MesićIz Hrvatskog slova donosimo urednički komentar Nenada Piskača o fenomenu trenutne postizborne situacije u Hrvatskoj. Piskač komentira kako se slična stvar dogodila i na prethodnim parlamentarnim izborima 2003. godine. Naime, HDZ je i tada dobio relativnu većinu, no Račan je priznao pobjedu, iako je HNS-ova Vesna Pusić i tada – kao i sad, tražila formiranje Vlade ljevice. No u odnosu na prošle izbore postoji ipak i značajna razlika. Za razliku od birača koji su tada odlučili tko će preuzeti vlast, ovog je puta dirigentsku palicu u svoje ruke preuzeo predsjednik Mesić, a nama ostaje da vidimo kako i na koji način će izvedbu privesti kraju. "U trenutku dok ovo pišem, stvaraju se, dakle, dvije vlade, premda izborni pobjednik ima deset mandata više od izbornog gubitnika. Milanović za razliku od Sanadera ne dobiva potporu i čestitke inozemnih čimbenika. Bit će da vani ipak priznaju temelje izborne matematike. Njegova je jedina potpora Mesićev zabrinuti politbiro s Pantovčaka, koji mimo izbornih rezultata zahtijeva „vjerodostojan dokaz o parlamentarnoj većini“." Može se još dodati kako čestitke inozemnih čimbenika, odnosno njihova glasno iskazana volja, odista mogu biti odlučujući faktor koji će konačno presuditi tko će biti novi mandatar hrvatske Vlade. Kako na sramotu nacije, tako kao i potpuno nepotrebni dug koji će trebati četiri godine vraćati.(mm)
Add a comment        
 

 
zerpS portala Liderpress.hr donosimo komentar Tončija Tadića o problematici proglašenja zaštićeno ekološko ribolovnog pojasa od strane države Hrvatske. Taj je fenomen sad već postao «vrući krumpir», odnosno svojevrsna kušnja za svaku hrvatsku vladu, pa i za onu buduću koja nikako da dobije mandatara. Tadić između ostalog iznosi temeljne definicije i načela Međunarodnog prava kako bi se u spomenutu tematiku moglo ući dublje i argumentiranije. Također spominje kako je u Saboru prošao njegov prijedlog o proglašenju gospodarskog pojasa iz 2001. godine: "Saborska rasprava o mom prijedlogu iz ožujka 2001. provedena je 9. srpnja 2001., ali unatoč suglasnosti svih da treba proglasiti gospodarski pojas, prevladalo je mišljenje da će to narušiti naše odnose s Italijom i s EU. Glasovanja o tom prijedlogu uopće nije bilo! O njemu se raspravljalo u Saboru i u listopadu 2003., ali je umjesto gospodarskog pojasa proglašen tzv. Zaštićeni ekološko ribolovni pojas ZERP. Zašto? Zato da Talijani ne bi shvatili kako proglašavamo gospodarski pojas - nego njegovu imitaciju s istim ciljevima!? S time da na Međunarodnom sudu pravde moramo dokazivati da je to isto što i gospodarski pojas kako bismo ostvarili ista prava. ZERP ima sadržaje gospodarskog pojasa, ali prema odluci Sabora obuhvaća samo morsku vodu, a ne i morsko dno i podzemlje (kao gospodarski pojas!), tj. ne preklapa se s epikontinentalnim pojasom, pa je radi tog propusta moguće da razgraničenje ZERP-a možda neće slijediti crtu sredine".
Add a comment        
 

 
MiklenićIz Glasa koncila prenosimo komentar Ivana Miklenića, koji se upustio u kratku, ali zanimljivu analizu podataka o tome koliki je broj onih u Hrvatskoj koji nisu željeli iskoristiti svoje građansko pravo i izaći na birališta. Miklenić navodi neke od mogućnosti uzroka takvog ponašanja, među kojima je po njemu svakako najznačajnije općim razočaranjem građana u političke opcije i ljude koji iza njih stoje: "Objektivni promatrač vrlo lako može naći brojne važne i velike zamjerke svim strankama i opcijama, a ponajprije im se može prigovoriti da se premalo zalažu za konkretno opće dobro hrvatskih građana i da se premalo mijenjaju, premalo poboljšavaju, premalo lišavaju partitokratskih i podobničkih manira. Oni pak koji su izišli na izbore - a koji se ne ubrajaju u zaljubljenike svojih stranaka i opcija (takvi zbog toga nisu ni sposobni vidjeti njihove slabosti te im uvijek daju svoj glas) - uvelike su se poslužili onima najjačim, što im naše izborno zakonodavstvo omogućuje, a to je da budu protiv, da dadnu svoj glas tako da bude protiv stranke ili opcije koja im je antipatična ili opasna".
Add a comment        
 

