Nicolas SarkozyUoči francuskih predsjedničkih izbora tema koju je Zoran Vukman raspravio u svojoj kolumni u Hrvatskom slovu čini nam se posebno zanimljivom. Vukman piše o nastojanjima da se problemi Europske Unije riješe jačanjem uloge njezine birokracije, što bi po zagovornicima ove ideje bilo rješenje koje ne bi bilo podložno odlukama pojedinih političara, odnosno trenutnih odnosa između raznih zemalja na europskoj političkoj sceni. Drugim riječima, po ovom scenariju izbori u pojedinim zemljama Europske Unije ne bi trebali puno utjecati na odluke koje donosi jedna nadnacionalna europska birokracija, već bi valjda trebali biti tek dio lokalnog folklora.
Add a comment        
 

 
Carla del PontePrenosimo komentar Davora Ivankovića iz Večernjeg lista s kojim se lako složiti u dijelu u kojem se zaključuje kako su SAD i Velika Britanija, kao ključni saveznici Haaškog suda, dobro znali što ona radi i ne radi. Činjenica je da je ona već prije najavila svoj odlazak u ljeto 2007., pa članak u New York Timesu i istup Sir Geoffreya Nicea više izgledaju kao pranje ruku od posla koji je zajednički odrađen s Carlom del Ponte. Ono s čim se puno teže složiti je dio komentara Davora Ivankovića u kojem se hrvatskim političarima, počevši od Stjepana Mesića, pripisuje doza naivnosti u pristupu Haaškom sudu. Nama se prije čini da se i s ove strane isto tako znalo jako dobro što se radi, i kako se na tome može politički profitirati.
Add a comment        
 

 
Prenosimo urednički komentar iz Glasa Koncila u kojem je raspravljena tema nemogućnosti ostvarivanja zakonitih prava u hrvatskom društvu, odnosno djelovanja moćnih lobija i interesnih skupina koje sprječavaju razvoj našeg društva. Izdvajamo: "Na putu potrebnih promjena u hrvatskom društvu osobito stoje različiti formalni i neformalni, a najčešće javnosti nevidljivi lobiji i interesne skupine koji u svoje kolo uvlače, katkad kupovinom katkad ucjenom i pojedine viđenije političare, suce, odvjetnike, urednike i novinare. Razorno djelovanje tih skupina osjeća se kako na nacionalnoj tako i na regionalnim i lokalnim razinama te se i na tim razinama uglavnom znade koji su to ljudi nositelji ili bolje reći uzurpatori društvene moći. Postojanje takvih skupina i takvih moćnika nije specifično samo za hrvatsko društvo, ali je specifično što je njihova moć tako snažna da čak katkad kroje zakone i pravnu regulativu, osobito onu provedbenu, te je čest slučaj da postoji dobar zakon, ali se zbog manjka podzakonskih akata, a koje se ne donosi smišljeno, omogućuje bezakonje koje dobro koriste te skupine.".
Add a comment        
 

 
Mladen BajićPrenosimo komentar Ivice Marijačića iz Hrvatskog lista o radu glavnog državnog odvjetnika Mladena Bajića. Izdvajamo nekoliko pojedinosti o njegovom radu koje su dijelom možda manje poznate široj javnosti: "Bio je početkom 90-ih splitski županijski tužitelj, zatim vojni tužitelj RH. Obrađujući kaznena djela koja su s hrvatske strane počinjena nad zatočenicima u splitskom zatvoru "Lora" , Bajić je tada srpske zatočenike tretirao kao pobunjenike i pripadnike neprijateljskih postrojba koje su napadale Hrvatsku. Deset godina poslije, služeći potrebama nove politike, nevladinih udruga i pritiscima međunarodne zajednice, Bajić je iste te zatočenike bez imalo problema pretvorio u civile. S tim u svezi, ostvario je primjerenu suradnju sa srpskim propagandistima i tajnim službama te nevladinim udrugama radi pribavljanja svjedočenja i dovođenja svjedoka koji su bili neprijateljski vojnici. S lakoćom je dolazio do "dokaznog materijala" protiv hrvatskih osumnjičenika, ali nikako protiv srpskih počinitelja zločina. Kada je početkom 2000. postao glavni državni odvjetnik, dokazivao se primarno potjerom za generalom Antom Gotovinom služeći maksimalno lojalno Haaškom tužiteljstvu i potrebama Račanove, a onda i Sanaderove vlasti koje su akcijskim planovima svjedočile svoje prihvaćanje optužnice protiv Gotovine i ekstremnu servilnost Tužiteljstvu u Haagu.".
Add a comment        
 

