Beograd - palež veleposlanstvaU uredničkom komentaru u Glasu Koncila Ivan Miklenić se osvrnuo na temu koja već danima zaokuplja pažnju hrvatske i svjetske javnosti - nezavisnom Kosovu. "Neovisnost Kosova s pravom teško i bolno pogađa srpski narod koji to područje smatra svojom nacionalnom i crkvenom kolijevkom, no nužno je razlikovati srpski narod - koji je poput svih drugih naroda sastavljen od svetaca do kriminalaca - i velikosrpske politike koja, kad god je u prilici, trajno sije smrt, prolijeva krv i stvara nemir. Nikada se ne smije poistovjećivati bilo koji narod s bilo kojom, a osobito ne s nakaznom, zločinačkom politikom, jer ona zavodi ljude, manipulira njima i zlorabi ih za svoje hegemonističke ciljeve te uvijek stradaju tzv. mali ljudi. Zabrinjavajuće je i velika je šteta za dobro čitavoga srpskog naroda što - premda je već prošlo više od 20 godina - dio srpskoga naroda još uvijek nije prozreo zločinačku velikosrpsku politiku koje je u najnovije doba bio eksponent najprije Milošević a potom tzv. srbijanski radikali koji su i danas vrlo moćni. Proglašenje neovisnosti Kosova, nakon što su neovisnost proglasile i zaživjele sve druge bivše republike tzv. SFRJ, te su Srbi konačno ostali (uz Mađare u Vojvodini) uglavnom sami, trebalo bi postati nov snažan izazov i poticaj za katarzu, triježnjenje i za raskrinkavanje jedinstvene ideologije utemeljene na mitomaniji, osobitoj izabranosti i srpskoj nacionalnosti kao vrhunskoj etičkoj normi. To je jedan od najvećih interesa za objektivno dobro srpskoga naroda, ali i za sve susjedne narode, osobito albanski i hrvatski."
Add a comment        
 

 
BeogradNekoliko stotina tisuća građana sudjelovalo je na mitingu u četvrtak pod nazivom "Kosovo je Srbija" u centru Beograda, protestirajući zbog jednostranog samoproglašenja nezavisnosti Kosova, uz poruke da se Srbija ne će odreći svoje južne pokrajine.  S obzirom na činjenicu da se iz poruka srpskih političara jasno moglo razaznati prešutno odobrenje pa čak i svojevrsni poticaj upućen stanovnicima Srbije da ne odustanu od borbe za Kosovo, građanski neredi koji su popraćeni divljaštvom, nasiljem i paležom uslijedili nakon formalnoga završetka skupa nikoga ne bi trebali previše začuditi. Nemiri su tako rezultirali stradanjem oko 150 ljudi, a jedna je osoba pronađena i mrtva.  Najtraženija meta za razbijanje i paljenje bili su američko i hrvatsko veleposlanstvo, što su prenjeli i svi svijetski mediji. Simptomatična je činjenica da Srbi u trenutku kada doživljavaju tešku nacionalnu sramotu i poraz (s kojim Hrvatska nema blage veze) osjećaju veliku potrebu napasti baš hrvatsko veleposlanstvo. Fascinantno je zapravo koliko je malo potrebno da pritajena iskra mržnje ponovno plane. U srpskom loncu niti jedno zlo nije se kuhalo po recepturi koja garantira kakav će okus imati jelo na kraju, a svi ovi začini dodatno ga čine i neizvjesnijim i neukusnijim.(mmb)
Add a comment        
 

 
kartaS portala Hrvati AMAC prenosimo  dio komentara na zadnju emisiju Latinica u kojoj je ponovno iznesena nebulozna ideja urednika Denisa Latina o "Dogovorenom ratu" između Tuđmana i Miloševića i podjeli Bosne. Autor pod pseudonimom «Kamićak» vraća nas tako petnaestak godina unazad i podsjeća  na dio toga što su sve hrvatski građani morali podnijeti da bi se izborila neovisnost. Mi možemo samo konstatirati da su zbog uporne propagande koju HRT na račun pretplatnika već godinama plasira u hrvatsku javnost odista došla vremena kada treba reagirati na nebuloze koje pod plaštom novinarstva širi Denis Latin. Izdvajamo: «Kad je Denis Latin u pitanju, i njegov dobro plaćeni 'Projekt Latinica', čovjek svašta može očekivati od tog individuuma opterećenog ratom 'dogovorenim' između Tuđmana i Miloševića. Čudi međutim, da mu Sutlićeva dalekovidnica, masno plaćena iz našeg džepa - a pod ingerencijom hrvatskog Sabora - pruža toliki promidžbeni prostor - i mogućnost -ničim utemeljenog blaćenja Domovinskog rata i pokojnog predsjednika Tuđmana. o, možda i Latin i HTV pušu u isti rog? Naime, samo psihički poremećen ili u duši zao čovjek može gledateljstvu nametati suludu teoriju o 'dogovorenom ratovanju' kad činjenice govore o nečem sasvim drugome, o eklatantnom planu zločinačkog pokušaja stvaranja Velike Srbije koji je instaliran daleko prije bilo kakvog 'dogovora' u Karađorđevu!»
Add a comment        
 

