BraniteljiIz Hrvatskog slova donosimo komentar Mladena Pavkovića koji piše o nedavno ponovno aktualiziranoj raspravi na temu mogućnosti objave Registra hrvatskih branitelja. Pavković komentira stajališta udruga branitelja, ali i postavlja pitanje zašto Registar nisu objavili upravo oni političari koji su sada najglasniji, u vrijeme dok su obnašali vlast. Izdvajamo: "Nakon toga u raspravu se uključio i predsjednik Republike i Vrhovni zapovjednik Oružanih snaga Stjepan Mesić, koji je među ostalim izjavio kako nema razloga da se taji Registar, jer je on afirmacija branitelja, a na upit novinara smatra li da Vlada neobjavljivanjem Registra štiti lažne branitelje, odgovorio je kako je to "u krajnjoj liniji vjerojatno". Od političkih stranaka, Mesića je odmah podržala HNS, čiji je klub zastupnika uputio i u saborsku proceduru prijedlog za javnu objavu Jedinstvenog registra branitelja".
Add a comment        
 

 
Sanader i PupovacIz Hrvatskog slova donosimo urednički komentar Nenada Piskača koji se u njemu dotaknuo tematike hrvatskog priznanja Kosova, svih okolnosti unutar i izvan zemlje koje su ga popratile i zaključaka koji se iz čitave situacije mogu izvući. Piskač tako piše: "Srpska sastavnica u hrvatskoj politici u posljednja dva mandata jedan je od Hrvatskoj nametnutih standarda tzv. velikih članica EU, koje je hrvatska politika prihvatila zdravo za gotovo. Sad kad su velike članice EU jedna za drugom priznale neovisnost Kosova, u Hrvatskoj se pojavio paradoks. Upravo srpska sastavnica hrvatske politike, nametnuta od europskih čimbenika, pokazala se kao protueuropska što je na tragu konstante srpske politike od kad postoje jugoslavije, „regioni“, „jugistočna Europa“ i „Zapadni Balkan“. Zato i čudi da premijer Sanader nije odmah u „europskom duhu“ prihvatio bizantinsku ostavku Slobodana Uzelca koji je na zatvorenoj sjednici vlade glasovao protiv priznanja Kosova i odmah ponudio ostavku. Ta srpska konstanta ne spada u europske standarde 21. stoljeća".
Add a comment        
 

 
Carla del PonteBivša haaška tužiteljica Carla del Ponte usprkos velikim zaslugama koje nosi za svoje neosporne napore da svojim pristranim i tendencioznim radom na Međunarodnom sudu prekroji istinu o Domovinskom ratu, ipak smatra da još nije učinila dovoljno. Iz tog razloga, del Ponte uz pomoć «američkoga» novinara Chucka Sudetica izdaje knjigu pod nazivom «Lov: Ja i ratni zločinci», koja će se u talijanskim kjnižarama pojaviti slijedećega tjedna. Već pojedini djelovi objavljeni u Večernjem listu jasno daju naslutiti o kakvoj se istini i činjenicama zapravo radi. Zapravo, knjiga sama po sebi predstavlja logičan nastavak SF priča na kojima je Carla temeljila i svoje optužnice protiv hrvatskih generala. Njena se objektivnost i znanje o povijesnim okolnostima sukoba iz devedesetih godina na ovome području svodi na nekoliko potpuno neutemeljenih, subjektivnih i iskonstruiranih zaključaka, koji su za veći dio svjetske javnosti, a zbog kontinuiteta njihova ponavljanja kako u medijima, tako i u obliku već donijetih presuda, na žalost možda postali i istina. Evo nekih ključnih navoda prema kojima se vidi kako je haaška tužiteljica nastupila u svom poslu koji se nije trebao odnositi na političku ocjenu, već na lov s dokazima na ratne zločince. "Jugoslaviju je devedesetih godina uništio relativno mali broj muškaraca i žena, od kojih su mnogi bili privrženi korupciji, spremni na poticanje svojih ljudi da počine velika nasilja. Glavni i odgovorni za to su bili Slobodan Milošević u Srbiji i Franjo Tuđman u Hrvatskoj te njihovi štićenici", piše Del Ponte.(mmb)
Add a comment        
 

