HRTIz Večernjeg lista prenosimo kolumnu Tihomira Dujmovića koji je prokomentirao medijsku hajku na direktora programa Domagoja Burića i njegov dopis vezano uz emisiju "30 u hladu", koji je izazvao buru negodovanja brižnih čuvara anacionalne Hrvatske. Izdvajamo: "Hrvatska država kao i druge države ima državnu televiziju, ali je HTV u poimanju nacionalne dimenzije miljama udaljena i od prakse BBC-a i od ORF-a ili od slovenske državne televizije. Taj anacionalni pečat koji je isklesala jugoslavenska sinteza, to je bolest kojoj se ne vidi lijeka. Ta mržnja svakog domoljublja, ta alergičnost na iskazivanje baš svake nacionalne svijesti, ta potreba da se unište sve relacije što su nastale kad je hrvatska država nastajala, to izrugivanje svakoj nacionalnoj svetinji, mržnja i nerazumijevanja baš svega što ima nacionalni kontekst, to frapira. To nužno vodi u nove mržnje, jer se jedan dio naroda s drugim istinski, najdublje i najiskrenije ne razumije. Naime, nema države s državnom TV koja tako prezire svoj nacionalni identitet i nacionalnu svijest!"
Add a comment        
 

 
TuđmanIz Hrvatskog slova donosimo komentar Nenada Piskača o pozadini medijskoga prešućivanja obilježavanja Dana dr. Franje Tuđmana u  Velikom Trgovišću, kao simbola općeg trenda takozvane detuđmanizacije koji trenutno prevladava u Hrvatskoj. Paralelno s time, postavlja pitanje na koji način danas sa Stjepanom Mesićem, za razliku od Tuđmanova vremena, zaista funkcionira Hrvatska. Izdvajamo: "Nije li vrijeme da lakrdiju pod šifrom „detuđmanizacija“ spremimo u ropotarnicu nepotrebnih nam floskula? Taj se proces detuđmanizacije provodi od kad je Tuđman ušao u javni prostor sa svojim knjigama, dakle, još u vrijeme Jugoslavije. Eskalirao je kad su Tuđmanovu političku sintezu komunisti u Hrvatskoj proglasili „opasnom namjerom“. Komunistička logika prevladava i danas većinom medijskoga prostora. Pa ipak, Dani dr. Franje Tuđmana – Hrvati kroz stoljeća, ne mogu se jednostavno ideološki svesti pod šifru „opasne namjere“, stoga su prešućeni."
Add a comment        
 

 
StepinacIz Hrvatskog lista donosimo komentar Ivice Marijačića o 110. obljetnici rođenja  blaženog Alojzija Stepinca, navršenoj 8. svibnja ove godine. Marijačić je prokomentirao najvažnije detalje iz Stepinčeva života, posebice dio koji se odnosi na komunistički progon i izdržavanje kazne u Lepoglavi. Također donosi malo poznate i gotovo nevjerojatne pojedinosti u postupcima vlasti nakon njegove smrti: "Po nalogu Josipa Broza, tri mjeseca nakon pokopa, režimski su zločinci otvorili njegov lijes i unakazili tijelo. Plašili su se da dokazi o trovanju naknadno ne budu pronađeni, pa su mu izuzeli neke tjelesne organe. Zastrašujuća je činjenica, za koju gotovo nitko ni danas u Hrvatskoj ne zna, da su mu zločinci iščupali srce i prenijeli ga u boci formalina u Šarengradsku ulicu u Zagrebu gdje je bila milicijska stanica te ga spalili u tamošnjoj peći. Danas je na tom mjestu u Šarengradskoj policijska ambulanta, a u njezinom podrumu je još uvijek peć u kojoj je spaljeno Stepinčevo srce."
Add a comment        
 