 
TuđmanIz Hrvatskog slova donosimo komentar Mladena Pavkovića koji se pozabavio rezultatima anketa s postavljenim pitanjem – Tko je najznačajniji Hrvat? Zanimljivo je pročitati njegova razmišljanja o tome što bi bilo logično da danas Hrvati odgovaraju na to i slična pitanja, odnosno koji je po njemu redosljed prve trojice najznačajnijih. Izdvajamo: "U svim zemljama svijeta, samo ne u Hrvatskoj, najviše se poštuje ljude poput dr. Franje Tuđmana. On je zajedno s oko petsto tisuća branitelja, živih i poginulih, koliko ih danas trenutačno ima u tzv. Registru, uspio ono što je bio san većine Hrvata – stvoriti samostalnu, demokratsku i neovisnu hrvatsku državu, koja je priznata i cijenjena u svijetu. Ima li veće i značajnije stvari od toga? Ako nema, a nema, onda nema ni dvojbe - dr. Tuđman je najznačajnija osoba u povijesti Hrvatske, bez obzira na mane i propuste, jer oni koji su u anketama isticali Broza umjesto Tuđmana morali bi znati da je bivši komunistički i boljševički vođa nakon pobjede u II. svjetskom ratu ostavio iza sebe na stotine tisuća pobijenih Hrvata. Za Tuđmana se kao za Broza ne može reći da je ubijao svoje protivnike, niti da se osvećivao svojim neprijateljima. Na drugom mjestu ove ankete, posve sigurno treba uvrstiti nadbiskupa, zagrebačkog kardinala Franju Kuharića, koji je zaređen u teška vremena 1945., od blaženog kardinala Stepinca riječima: "Šaljem vas u krvavu kupelj"".
Add a comment        
 

 
DaytonDa će situacija nastala proglašenjem nezavisnosti Kosova imati velike reperkusije na razvoj zbivanja u BiH iz dana u dan postaje sve jasnije i očitije. Pisali smo na portalu o nemaloj mogućnosti srpskih nastojanja da u razmjenu za, sad već svoju bivšu pokrajinu za sebe ušićare neku pogodnost na drugome području, a svi znaju da najveće pretenzije Beograd trenutno ima prema Republici Srpskoj. A najnovija zbivanja u BiH upravo potvrđuju teoriju o tome da je proglašenje nezavisnosti Kosova tek početak prvoga poluvremena utakmice. Naime, prije par dana iz Sarajeva su počele pristizati vijesti o navodnom nestanku originala Daytonskog sporazuma. Kako je prenijela Hina, član predsjedništva BiH Nebojša Radmanović tvrdi da u originalnom tekstu navodno stoji kako članovi Predsjedništva BiH mogu tražiti zaštitu vitalnog nacionalnog interesa kad se donose odluke u vezi s financijskim ustanovama i međunarodnim obvezama BiH. Bildtovim izmjenama to im je pravo navodno osporeno. Glasnogovornik OHR-a Oleg Milišić potvrdio je kako je Carl Bildt doista tehnički intervenirao 1996. godine u svezi s odredbama daytonskog sporazuma koje se odnose na Ustav BiH, no pri tom je istaknuo kako je to odavno poznata činjenica. Kazao je i to kako OHR prikuplja potrebne informacije da bi Radmanoviću odgovorio na adekvatan način. A ako je sporna činjenica zaista poznata već duže vrijeme, onda je zasigurno signifikantno da se ona od strane srpskih predstavnika na svijetlo dana izvlači baš sada.(mmb)
Add a comment        
 

 
HNKIz Hrvatskog slova donosimo urednički komentar Nenada Piskača koji se osvrnuo na reakcije dijela hrvatske političke elite na javno okupljanje za promjenu imena jednog od najljepših zagrebačkih trgova koji još uvijek nosi ime komunističkoga totalitarista Tita. Kvalifikacije nekih političara, prvenstveno predsjednika Mesića koji je spomenuti skup okarakterizirao  izrazom nostalgije prema NDH, smatra očitim dokazom pomanjkanja i nepotpunosti istinske demokratizacije hrvatskoga društva. "Reagirajući na građansku inicijativu o vraćanju imena Kazališnog trga koje sada krasi ime maršala totalitarne komunističke agresorske JNA – Tita, majstora polit-jugo-frazeologije, zagrebački gradonačelnik Milan Bandić rekao je da za tu promjenu „ni sada nema povijesnih razloga“, „prosvjedi su sastavni dio demokratskog okružja i folklora“ i „moramo se kloniti prošlosti i okrenuti budućnosti“. Kako inicijativa ima svoje uporište u europskoj Rezoluciji 1481, Bandić je promašio adresu. Svoje poruke trebao je uputiti Parlamentarnoj skupštini Vijeća Europe, koja je ocijenila da glede totalitarnih komunističkih režima ima „povijesnih razloga“ za njihovu osudu, zatim kako tu nije riječ o „demokratskom folkloru“ nego o milijunskim žrtvama, te shvatila kako se bez čišćenja povijesnog pamćenja Europa ne može „okrenuti budućnosti“. Zagreb je europski grad, a ne oaza komunističkog totalitarizma".
Add a comment        
 