 
partizaniIz prošlog Hrvatskog slova prenosimo komentar Mladena Pavkovića koji se zapitao kako je moguće da se istodobno dok smo se prije nekoliko dana prisjećali žrtava Vukovara i Škabrnje, u Karlovcu u povodu 65. obljetnice utemeljenja 1. korpusa narodonooslobodilačke vojske Hrvatske održava partizansko okupljanje. Proslava obljetnice ljudi koji su nakon Drugog svjetskog rata počinili zločin i masakr nad hrvatskim narodom i koji se više gotovo uopće ne spominje, dok se s druge strane čak i upitni pojedinačni incidenti iz Domovinskog rata stavljaju pod povećalo javnosti i seciraju do najsitnijih detalja. "I dok smo se ponovno prisjećali okupacije Vukovara i Škabrnje, u subotu, 17. studenoga, u Karlovcu su bivši partizani slavili i pjevali «po šumama i gorama», mahali crvenim petokrakama i poput predsjednika Mesića vikali «smrt fašizmu, sloboda narodu». Također su uzdizali JNA, jer nas je ta armija «oslobodila» 1945. Međutim, nitko nije rekao da je to ista armija koja je u velikosrpskoj agresiji počinila i stravične zločine, od Vukovara do Škabrnje, i to – s petokrakom na čelu! Bivši karlovački partizani uvjereni su kako ta petokraka nije ista kao i ona iz 1991.!? Ista je, samo je tada nisu nosili Tito, Bakarić, Mamula, Holjevac, Končar, Pijade i drugi, već Kadijević, Mladić, Šešelj, Šljivančanin, Vasiljević, Adžić i drugi. Mesić je na toj proslavi rekao da je «bilo zločina i na partizanskoj strani, ali to ne smije smetati čistoći antifašističke borbe»".
Add a comment        
 

 
partizaniIz Hrvatskog slova donosimo urednički komentar Nenada Piskača, u kojem autor, igrajući se s brojkama zapitao koga ili čega se iz svoje dalje i bliže prošlosti Hrvatska zapravo stidi, a kog poštuje. Tako konstatira da bez obzira na 450 000 pobijenih neposredno prije završetka drugog svjetskog rata (što predstavlja desetinu današnje hrvatske populacije), danas u Lijepoj našoj, šezdeset godina nakon završetka rata ogroman broj ljudi za svoje "zasluge" prima partizanske mirovine: "Ukupno 85.358 mirovina pripada umirovljenim pripadnicima različitih sustava totalitarnog komunističkog režima. Nad njihovim se mirovinama nije provodila nikakva revizija. Nitko ih ne proziva zbog nekoliko zajedničkih zločinačkih pothvata. Istodobno u rujnu 2006. bilo je 44.127 mirovina hrvatskih branitelja i 11.289 mirovina pripadnika Hrvatske vojske. I ti umirovljenici dio su zajedničkog zločinačkog pothvata. Kako je moguće da u Hrvatskoj poslije 60 godina ima više mirovina partizanskih provoditelja zajedničkih zločinačkih pothvata, negoli nedavno završenoga hrvatskog obrambenog oslobodilačkog Domovinskog rata koji je „na ovim prostorima“ trajao dulje negoli Drugi svjetski rat?".
Add a comment        
 

 
izboriIz Večernjeg lista donosimo komentar Milana Ivkošića u kojem se osvrnuo na nekoliko detalja vezano uz parlamentarne izbore održane ove nedjelje u Hrvatskoj. Tako Ivkošić smatra da apsolutnog izbornog pobjednika nema jer se Hrvati u ovom trenutku ne osjećaju pobjednički, a i zato jer je ponuđeni izbor bio prilično loš. «Izuzmemo li nekoliko novih lica, svi sudionici ovih izbora, i kao stranke i kao pojedinci, već su se iskušali. Iskušali su se i u obećanjima koja nisu ostvarili. Iskušali su se i u uveličavanju ostvarenoga. Iskušali su se i u međusobnim optužbama za silne grijehe koje se ni jedni ni drugi nisu usudili sankcionirati ili to nisu htjeli. Iskušali su se i u nedjelotvornu rješavanju i u vještini umanjivanja glavnih problema – nekonkurentna gospodarstva, mnoštva nezaposlenih i golema vanjskog duga. Nijedna od dvije velike stranke uoči ovih izbora nije bila dovoljno jaka za osobitu premoć niti previše slaba da bi doživjela teži poraz».
Add a comment        
 

