ItalijaIz tjednika Fokus donosimo komentar autora Jadranka Bandova o moliškim Hrvatima koji u Italiji nemaju položaj nacionalne nego samo jezične manjine, te su iz tog razloga pristupili Savezu hrvatskih zajednica što bi im trebalo osigurati bar malo izdašnija financijska sredstva za rad na očuvanju vlastite kulturne baštine. Izdvajamo: "Na kulturnom planu nastoje se organizirati koliko mogu. Iznimno puno im znači tiskanje knjige «Hrvati u Trstu» na talijanskom jeziku, kako bi Talijanima neposrednije predstavili hrvatsku nazočnost. Naime, Hrvati kao autohtona skupina u Trstu žive duže od trista godina i to se mora respektirati. Isto tako u Rimu imamo Hrvatsku zajednicu Svetoga Jeronima čiji su korijeni stari preko pet stotina godina, a slično je i u Padovi. Dubravka Čolak je predsjednica Hrvatske zajednice u Venetu, najmlađe hrvatske udruge u Italiji koja se odnedavno priključila Savezu hrvatskih zajednica. Dakle, tršćanska je situacija slična onoj moliškoj, što se tiče autohtonosti, iako je nastala u drugim povijesnim uvjetima, potvrđujući kako su Hrvati tamo od davnina, a ta je tematika dokumentirana upravo u izašloj prvoj monografiji na talijanskome jeziku".
Add a comment        
 

 
BushIz Hrvatskog slova donosimo komentar Zorana Vukmana koji je u njemu iznio svoja razmišljanja o neobičnosti proturječnih rezultata raznoraznih anketa kojima se ispitivalo javno mijenje u svezi dolaska američkoga predsjednika Busha u Hrvatsku. Izdvajamo: "Rezultati dovode do kontraditornih zaključaka: ako većina ispitanika drži da smo u odnosu s SAD-om podređeni, i da je američka politika vrlo negativna, ako je trećina neodlučna i nezainteresirana, a tek njih 12 do 18 posto ima o svemu tome pozitivno mišljenje, kako je moguće da većina građana podržava dolazak G. Busha!? Što to govori o našim građanima nego da su vrlo neprincipjelni, da su odlučili prikloniti se sili iako o njoj imaju negativan stav? Zar su toliko fatalistični ili apatični pa misle da se ništa ne može učiniti, ili se drže gole pragmatike pa misle da će to za Hrvatsku biti korisno, makar i s đavlom tikve sadili?"
Add a comment        
 

 
mačka i mišSlovenski premijer Janša ne isključuje da će Slovenci na referendumu odlučivati o potvrdi, odnosno ratifikaciji sporazuma o pristupanje Hrvatske u EU, osobito ako do tada ne budu riješena otvorena granična pitanja. Spomenuta mogućnost referenduma, najbolji je pokazatelj koji su zapravo glavni i pravi ciljevi slovenske politike, zamaskirani ispod priča o ZERP-u i tri slovenske ribarske koče, iako je svima i malo upućenijima u čitavu problematiku cijela pozadina slučaja već odavno poznata. No, ako se ubzir uzmu posljednji (ali i mnogi prethodni) potezi hrvatske političke elite u smislu nikakve ili nedostatne angažiranosti po pitanju zaštite nacionalnih interesa, postavlja se pitanje zašto se na kraju krajeva Slovenci i ne bi ponašali upravo ovako kako se ponašaju. Jer, koje su to poruke koje povlačenjem svojih defanzivnih i pretjerano pomirljivih poteza, hrvatska Vlada svim svojim susjedima, a ne samo Slovencima zapravo šalje? Poruka je jasna. Tražite i dati će vam se! Na žalost, većina pripadnika hrvatske političke pozicije i opozicije ne pokazuje i ne obećava da su sposobni za velike odluke i uspostavu bilo kakvoga reda u vlastitom dvorištu. Podsjećaju zapravo na bijesne mačke koje su previše zauzete vlastitim okršajima, a da bi primjetile što se oko njih događa. A dok mačke spavaju, miševi kolo vode.(mmb)
Add a comment        
 