 
KosovoSkupština Kosova u nedjelju je u Prištini aklamacijom usvojila deklaraciju o neovisnosti te pokrajine od Srbije. Promatrajući čitavu tamošnju situaciju neutralno i iz objektivnoga kuta, primjetan je znatan raskorak između logike stvari i međunarodnoga prava. Kao što znamo, druga se Jugoslavija sastojala od šest republika: Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Makedonije, te dvije autonomne pokrajine u sastavu Srbije: Vojvodine i Kosova. U Ustavu iz 1974. godine republikama je bilo priznato pravo na samoodređenje do odcjepljenja (ne i autonomnim pokrajinama), pa je tako Jugoslavija normativno (iako ne i stvarno) postala konfederacija. Što se pak Badinterovoga rješenja tiče, pravo na odcjepljenje potpisale su sve republike osim Srbije, čak i Crna Gora iz toga vremena. Međutim, i po tumačenju Badinterove komisije ovim pravom nisu bile obuhvaćene bivše autonomne pokrajine.(mmb)
Add a comment        
 

 
VukovarKako prenose mediji skupina od petnaestak mladih i maskiranih počinitelja je 13. veljače, dvadesetak minuta poslije ponoći, oštetila zgradu Učeničkog doma Vukovar u vukovarskoj četvrti Borovo naselje. Tom prilikom bejzbolskom palicom i ciglama razbijeno je 18 prozorskih stakala te nogom provaljena ulazna vrata doma. Kako kaže ravnatelj doma Želimir Hincak, tamo je bilo 15-20 mladića srpske nacionalnosti koji su bili maskirani i sa šalovima Crvene zvezde te su imali jednu bejzbolsku palicu kojom su razbijali prozore. Nogom su razvalili i ulazna vrata kada su željeli ući u čemu ih je spriječio noćni čuvar. Nakon toga su se razbježali, a ubrzo je došla i policija. Učenici tvrde da su napadači prilikom napada psovali Hrvatsku, Tuđmana, govorili im da su ustaše, vikali "ovo je Srbija", ali i prijetili djevojkama silovanjem i da će se vratiti ako ih izdaju. Mnoga djeca u trenutku kada su pristigli mediji još uvijek u stanju emocionalnog šoka i straha. Pogledajmo sada što kaže policija. «Zasad ne možemo govoriti o međunacionalnom incidentu jer obrada još traje, a nije poznat ni motiv» - rekao je zamjenik načelnika PU Miroslav Janić. I ostao živ.(mmb)
Add a comment        
 

 
MesićPredsjednik Mesić još jednom je, ovoga puta svojim podužim komentarom objavljenim u Glasu Istre pod nazivom «Borce narodnooslobodilačke vojske istražuju obavještajne službe sa svrhom diskreditacije antifašističke prošlosti države Hrvatske» demonstrirao svoje jednostrano i za veliki dio hrvatskoga naroda podcjenjivačko i uvredljivo razmišljanje o zločinima koji su se dogodili za i nakon Drugog svjetskog rata. Tako za Mesića onih 200 000 ljudi koji su od strane «narodnooslobodilačke vojske» zvjerski pobijeni nakon završetka rata, kao i njihovi potomci širom ove države, kao uostalom i diljem svijeta koji za svoje najbliže još uvijek traže pravdu – iako je evidentno da je dobiti ne će – uopće ne postoje. Za predsjednika je neprihvatljiva i sama pomisao da bi se netko usudio pročeprkati po kostima koje sudeći po njegovoj i politici ljudi koji ga okružuju trebaju zauvijek ostati zaboravljene u crnim rupama u kojima se nalaze. Povucimo sada analogiju s primjerima iz svijeta. Ako itko ima pravo govoriti o žrtvama fašizma, to bi onda trebali biti Rusi, jer su za vrijeme rata pretrpjeli ogromne ljudske žrtve. No što je učinio predsjednik Putin? [Putinov posjet Butovu] On je s polja Butovo, na kojem je koliko je do danas poznato od strane komunističkoga režima stradalo oko 20 760 ljudi, odaslao dalekosežnu poruku svojim sunarodnjacima, ali i cijelom svijetu: "Tragedije poput ove događale su se više puta u povijesti čovječanstva... Sve se to događa kad neka ideja, na prvi pogled privlačna, ali u stvarnosti prazna, bude stavljena iznad temeljnih vrijednosti - ljudskog života i ljudskih prava i sloboda." Ove riječi označile su kraj jedne ere u kojoj su se sovjetski zločini u Rusiji prvo kao uopće mogućnost nijekali, pa onda padom komunističkog poretka prešućivali. Rusi tako danas odaju počast svojim žrtvama, zašto Hrvati svoje uporno skrivaju i zaboravljaju? Iako Mesićev tekst ne zaslužuje biti objavljen na ovom portalu, u nastavku ga donosimo kako bi čitatelji dobili cjelovitu sliku o čemu je ovdje zapravo riječ. (mmb)
Add a comment        
Pon, 1-06-2020, 05:19:35

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.