 
izolacionizamIz Hrvatskog lista donosimo komentar autora Milovana Šibla o problematici izolacionizma i tome na koji se on način provodi, posebice od strane velikih i moćnih država i organizacija. Izdvajamo: "Na žalost, ima velikih i moćnih naroda i država koje misle da mogu otimati tuđa prirodna i materijalna dobra, pa i tuđi teritorij. Obranu i nepristajanje na takve zahtjeve moćnih oni, u ovom licemjernom svijetu, često nazivaju izolacionizmom. Inače, pod izolacionizmom, kojim je prvi put u modernoj povijesti nazvana engleska politika u 19. stoljeću (splendid isolatiori) označava se ona vanjska politika koja se protivi savezima s drugim državama i koja izbjegava sve ratove ukoliko nije riječ o obrani vlastitoga teritorija. Pod izolacionizmom se često podrazumijeva i određeni protekcionizam, tj. zakonska ograničenja trgovačke i kulturne razmjene s drugim državama. Što se Hrvatske tiče, ona ne može voditi izolacionističku politiku. To se najbolje vidi u našoj razmjeni sa svijetom. Svake godine od drugih država kupimo za 11 milijarda dolara više robe, nego što one kupe od nas".
Add a comment        
 

 
šutanovacKako susjednoj Srbiji 11. svibnja ove godine predstoje parlamentarni izbori, za očekivati je da će na svjetlo dana, a u žaru unutardržavne političke borbe izaći bar dio prljavštine koju srbijanski dužnosnici kriju kao zmija noge. Čini se da je Dragan Šutanovac, srbijanski ministar obrane i dužnosnik Tadićevog DS-a, započeo prvi napad. On je naime izjavio kako su nemiri na Kosovu koordinirani i rukovođeni izravno iz Beograda. Izjava ministra Šutanovca za dnevni list "Blic" prvo je službeno priznanje o sudjelovanju Beograda u planiranju paljenja graničnih prijelaza između Kosova i Srbije, organizaciji masovnih prosvjeda Srba u Mitrovici te nasilnog zauzimanja zgrade suda nakon čega su intervenirali KFOR i UNIMK, a sve je rezultiralo i ljudskim žrtvama. Poznata je činjenica da je Kosovo bolna točka svakoga Srbina, a time i idealno sredstvo političke manipulacije, kako na unutarnjem, tako i na vanjskom planu. Ovo što se danas događa u Srbiji, čista je borba za vlast, a koriste se najniži mogući udarci, jer stanje u današnjoj Srbiji je gore nego ikada. Što se Hrvatske tiče, ništa se značajno nakon parlamentarnih izbora u Srbiji najvjerojatnije ne će promjeniti, jer razlika između radikala Koštunice i «demokrata» Tadića više je u nazivu, nego u praksi ponašanja, pogotovo što se animoziteta prema Hrvatskoj tiče. (mmb)
Add a comment        
 

 
sutra.hrNa zanimljiv osvrt na novinarstvo jučer i danas naišli smo u časopisu za - računala, točnije, i mjesečniku Bug. U prvom dijelu osvrta, autor Oleg Maštruko prepričava poznatu epizodu o tome kako je pariški dnevnik Le Moniteur Universel kroz naslove potpuno promijenio način izvještavanja o Napoleonu, kako se ovaj po povratku s Elbe približavao francuskoj prijestolnici. Primjećujući kako se ništa puno nije promijenilo u načinu kako novine pišu danas, Maštruko se osvrnuo i na tržišne procese koji dodatno obezvrjeđuju novinarsku profesiju, s posebnim naglaskom na novi projekt EPH-a Sutra.hr.
Add a comment        
 

 
Sanader i JanšaSlovenski premijer Janez Janša izjavio je u četvrtak da će za mjesec dana održati novi sastanak s političkim strankama posvećen odnosima s Hrvatskom i najavio da bi arbitraža mogla biti jedini put za rješavanje otvorenih graničnih problema. Tom pitanju u Sloveniji se zadnjih dana opet pridaje neproporcionalno velika medijska pažnja, a Janša je nekim manjim strankama zamjerio da od toga rade glavnu temu uoči izbora. Naime, nacionalistički populizam u odnosima s Hrvatskom, koji prezentira Zmago Jelinčič, u vrijeme Janeza Drnovšeka bio je marginalna pojava, a u vrijeme premijera Janeza Janše postao je "mainstream" slovenske politike - tvrdi u komentaru od srijede ljubljansko "Delo", uoči sutrašnjeg sastanka Janše i predsjednika političkih stranaka na kojemu bi moralo doći do "objedinjavanja" političke strategije prema susjednoj državi. Zanimljiva je okolnost da se većina slovenskih političara (predvođenih Jelinčičem) konstantno izjašnjava kako Hrvatska zapravo danas provodi tvrdu nacionalnu politiku, poslijedice čega su aktualni međudržavni sporovi tih dviju zemalja, a takvo mišljenje dijeli i većina slovenskih građana. Poslijedica takve politike "pile naopako" nije samo ambicija da se Hrvatska diplomatskim putem stjera u kut i prisili na dodatne ustupke (iako je već na najboljem putu) nego i znakovito i sve izraženije međusobno zahlađenje odnosa među takozvanim "običnim" ljudima.(mmb)
Add a comment        
 

