Kako piše Hina, "Udruga branitelja, invalida i udovica domovinskog rata djelatnika Podravke (UBIUDR) traži od Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti da pokrene izmjene Zakona o tajnosti podataka ili da se počnu prikupljati peticije za privolu ispitanika da se njihova imena iz Registra branitelja mogu javno objaviti". Postavlja se pitanje - zašto građani Republike Hrvatske nemaju pravo, odnosno mogućnost uvida u te podatke? U čijem je interesu da se od očiju javnosti kriju imena i prezimena ljudi kojima danas dugujemo svoju slobodu? Zakon također zabranjuje i objavu imena poginulih, nestalih i umrlih branitelja pa ispada, umjesto da im svi zajedno odajemo dužnu počast, da ih se mi sramimo?

Add a comment        
 

 
Ivo SanaderU svojoj kolumni u Večernjem listu Tihomir Dujmović piše o tome koliko se hrvatska vlast ponizuje dodvoravajući se haaškom sudu, Europi i svijetu, naravno, bez rezultata, budući da takva politika ne može donijeti rezultata. Posljednji takav primjer je posjet Carle del Ponte Hrvatskoj, Brijunima, gdje je odbila s predsjednikom hrvatske Vlade Ivom Sanaderom razgovarati dulje od 10 (deset) minuta. Sanader je nakon toga, valjda iz protesta, dva sata ranije napustio Brijune. Dakle, domaćin napušta ranije Brijune, otočje u svojoj državi, a gost određuje koliko će s domaćinom razgovarati! Još jedna pljuska Hrvatskoj, ali ne od Carle del Ponte, već od onih koji namjeste obraz i pomognu joj zamahnuti rukom.
Add a comment        
 

 
Stjepan MesićGlas Koncila donosi komentar Ivana Miklenića o problematici medija koji žive od "afera" i moćnicima iz sjene koji njima sve više i očitije manipuliraju. "Poznato je da su hrvatski mediji davno pali na ispitu profesionalnosti da bi prepoznavali falsifikate od vjerodostojnih dokumenata, ili da bi prepoznali kad koji moćnik ili skupina želi njima najgrublje manipulirati. Neki od važnijih medijskih djelatnika, osobito urednici, davno su izgubili osjećaj odgovornosti za javnu riječ odnosno svijest da su oni odgovorni za ono što objave, a ne izvor, bio on javni ili tajni". Autor teksta smatra da su "takve okolnosti zapravo idealne za djelovanje tkzv. podzemlja koje nije samo ekstremno ili umjereno desničarsko ili ljevičarsko niti samo političko ili ideološko, nego - uz sve to - uvijek profitersko". Miklenić se osvrnuo i na komentar Predsjednika Mesića koji je dao za Jutarnji list od 6. srpnja ove godine, gdje je - nakon što se i sam našao na udaru medija govorio o postojanju "aktivnog obavještajnog podzemlja". Autor smatra da je takvo priznanje samo djelomično potpuno "jer su mnogi političari, a isto tko i mnogi urednici spremni prozvati i denuncirati javnosti one dijelove "podzemlja" koji im ne služe, s kojima se idejno, politički ili općenito interesno ne slažu, a istodobno su spremni komunicirati kao s najčasnijim osobama s predstavnicima drugih klanova "podzemlja" tj. s onima s kojima se slažu, ili o kojima su čak katkad i ovisni". Miklenić piše i o korupciji kao o danas opće raširenoj i prisutnoj pojavi čiji glavni temelji i ozakonjenje "nisu djelo onih snaga u hrvatskoj vlasti koje su se borile za samostalnu hrvatsku državu i za demokratizaciju hrvatskog društva, nego onih snaga koje su se prekaljene u komunizmu znale "prilagoditi" i politički prestrojiti kako bi i u novoj državi znale zadržati ili steći upravljačke i imovinske povlastice, bilo ostajući na javnoj sceni, bilo djelujući u "podzemlju"". (mmb)
Add a comment        
 