 
KadijevićIz Večernjeg lista prenosimo kolumnu Milana Ivkošića, u kojoj autor komentira slučaj Veljka Kadijevića, kojeg ne samo da Haaški sud kazneno ne goni, već uljuljkan u sigurnosti svog toplog doma kojeg su mu tako velikodušno ponudili Rusi, arogantno i nadmoćno daje izjave i baca floskule srpskim, a i hrvatskim novinarima. Kako drugačije shvatiti Kadijevićevu izjavu «kako ga u Hrvatskoj smatraju zločincem zato što je branio Jugoslaviju, a za srpske je nacionaliste veleizdajnik jer nije uništio Hrvatsku a mogao je». U nastavku teksta, Ivkošić citira londonskog povjesničara Marka Attilu Hoare, koji je i sam bio u haaškom istražiteljskom timu, a za tu odluku Carle del Ponte da se Kadijeviću ne sudi, našao je ovu usporedbu: "Bilo bi to kao da je Hitler kažnjen, a da su Himmler, Göring, Goebbels, Keitel i Jodl pušteni da prođu nekažnjeno." Ovdje spominjemo kako se više o razmišljanjima Marka Attila Hoarea može pročitati iz razgovora koji smo u travnju prenijeli iz Slobodne Dalmacije - "Carla del Ponte zaustavila je optužnicu protiv jugo-vrhuške ".(mmb)
Add a comment        
 

 
MesićIz prošlog broja Hrvatskog slova donosimo komentar Zorana Vukmana o pozadini predizbornih aktivnosti predsjednika Mesića, posebice njegovo ponašanje i odnos prema Crkvi, koji bi se prije mogao nazvati kavanskim nego diplomatskim. Vukman smatra kako je prava intencija da se dođe do revizije međunarodnih sporazuma između Svete Stolice i Hrvatske, prvenstveno u smislu vjeronauka i vojnog ordinarijata. Kad bi se zagreblo još malo dublje ispod površine, lako bi se iščitale i Mesićeve «skrivene» namjere aktivnog sudjelovatelja u pred i post izbornim zbivanjima i kuhinjama: "Zapravo, njegova arbitraža i miješanje u izbore je po sebi već skandalozno, no on je i dalje nedodirljiv u domaćim medijima. Njegov stil sve više podsjeća na stil venezuelanskog predsjednika Chaveza. Posebno u odnosu prema katolicima i Crkvi podsjeća na Chavezovu rogobatnost, ali i po osebujnom šeretskom shvaćanju demokracije. S američkom politikom uvijek je tako: dok im je južnoamerički Chavez glavni neprijatelj, balkanski im je Chavez „na ovim prostorima“ najvažniji prijatelj".
Add a comment        
 

 
MladićIz Hrvatskog slova prenosimo članak Mladena Pavkovića, u kojem se postavlja pitanje kako je moguće da pripadnici zločinačke Vojske Republike Srpske, ne samo da do današnjeg dana nisu osuđeni za svoja nedjela, nego ih se u Republici Srpskoj još uvijek slavi kao hrabru i pobjedničku vojsku. "Prije petnaest godina (1992.) osnovana je Vojska Republike Srpske (VRS), koja je naslijedila agresorsku JNA. Djelovala je sve do 2005. U tom razdoblju njezini su pripadnici počinili strašne zločine, od kojih je jedan od najtežih onaj u Srebrenici. U Republici Srpskoj i danas se njome ponose. Imala je čak 70 generala. Svi oni trebali bi biti optuženi i odgovarati za zlo koje su učinili muslimanskom i hrvatskom narodu. Zasad su optuženi i osuđeni tek neki. Ratko Mladić još je na slobodi. Tko su ratni generali VRS? Ne treba prepustiti zaboravu njihova imena, a još manje njihova zlodjela. Sve su to bivši aktivni pripadnici JNA koji su pristupili VRS – dragovoljno. Najznačajniji je Ratko Mladić koji je obavljao dužnost zapovjednika Glavnog štaba".
Add a comment        
Sub, 24-10-2020, 03:07:26

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.