dujmovića iz njegovog slijeda kolumni Vrijeme apsurda. Autor uspoređuje medijsko izvještavanje koje je pratilo nedavnu smrt Ivice Račana, kao i ranije preminulih komunističkih vlastodržaca na čelu s Titom, s načinom na koji su mediji propratili smrt prvog hrvatskog predsjenik dr. Franje Tuđmana i najznačajnijeg ministra obrane Republike Hrvatske Gojka Šuška. Dok se prema prvima odnose s punim poštovanjem, prešućujući njihove grješke i zločine, kod ovih drugih se odmah tražila "povijesna istina", zapravo, tražile su se, i izmišljale, nevažne i negativne strane, kako bi se umanjile njihove zasluge za stvaranje hrvatske države. Posljedica je to nikad provedene lustracije. Tako se i događa da nam, primjerice, udžbenici povijesti izgledaju kako izgledaju, da se na istu razinu (ili još gore) dovode promjena imena nogometnog kluba (kojem je, usput, promijenjeno ime i 1945., bez da se itko smio usuditi protusloviti, o čemu se, naravno, ne piše u tim udžbenicima) i činjenica kao što je stvaranje samostalne države Hrvatske nakon gotovo 9 stoljeća. (djl)
Add a comment        
 

 
Ivica RačanU svojoj redovitoj kolumni u Hrvatskom slovu, urednik Nenad Piskač u zadnjem broju piše o preminulom šefu SDP-a, Ivici Račanu. I on se slaže sa ostalima koji, prije svega, o Račanu govore kao o velikom taktičaru. Zato je i uspio "prepjevati komunističku partiju Hrvatske (SKH) u socijaldemokratsku (SDP)", a svoju odlučnost demonstrirao je i "kad je 2000. ponovo došavši u izvršnu priliku, proveo brzu i temeljitu lustraciju državotvornih snaga u svim segmentima hrvatskoga društva, kakva se ne pamti ni u jednoj postkomunističkoj državi ("opasna namjera" iz 1990., uz njegovu totalnu suradnju s Haagom i opskurne Deklaracije o suradnji od 2000. postala je "zločinačka organizacija"). Tim je taktičkim potezima odlučno poništio demokratske dosege iz razdoblja 1990. - 2000."
Add a comment        
 

 

KaranfilS malim zakašnjenjem prenosimo kolumnu Milana Ivkošića od 3. svibnja iz Večernjeg lista. Kolumna se osvrće na tradicionalnu prvosvibanjsku proslavu u Maksimiru, baveći se stanjem na hrvatskoj sindikalnoj sceni. Posebno nam se čini zanimljivim zaključni dio kolumne u kojem stoji: "One (prvosvibanjske proslave, op. ur.) nisu prosvjed protiv radničkog ropstva nego pomirenje s njim, pristanak na obredno svakogodišnje okupljanje oko državno-sindikalno-tajkunskog kazana. Tako se siromaštvo njeguje kao nacionalna religija, u kojoj od radničkog nezadovoljstva sindikati najbolje štite političare i kapitaliste s kojima za radništvo priređuju prvosvibanjski ritual poniženja u redu za grah. Stoga nije čudno što je broj članova sindikata pao sa 60 posto na 35 posto zaposlenih, to jest što milijun zaposlenih nije ni u jednom sindikatu! Kad je, uz potporu i poticaj iz Europe, prije desetak godina trebalo rušiti Tuđmana, sindikati su bili iznimno ratoborni, ali otkad već sedam godina nema Tuđmana a Hrvatsku vode lakeji Europske unije koji su zemlju otvorili za grabežljivi zapadni kapital, sindikati su izgubili glavni razlog postojanja, jer im do radnika ionako nikad nije bilo stalo!".

Add a comment        
 

 
CvrčakIz Hrvatskoga slova prenosimo članak Zorana Vukmana koji daje svoje viđenje objave dokumenata s Brijuna. Primijećuje dobro da je: "Teško pretpostaviti da bi se u jednoj normalnoj zemlji i stabilnoj demokraciji, s narodom koji ima povijesnu i političku samosvijest i zrelost, mogli po medijima i sudištima razvlačiti dokumenti od najveće povjerljivosti i važnosti kao što je to za nas tzv. brijunski transkript. "A za samu činjenicu da je zvučni zapis s brijunskog sastanka emitiran na televiziji kaže da je: "skandalozna, u pravnom i moralnom smislu, a još je skandaloznija činjenica da je mogao biti krivotvoren!" Na kraju ostaje pitanje: "Laž na laž, afera na aferu, frustracija na frustraciju – vjeruje li više itko u nešto čisto, vjerodostojno, solidarno, čovječno?"
Add a comment        
 