 
Hrvoje PetračSlučaj Zagorec već danima puni novinske stupce, a HRT svako malo u udarnim terminima zasipa javnost ogromnim brojkama koje opet same po sebi ništa ne znače. O slučaju Zagorec na našem portalu smo izbjegavali pisati jer je od početka bilo jasno kako se radi o slučaju u kojem će biti nemoguće raspoznati pravu istinu. Slično razmišlja i Milan Ivkošić u kolumni koju ovom prilikom prenosimo: "Netko spomene neku sumnjivu radnju, netko je drugi opovrgne. Netko spomene neku golemu svotu, netko je drugi opovrgne. Urednici više ni sami ne znaju što bi s "novostima" o tom slučaju - jesu li još za naslovnu stranu ili za stupac unutar novina.". Ivkošić piše i o tome kako se predsjednik Mesić izravno uključio u slučaj Zagorec, koji je, podsjećamo, pokrenula otmica Zagorčevog maloljetnog sina: "Nakana da se preko Zagorca upre prstom u Tuđmana je očita. A očita je i nakana Stjepana Mesića, bez njegova podjarivanja tolikog napuhivanja slučaja ne bi ni bilo.".
Add a comment        
 

 
Sudionici zločinačkog pothvata?Prenosimo današnju kolumnu Milana Ivkošića iz Večernjeg lista. U njoj Ivkošić pomalo rezignirano zaključuje: "Sračunat završetak rada Haaškog suda suđenjem hrvatskoj vojnoj eliti i državi obnavlja istu nesklonost Hrvatskoj kakva je bila na zalazu Jugoslavije koju je “spašavao” Milošević. S bitnom razlikom u tome što je tada Hrvatsku poveo državnik Tuđman, a poslije njega su je “detuđmanizirali” oni koji su ga nasljeđivali - kolonijalni poslušnici Mesić, Budiša, Pusićka, Sanader... Od izglasavanja nadležnosti Suda za Bljesak i Oluju, Mesićeva svjedočenja, slanja tajnih arhiva i transkripata, stvaranja imidža glavne haaške tužiteljice kao hrvatske dobročiniteljke do bjesomučne potrage za Gotovinom - oni su sami sudili Hrvatskoj! Ne dao Bog da u njihovu stilu bude presuda!".
Add a comment        
 

 

Prenosimo komentar Ivana Miklenića iz najnovijeg broja Glasa Koncila, za koji je povod bila Izjava koju je potpisalo 18 akademika i više od 240 sveučilišnih profesora, doktora znanosti te kulturnih djelatnika o tome kako se u hrvatskom društvu ustavno, programirano i snažno dovode u pitanje elementarnih vrijednosti u društvu. Izjava hrvatskih intelektualaca otkriva da je u sadašnjem pluralnom društvu uzurpacija manjine prevršila svaku mjeru i da se ona mora zaustaviti ili pak hrvatskom društvu prijeti novi oblik totalitarizma.

Add a comment        
 

 
Hrvoje HitrecRazgovor u studiju Hrvatskoga radija (23. ožujka) u kojemu su sudjelovali gospođa Antunović (SDP), general Ćosić (HDZ) i H. Hitrec (HKV), imao je dublje implikacije od pitanja treba li ili ne raspisati referendum o ulasku Hrvatske u NATO. Otvorilo se, naime, pitanje, mogu li stručnjaci za ustavnopravno područje interpretirati (tumačiti) ustavne odredbe kako žele i kako od njih zahtijeva vlast. Odgovor je, naravno: ne mogu, jer je Ustav uglavnom pisan vrlo razumljivim jezikom, kao što dolikuje temeljnom zakonodavnom dokumentu jedne zemlje. Ta razumljivost "božićnoga Ustava" nije bitno narušena ni ishitrenim i više-manje nepotrebnim višestrukim izmjenama u doba trećesiječanjske vladavine.
Add a comment        
 

 
Vinko BrešanPrenosimo iz Večernjeg lista komentar Tihomira Dujmovića na temu novog filma “Žena bez tijela” koji snima Vinko Brešan. Nakon neuspjeha koji je njegov prethodni film “Svjedoci” doživio kod publike, koja se i pored jake promidžbe hrvatskih političara i medija nije odazvala projekcijama u kinima, Brešan je našao i neke nove sponzore. Točnije, film “Žena bez tijela” čija radnja je vezana uz Domovinski rat dijelom financira srpsko Ministarstvo kulture. Naravno, novaca za Brešanov novi projekt našlo je i stari sponzor Ministrastvo kulture Republike Hrvatske, a 220 000 eura došlo je iz europskih fondova. Iz Dujmovićevog komentara izdvajamo: ""Svjedoke” Beograd nije financirao i vidjeli smo kako je tretiran Domovinski rat, možemo zamisliti kako će izgledati film o Domovinskom ratu koji Beograd tako veselo financira, a hipnotizirani hrvatski redatelj srpskog ministra kulture ponosno zove na prvu klapu filma. Bože, čuvaj Hrvatsku!".
Add a comment        
Pon, 16-09-2019, 15:10:53

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.