 
HrvatskaČesto se podjela na lijeve i desne u Hrvatskoj zasnivaju na odnosu prema državotvornosti. Oni koji smatraju kako je neophodno sačuvati hrvatsku državu i ističu svoju nacionalna pripadnost doživljavaju se desničarima, dok oni koji se ležerno ponašaju prema hrvatskom nacionalnom pitanju, koketirajući rado s jugoslavenskim vremenima, nazivaju se hrvatskim ljevičarima. No, ovakva podjela posljedica je činjenice da se jugoslavenska vlast u Hrvatskoj provodila preko odnarođenog sloja ljudi, čiji je utjecaj znatan i danas, kako u politici, tako i u medijima. U drugim zemljama podjela na lijeve i desne ne uključuju pitanje državotvornosti, što je dobro primijetio Tihomir Dujmović u svojoj zadnjoj kolumni: "Slovenci imaju ljevicu, ali je ona, kako smo vidjeli, glasnija u svojatanju Piranskog zaljeva negoli je hrvatska desnica ozbiljna u obrani istog tog zaljeva! Imaju Britanci laburiste i konzervativce: razlikuju li se u pitanju čija je nafta u Basri i čiji su Folklandi? Imaju i Talijani ljevicu: njihov komunistički lider Togliatti, nakon Drugoga svjetskog rata ministar pravde, pisao je zakon o oprostu na temelju kojeg ni jedan viši talijanski fašistički časnik koji je ubijao po Istri i Dalmaciji, nikad nije izručen u Titove ruke. A nema tada ljevijeg u Italiji od Togliattija! Nisu oni bili manji antifašisti od Vlade Janjica Cape i Mike Špiljaka, ali su imali mjeru i razlikovali su ideologiju od nacionalnih relacija. Ovdje se na koncu sudilo čak i nadbiskupu Stepincu! To je bila slavna hrvatska ljevica!". (mm)
Add a comment        
 

 

Milorad PupovacTihomir Dujmović upozorio je u svojoj kolumni "(Ne)poželjni politički Hrvati" u Večernjem listu na opasnosti koje proizlaze iz politike koju zastupa Milorad Pupovac po kojoj građani srpske nacionalnosti u Hrvatskoj ne moraju biti politički Hrvati. Naime, kako Dujmović dobro zamjećuje, ovakva Pupovčeva politika podrazumijeva da i pored pouka koji nudi nedavna povijest srpsko stanovništvo ne treba ništa značajnije mijenjati u načinu na koji je prije rata doživljavalo hrvatsku državu: "U ruralnim krajevima od te teze do slogana ”ovo je Srbija” manje je od pola koraka". A kao svojevrsno objašnjenje tomu kako je moguće da Pupovac vodi ovakvu politiku dok je istovremeno koalicijski partner vladajućeg HDZ-a, Dujmović nabraja još nekoliko apsurda: "...u zemlji u kojoj je čelnik IDS-a više negoli znakovito najavio da ubuduće povezivanje zemalja na Jadranu vidi kroz svojevrsni “jadranski parlament”, pa tu zlokobnu najavu nitko nije zamijetio, u zemlji u kojoj istom provincijalnom šutnjom biva ogrnuta sramota da Slovenci na tisuće Hrvata mogu prisluškivati jer smo im to omogućili pretvorbenim idiotizmom, u zemlji u kojoj ministar obrane kad isplaćuje plaće svojoj vojsci mora zamoliti talijansku banku da nakon podrobnog uvida u tu isplatu isplati plaću jer ozbiljne nacionalne banke nemamo, u takvoj zemlji dilema (o političkim Hrvatima, op. ur.) s kojom se muče Arlović i Pupovac traži osvrt!".

Add a comment        
 

 
Zagrebačka katedralaMilan Ivkošić napisao je u Večernjem listu kao i inače subotom pregled proteklog tjedna. U ovom uvodu izdvojilo smo njegov komentar nepojavljivanja predsjednika Mesić na misi na Dan državnosti koju je vodio kardinal Bozanić: "Cijeli tjedan odjekuje izostanak predsjednika Mesića s Bozanićeve mise na Dan državnosti. Premda predsjednik poriče da je izostao zbog ljutnje na kardinala, uvjerljivi izvori tvrde da sukob Pantovčak-Kaptol postoji te da Mesić neće ići na Bozanićeve mise sve dok se kardinal ne ogradi od vrlo neugodnih napada nekih svećenika na poglavara države. Ali nitko se ne pita što o tome misli - Bog, jer se priča zbiva u području bogoštovlja. Kako to ne znamo, s pouzdanjem u jednakost svih pred Njim možemo se upitati - zašto bi Mesiću uopće bilo važno da pribiva Bozanićevoj misi i zašto bi kardinalu bilo važno da mu predsjednik dođe na misu? Koliko znam, u tim se pitanjima ne krije misterij svete mise, on je negdje drugdje i njegova svetost nije nimalo podložna ozračju što bi ga nametala hijerarhija na misi nazočnih vjernika. Ako kome vrijedi osobni stav, evo ga: uvijek bih izbjegavao mise koje sračunato vodi crkveni poglavar očekujući da će na njih sračunato doći Mesić, Sanader, Šeks i drugi politički značajnici. Pa i iz ovog razloga: njihova obećanja i zaklinjanja Bogu ne mogu biti drukčija od njihovih obećanja i zaklinjanja narodu, vjernicima, biračima, pa sad si zamislite kakva su.".
Add a comment        
 