 
Gerhard SchröderU Hrvatskoj se kako izvještava Hrvatski list državna odličja i dalje dijele vrlo olako. No, posebnost današnje situacije je da se najveća hrvatska odličja daju i onima koji su bili izričito protiv Hrvatske, poput Gerharda Schrödera. Njega je predsjednik Stjepan Mesić odlikovao Veleredom kraljice Jelene s lentom i Danicom za "zasluge u promicanju hrvatskih interesa". Ostaje pitanje o kojim se to zaslugama radilo kad je poznato da je Schröder kao socijaldemokrat bio među onima koji su stalno ponavljali: "da je Bonn prerano priznao Hrvatsku i Sloveniju. A to je bilo poslije vukovarske tragedije". No, možda je to odličje zaslužio za vrijeme Račanove vlade kada je rekao "kako Gotovinu nije moguće pronaći jer nije u Hrvatskoj". No, on nije rekao primjerice da Gotovinom slučaju ne treba pristupati jednako kao i slučajevima Karadžića i Mladića. Zato nije baš jasno čime je to točno Schröder zaslužio tako visoko odličje u povodu 15. obljetnice hrvatske neovisnosti. (zdk)
Add a comment        
 

 
ivanmikelic_sIz Glasa Koncila koji izlazi 6. svibnja prenosimo komentar Ivana Miklenića. Komentar se izravno odnosi na program zdravstvenog odgoja udruge GROZD i njegov tretman u hrvatskim medijima. Naglasak komentara je, međutim, na mnogo općenitijoj temi, na netolerantnosti, nedemokratočnosti i agresivnosti pojedinih interesnih skupina - udruga u Hrvatskoj, onih koje zastupaju ideje i programe koje podržava manjina hrvatskog društva, prema stajalištima, programima i zamislima onih koje podržava ogromna većina hrvatskih građana. Ta se, nažalost glasna,  manjina, budući da ne može osigurati dovoljnu podršku za svoja djelovanja među građanima Hrvatske (osim,  naravno, u prevladavajućoj većini medija), služi obmanama i lažima kako bi promicala zamisli svojih nalogodavaca, iz Hrvatske i svijeta i diskreditirala stavove i programe onih koji drugačije misle.
Add a comment        
 

 
Ivo SanaderIz Večernjeg lista prenosimo kolumnu Tihomira Dujmovića na temu hrvatske ljevice. Autor raspravljajući ovu temu zaključuje kako hrvatska ljevica posve vlada hrvatskim medijskim prostorom, i postavlja si retoričko pitanje o njoj: Kako živjeti u državi koju ne voliš, koju nisi sanjao? U samom uvodu komentara Dujmović piše: "Može li sadržajno hrvatska država preživjeti medijske ratove ljevice i onoga što zovemo desnim ili će apsolutna pobjeda medijske ljevice koja je na vidiku, od dugo sanjane hrvatske države napraviti običan zemljopisni pojam? U tom ratu do zadnjeg daha, Sanader se odlučio za treći put i vodi Hrvatsku u Uniju igrajući "va banque" i, uspije li, kapitalno će se uzvisiti iznad ovoga ideološkog pokolja koji traje i prenijet će državu u okvir u kojem će se barem oružje morati ostaviti na ulazu! Malo?". Mi bi ovdje rekli kako se teško složiti s tvrdnjom da je jedino rješenje koje je Sanader imao na raspolaganju bila igra "va banque". Dojma smo da se hrvatski premijer barem djelomično držao obećanja s kojima je došao na vlast da bi danas imao koji gol prednosti.
Add a comment        
 

 
SECCP - kartaIz Hrvatskoga slova prenosimo komentar urednika, Nenada Piskača, koji se ovaj put osvrće na skorašnje pristupanje Hrvatske SEECP-u te na politiku predsjednika Mesića za koju kaže: "Cilj mu je bio i tijekom dva mandata ostao, locirati, uhititi i transferirati demokratsku Hrvatsku u laboratorij Carle del Ponte, a nelustrirane i amnestirane komunističke snage proglasiti demokratskim, kako bi tek oslobođenu Hrvatsku lakše vratili u neprežaljenu Jugoslaviju "drugarica i drugova". Njima je Hrvatska zamisliva samo kao nesamostalni dio ("parče") neke neprirodne tvorevine."
Add a comment        
Uto, 26-05-2020, 06:51:43

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.