 
del PonteŠvicarska vlada zabranila je Carli del Ponte da u nedjelju u Milanu predstavi svoju kontroverznu knjigu «Lov, ja i ratni zločinci», u kojoj govori o svojem radu na dužnosti glavne tužiteljice na Međunarodnome kaznenom sudu za bivšu Jugoslaviju! U spomenutoj knjizi del Ponte je kao u svojevrsnom nastavku svojega «rada» na ICTY-u, iznijela niz neistina i dvojbenih, paušalnih i spornih ocjena o Domovinskome ratu, čime je nastavljen opći trend ne samo pokušaja da se izjednače agresor i žrtva, već korak dalje, odnosno, pretvaranje žrtve u agresora. Očito je zaključila kako se i ova spomenuta optužnica, kao i mnoge prije nje koje su podignute protiv hrvatskih branitelja temelji na tolikom broju iskonstruiranih, neistinitih elemenata i podvala, da joj treba «vanjska pomoć» u svakom obliku. A da je tome tako, najbolje pokazuju i jučerašnji izvještaji sa sudskog procesa u Haagu, gdje je Gotovinina obrana, predvođena Mišetićem, u dugotrajnoj, ali preciznoj prezentaciji sudskom vijeću, rabeći originalni i nemontirani materijal od kojega je nastao film “Oj Krajino” Zastava-filma, pokazala kako je tvorac filma manipulirao i namontirao ovaj “dokazni” materijal tužiteljstva. Zato, prvenstveno njima možemo uputiti svoju zahvalnost na naporima i profesionalizmu koje ulažu kako bi se svaki svjedok tužiteljstva i njihovi zlonamjerni iskazi razbili u komadiće. No, ovoga puta, čestitke ćemo uputiti i švicarskoj vladi koja bi svojim potezom prema vlastitoj veleposlanici del Ponte, kojim joj je zapravo upućena i opomena pred isključenje, trebala postati i biti primjerom mnogim svjetskim vladama i dužnosnicima o tome kako se i na koji način vodi pravedna i neutralna međunarodna politika.(mmb)
Add a comment        
 

 
TitoIz Hrvatskog slova donosimo urednički komentar Nenada Piskača na temu nedavno obnovljene Titove galerije na Brijunima, kao jasnog znaka nedopustive sinergije komunizma i liberalizma koji vlada u Hrvatskoj. Izdvajamo: "Titoistička izložba je „otvorena u svibnju 1984.“, kad je vrijedila totalitarna komunistička parola „i poslije Tita – Tito“. Da je riječ o nečemu navodno kulturološki nezaobilaznom i civilizacijski pozitivnom, govori i ovaj citat: „Jer, kako je prije godinu i pol rekao autor teksta u svojevrsnom vodiču kroz izložbu, danas pokojni Anton Vitasović, 'doći na Brijune, a ne vidjeti fotoizložbu o Titu isto je kao doći u Rim, a ne vidjeti Papu'“! Prisjetimo se o trećoj obljetnici smrti da je papa Ivan Pavao II u odnosu na Tita daleko zaslužniji za međunarodno priznanje države Hrvatske (i Slovenije i BiH), ali nijedna se hrvatska javna ustanova nije odvažila izdvojiti pola milijuna kuna za galeriju i fotoizložbu o pet papinih pastoralnih pohoda hrvatskim katolicima, tri u Hrvatskoj i dva u Bosni i Hercegovini".
Add a comment        
 

 
Poruka"Ubijenom svećeniku mediji dakle nisu pristupili kao žrtvi nego kao krivcu preduhitrivši svaku službenu istragu i stvarajući gotovo dojam u javnosti da je svećenik takvu smrt i zaslužio" - piše Ivan Miklenić u Glasu Koncila vezano uz ubijenog svećenika Josipa Rafaja. Može se postaviti pitanje kakvu poruku nam daje ovakvo novinarstvo? Odgovor se nameće sam po sebi, i nema naravno nikakve veze sa župnikom iz Generalskog Stola. Naime, svećenici su opet za neke postali klasni neprijatelji s kojima se treba obračunati svakom prilikom i u svakom pogledu. Nekad se to radilo za potrebe komunistički vlastodržaca, a danas se to radi za potrebe onih kojima je transparentnost svaka druga riječ. O opsezima medijske kampanje najbolje svjedoči još niz primjera o izvještavanju hrvatskih tiskovina unazad tjedan, dva vezanim uz Katoličku crkvu u Hrvata, a koje je Miklenić prikupio u uredničkom komentaru koji se može pročitati u nastavku.(mm)
Add a comment        
 