 
Tuđman i ŠušakIz Večernjeg lista, odnosno Vjesnika, prenosimo dva komentara koji se po svome sadržaju mogu podvesti pod zajednički nazivnik. Točnije, tema i jednog i drugog su manijakalni pokušaji dijela današnje politike potpomognute medijima da na svaku, primjerice obljetnicu rođenja ili pak smrti prvog predsjednika Hrvatske Tuđmana ili pak bivšega ratnoga ministra Gojka Šuška diskreditiraju njihov lik i djelo na svaki mogući način. Izdvajamo: "Tako je i ovogodišnji Tuđmanov rođendan iskorišten za ostrašćene napise u kojima ga se pokušava politički diskreditirati kako bi se umanjila njegova važnost u novijoj hrvatskoj povijesti. Međutim, s obzirom na to da se pritom umjesto činjenicama uglavnom služe konstruiranim dokazima koji su već prokazani kao lažni (»Ashdownova salveta« i slični obavještajni uratci) i ne čudi što takvim pristupom najviše štete sebi dodatno srozavajući svoj ugled. Samom Tuđmanu teško mogu nauditi jer iza njega stoje povijesno opipljivi rezultati koji ga svrstavaju među najveće hrvatske državnike."
Add a comment        
 

 
HRTIako smo jučer i sami primijeti kako je dopis direktora programa Domagoja Burića vezan uz ljetnu HRT-ovu emisiju "30 u hladu" u kojem se traži više nacionalne simbolike bio nespretno sročen [Tračak razuma na HRT-u], cijeli slučaj znatno je prerastao okvire koji bi bili normalni i na žalost dobio ne toliko neočekivani nastavak. Iako bi se o samom načinu na koji je Burić svoje ideje prezentirao dalo, dakle, raspravljati, to ne umanjuje suštinu problema. A to je kronični nedostatak nacionalnoga na onome što bi trebala biti nacionalna televizija. A da na HRT-u radi mnogo onih koji se s takvom politikom slažu, najbolje pokazuje peticija kojom se traži da se osim HND-a i Programskog vijeća HRT-a na Burćev domoljubni dopis očituju i glavni ravnatelj HRT-a Vanja Sutlić te Blago Markota. Novinari, urednici, realizatori i producenti u prigovoru tvrde da je Burić povrijedio profesionalni dignitet svih koji su tijekom tri godine bili uključeni u realizaciju projekta “30 u hladu”. No, kada se pogleda lista potpisnika, na njoj se nalaze i osobe o čijem je profesionalnom dignitetu odista deplasirano govoriti. Zato listu potpisnika treba tumačiti prvenstveno kao politički motiviranu, a pozivanje na profesionalizam shvatiti tek kao smokvin list.(mmb)
Add a comment        
 

 
FumićIz Hrvatskog slova donosimo komentar Mladena Pavkovića o liku, djelu i podrijetlu predsjednika SAB-a Hrvatske Ivanu Fumiću, bivšem vojnom sucu i posljednjem komunističkom sekretaru pravosuđa, koji može pripomoći u stvaranju realne slike kako o tom čovjeku tako i o pozadini njegovih namjera. Izdvajamo: "A tko je zapravo Fumić? Prema životopisu, rođen je 26. prosinca 1930., a već 18. kolovoza 1942. stupio je u narodnooslobodilački pokret. Dakle, kao dječak ideološki je sazrio, a takvih "junaka" bilo je u partizanima kao "mladog graha". Boško Buha, jedna od najvećih ikona Drugog svjetskoga rata bio je stariji od Fumića čak četiri godine (r. 1926. u Gradini pokraj Virovitice). Fumić je, ako je suditi po njegovu životnom putu, odmah po dolasku u partizane bio "cijepljen" lažima, a njima se, na žalost, nastavio služiti sve do današnjih dana. Just Ivetac i sam partizanski dragovoljac u jednoj svojoj knjizi među ostalim je napisao da je najveća mana partizana bila laž, kao što je laž bila i marksistička ideologija koja im je bila nametnuta kao najsavršenija religija prema kojoj se društvo trebalo ravnati da bi dohvatilo sreću."
Add a comment        
 