 
Oliver Dulić - predsjednik Skupštine SrbijeU uredničkom komentaru u Hrvatskom slovu Nenad Piskač napravio je malu usporedbu statusa pripadnika hrvatskog naroda u zemljama na području bivše Jugoslavije sa statusom koji pripadnici naroda iz tih zemalja uživaju u Hrvatskoj. Po ovom pitanju situacija je dosta jednostavna: "U Sloveniji Hrvati nemaju status nacionalne manjine. Slovenci u Hrvatskoj imaju. U Crnoj Gori Hrvati nemaju status nacionalne manjine. Crnogorci u Hrvatskoj imaju. U BiH Hrvati su samo na papiru konstitutivni narod, što su konstitutivniji - to ih je manje... U Srbiji Hrvate su uspjeli podijeliti po nazivu, a Hrvata koji se izjašnjava "jugoslavenom" posjeli na mjesto koje po izbornim rezultatima pripada četnicima. U Makedoniji Hrvati nemaju status nacionalne manjine. Makedonci u Hrvatskoj imaju.".
Add a comment        
 

 
SaborIz prošlog broja Hrvatskog lista prenosimo članak Slavena Letice na temu povijesnog nasljeđa koje opterećuje cjelokupno hrvatsko društvo. Točnije, Letica se osvrće na pitanja kardinala Bozanića postavljena u propovijedi na bleiburškom polju koja su s mrtve točke pokrenula ozbiljniju kritičnu raspravu o hrvatskoj komunističkoj prošlosti. U svezi sa saborskom deklaracijom o osudi komunističkih zločina Letica je iznio svoja iskustva i razmišljanja koja, dojma smo, malo previše pojednostavljuju stvari: "Iako sam predložio "lustracijski paragraf" bio sam svjestan kako će me HDZ-ova većina, sa svojim koalicijskim partnerima, zamoliti da ga uklonim iz završnoga teksta da bi mi pružila glasačku potporu. Razlog za to nije navodni "strah HDZ-a od lustracije", već činjenica što je ta stranka svjesna kako je agresija na našu zemlju 90-ih godina prošloga stoljeća proces lustracije učinila krajnje složenim. Naime, na tragu poznate Tuđmanove teze o "nacionalnom pomirenju", u obranu zemlje i naroda uključili su se i mnogi ljudi koji su sudjelovali u gušenju ljudskih prava pa i u počinjenju zločina u doba totalitarnoga jugo-komunističkoga poretka. Istodobno, mnogi komunistički disidenti postali su sudionicima agresije na Lijepu Našu, pa i počinitelji pojedinačnih i masovnih zločina. Upravo zbog toga krajnje složenoga i kontroverznoga povijesnoga nasljeđa, danas je vrlo teško ozakoniti i provesti lustraciju, jer se u javnosti stalno sukobljava nekoliko nepomirljivih lustracijskih paradigmi i pokreta.".
Add a comment        
 

 
Suzana JašićU Vjesniku je Silvana Oruč Ivoš prokomentirala temu političkih manipulacija i sukoba interesa, ilustrirajući je s tri primjera. Silvana Oruč Ivoš osvrće na se prvo na prijedlog predsjednika Zorana Milanovića da se Hrvatima iz BiH ukine pravo glasa, a onda raspravlja sukoba interesa u slučaju Radimira Čačića i predsjednice udruge GONG Suzane Jašić, o čemu smo već pisali na našem portalu. Što se GONG-a tiče, umiješani u cijelu aferu se očigledno nisu uspjeli dogovoriti kako će se javnosti prikazati brojke: "Na jednom saborskom odboru otvorila se rasprava o tome je li predsjednica udruge Gong (Građani organizirano nadgledaju glasovanje) i članica Programskog vijeća HRT-a Suzana Jašić isto tako u sukobu interesa. I to zato što su toj udruzi koja promatra izbore i kad oni jesu i kad nisu, prema onome što su sami objavili na svojim web-stranicama, donacije od HRT-a nenormalno porasle (recimo na 12 milijuna kuna godišnje) od kada je Jašić članica vijeća te kuće. Iako saborski odbor o tome nije mogao donijeti konačnu odluku jer je mišljenje zastupnika bilo podijeljeno, razvidno je da Jašić po tom pitanju nije u sukobu interesa. Naime, ono što su objavili na svojim web-stranicama neistina je. Novi ravnatelj HRT-a Vanja Sutlić pojasnio je da se reklame koje HRT objavljuje Gongu ubrajaju u kategoriju općih informacija koje moraju objaviti.".
Add a comment        
Ned, 17-11-2019, 10:34:37

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.