 
top secretIz Haaga dolazi novi kamen smutnje oko kojeg se ponovno sukobljavaju interesi Hrvatske, Srbije i BiH, ovoga puta oko toga u kojoj će od tih zemalja biti smještena cjelokupna arhiva koja se odnosi na rad Haaškoga suda. Zapravo, vijest i nije tako nova i na ovu temu već smo pisali na Portalu u članku "Nezavisno povjerenstvo" Haaškog suda. O zadnjem razvoju događaja piše Davor Ivanković u Večernjem listu, napominjući kako je kao i uvijek u svojim zahtjevima najglasnija i najrevnija Srbija. U BiH smatraju kako je najveća šansa da se dokumenti pohrane baš u Sarajevu – zbog najvećeg broja ratnih zločina koji su tamo počinjeni. A Hrvatska? Hrvatska je i ovoga puta negdje po strani, iako poznata po velikoj revnosti u smislu suradnje i opskrbe tribunala svakojakim važnim dokumentima i državnim tajnama, koje po riječima Ante Nazora, ravnatelja Hrvatskoga memorijalno-dokumentacijskoga centra, tamo nikada nisu ni smjele dospjeti. Postavlja se pitanje kako je uopće moguća ideja o stvaranju nekoga međunarodno-pravno potpuno nejasno definiranog arhiva, koji bi sadržavao dokumente koje su države poslale samo i isključivo za potrebe rada Međunarodnoga suda, a ne radi davanja na uvid ili deponiranja na nekoj trećoj lokaciji. Što drugovi hrvatski političari zapravo još uvijek čekaju i očekuju, kada se zna da ideja o stvaranju takvoga arhiva postoji već duže vrijeme i zašto nisu poduzeli baš ništa da se zaštite nacionalni interesi – ili ono što je od njih još uopće i ostalo nakon što je predsjednik Mesić ničim izazvan prema Haagu vodio politiku koja je rezultirala iskrcavanjem tona strogo povjerljivih dokumenata.(mmb)
Add a comment        
 

 
BarezaIz Hrvatskog slova donosimo komentar Mladena Pavkovića u kojem piše o ogromnoj ulozi i velikim žrtvama žena tijekom Domovinskoga rata. Među njima, posebice se ističe ime gospođe Mare Bareze koja je svojim trudom i požrtvovnošću postala jednom od osječkih ratnih legendi. "U najtežim trenucima za taj grad odvažno i neustrašivo bila je na čelu onih koji su činili sve da se Osijek nikada ne zove Ocek! Dobila je i brojna priznanja i zahvale, ali tko danas zna o njezinim podvizima osim građana Osijeka i Koprivnice? Za Slavoniju i Osijek bila je vezana poslom (direktorica je Belupova ureda u tom gradu), a u Koprivnici je rođena i u njoj živi. Od početka rata neprestano je na relaciji Koprivnica – Osijek. O onome što je činila ratnih godina djeca bi trebala učiti u školama, jer njezini podvizi nisu ništa drugo nego najljepši primjer kako se brani Domovina. Sjetimo se samo kako su novine na veliko i naširoko pisale kad bi netko prikupio kamion humanitarne pomoći i dostavio u neko ratom zahvaćeno područje. Kad je gospođa Bareza samo u Osijek 1991. i 1992. dopremila više od 200 (!) kamiona hrane, lijekova, stotine hrvatskih odora, različite vojne opreme i stotinu tona oružja i streljiva, sve ukupno vrijedno milijune njemačkih maraka, o tome se uglavnom šutjelo".
Add a comment        
Pet, 14-08-2020, 09:59:21

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.