 
BraniteljiS internetskih stranica www.hdpz.net donosimo komentar Alfreda Obranića, predsjednika Hrvatskog društva političkih zatvorenika, koji se osvrnuo na neospornu povezanost sporta i domoljublja, ali i na neke negativnosti vezane uz tu tematiku, primjerice krajnje neprimjerenu konstantnu zastupljenost svih sportskih događaja u medijima u odnosu na medijsku prisutnost ratnih heroja i junaka koje gotovo uopće i nema. "Pitam, kojemu su to poginulom ili ranjenom vitezu Domovinskog rata ti isti mediji posvetili toliko vremena, pažnje i, na koncu - novca? Niti jednom! Blago Zadro, Andrija Matijaš Pauk, Marko Babić i stotine heroja koje ne mogu sve pobrojiti, bili su spomenuti na toj istoj HTV kao trećerazredni nogometaši. Kakav je to sustav vrijednosti uspostavljen u toj državi Hrvatskoj?"
Add a comment        
 

 
Operacija OtkosIz Hrvatskog lista donosimo komentar Tomislava Držića o nedavno izrečenim tvrdnjama generala Stipetića u emisiji Latinica, a o pokojnome ministru obrane Gojku Šušku. Stipetić je na određeni način opet potvrdio mogućnost postojanja takozvane dvostruke crte zapovjedanja, potkrepljujući to primjerom neobjašnjivo otkazane akcije Otkos, kojom je u prosincu 1991. godine po njegovim riječima trebala biti oslobođena zapadna Slavonija. Izdvajamo: "Konačno smo naišli na vjerodostojni dokument iz kojeg se vidi da je general zbora Anton Tus, tada zapovjednik Glavnog stožera, izdao strogo povjerljivu zapovijed o prestrojavanju postrojbi na druge zadatke. Samo ta zapovijed koju je u prosincu '91. iz Glavnog stožera primilo svih pet zapovjednika slavonskih brigada pobija od riječi do riječi baš sve što je u 'Latinici' pred milijunskim auditorijem izrekao general Stipetić. Prvo što upada u oči jest da nije 'zaboravljivi' general Stipetić stajao u pozadini te zapovijedi nego Anton Tus, zapovjednik Stožera. Sada nam se otvara novo pitanje je li general Petar Stipetić žrtva amnezije ili danas on konstruira svoje i tuđe teorije. O tome možemo samo špekulirati. Jedino što smo doznali jest to da je njegova izjava pred tako velikim auditorijem potpuno neistinita".
Add a comment        
 

 
HNSDomoljublje i nacionalni ponos prožimaju sve segmente takozvanoga svakodnevnog života i primjenjivi su u svim njegovim sferama, od posla, obitelji, druženja, a na mnogo su načina povezani i sa sportom, pogotovo ako je u pitanju nacionalna reprezentacija. Najboljim primjerom kako se voli i poštuje svoju domovinu prošloga je tjedna pokazao izbornik hrvatske nogometne reprezentacije Slaven Bilić, što je i prokomentirao Ivica Marijačić u Hrvatskome listu, u komentaru kojeg donosimo u cjelosti. Izdvajamo: "Slaven Bilić, izbornik hrvatske nogometne reprezentacije, obilježio je prošli tjedan u Hrvatskoj svojim nastupom na konferenciji za novinare kada je rekao daje za njega reprezentacija svetinja i da ni pod koju cijenu ne dolazi u obzir odlazak u neki veliki europski nogometni klub unatoč ponudama koje se dobivaju jednom u životu, pa ako ga žele u Hrvatskom nogometnom savezu, on je spreman potpisati bianco ugovor. Novac ga ne zanima, ne pristaje biti roba, ne prodaje lancune i sl. Bio je to pozitivno šokantan istup koji je ostavio bez teksta ne samo čelnike HNS-a od kojih je jedan, Vlatko Marković, još prije napustio konferenciju za novinare, a drugi, Zorislav Srebrić, je pocrvenio, nego i brojne novinare. U svijetu u kojemu je doista sve, uključujući i čovjeka, pretvoreno u robu za trgovanje, Bilić je na jednostavan način posvjedočio da u životu postoji nešto više, dublje i vrjednije od trgovine, novca i materijalističkoga egoizma".
Add a comment        
Sri, 25-11-2020, 20:50:22

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.