 
SrbijaIako nedjeljni parlamentarni izbori u Srbiji na prvi pogled nisu donijeli ništa dramatično novoga, barem što se ostvarenih rezultata tiče, reperkusije relativne pobjede Borisa Tadića i njegove pro-zapadne opcije mogle bi u konačnici biti vrlo značajne. Pisali smo kako je odabir takozvane demokratske naspram radikalne strane u Srbiji, ujedno i novi podstrek slovenskoj vanjskoj politici, koja je posljednjih nekoliko mjeseci aktivno angažirana u protežiranju srpskih interesa i njihovom približavanju Europskoj Uniji. Tako na slovenske reakcije i nije trebalo dugo čekati. U priopćenju slovenskog predsjedništva EU početkom tjedna “toplo se pozdravlja jasna pobjeda proeuropskih snaga”. “Ispune li se potrebni uvjeti, kao što je rečeno u zaključcima Vijeća 29. travnja, ovo bi omogućilo Srbiji napredak na njezinu europskom putu, uključujući status kandidata”, kaže se još u priopćenju koje je u ime EU izdalo slovensko predsjedništvo. Priča postaje zanimljivijom, a ujedno i ironičnom ako se u obzir uzme činjenica da će upravo Miloševićeva socijalistička partija, nakon samo osam godina od njegova svrgavanja s vlasti po svemu sudeći biti presudna za sastavljanje "proeuropske" Vlade Borisa Tadića. Da nije tragično bilo bi smiješno.(mmb)
Add a comment        
 

 
TadićU Srbiji se tako barem što se raspodjele glasova birača tiče ništa i nije puno promijenilo u odnosu na parlamentarne izbore 2003. godine, pa se može prije govoriti o statusu quo, nego o velikim pobjedama. No, nije trebalo čekati ni 24 sata od zatvaranja birališta u Srbiji a da iz Hrvatske krenu razdragani telegrami s čestitkama. "Europska Srbija jamac je boljeg života i budućnosti Srbije kao moderne demokratske države i dobrog susjeda u regiji koja više nikada neće biti talac prošlosti" - piše u jednom od njih, ostavljajući otvorenim pitanje zašto bi Srbija uopće bila talac prošlosti kada iz te prošlosti baš ništa nije trebala naučiti.  To što će Srbija s "pobjednikom" Tadićem lakše i brže uključiti u regionalne i europske integracije ne znači da se išta promijenilo u Srbiji, nego da će razmjerno lako stići Hrvatsku koja je, za razliku od Srbije, još uvijek talac svoje prošlosti sve dok joj se sudi zbog dva zajednička zločinačka pothvata - što neki lako i prelako zaboravljaju.(mmb,mm)
Add a comment        
 

 
BiHDana 4. ožujka 2004. godine tužiteljstvo međunarodnoga suda za ratne zločine podiglo je optužnicu protiv Jadranka Prlića, Brune Stojića, Slobodana Praljka, Milivoja Petkovića, Valentina Ćorića i Berislava Pušića. Navedena grupa optužena je za poticanje i raspirivanje političkog, etničkog ili vjerskog razdora, podjele i mržnje, primjenu sile, zastrašivanje i teror, oduzimanje i uništavanje imovine, zatočenje i zatvaranje, prisilno premještanje i deportacija te prisilan rad na području BiH. Iako čitava stvar i nije previše prisutna u hrvatskim medijima, kao da suđenje nije u tijeku ili bar od prevelike važnosti, jer se eto sudi tamo nekim Hrvatima iz BiH. No, situacija je upravo suprotna i veliki su ulozi u igri. Čitav proces inkriminacije Tuđmana i njegove politike preko optuženih Prlića i ostalih uvelike olakšavaju transkripti koje je aktualni predsjednik Hrvatske Stjepan Mesić iskrcao u Haagu na samom početku svoje «vladavine». Naravno da ta činjenica sama po sebi dovodi Hrvatsku u nemoguću situaciju, odnosno u neravnopravan položaj u odnosu na druge države sudionice u spomenutom ratu, i predstavlja presedan u svjetskim okvirima. Hrvatska je u tom slučaju ravnopravna kao primjerice djevojka koja odlazi na natjecanje za miss svijeta, ali joj prije odlaska netko odreže ruku ili nogu. Također je činjenica da Haag ne posjeduje ni t od transkripata primjerice Miloševića ili Izetbegovića. No, Tuđmanovi su zaslugom domoljuba Mesića na raspolaganju tužiteljstvu koje se istima obilato i služi, često puta izvlačeći pojedine rečenice ili njihove dijelove iz konteksta. Postavlja se pitanje kakvim se imenom može nazvati Mesićeva politika koja je dopustila nedopustivo, a to je da se desetak godina od završetka sukoba apsolutno svi podaci i državne tajne daju na uvid trećima da se njima služe po svom nahođenju? Kako to da je Beograd bio u stanju okrenuti zemlju naglavce kako bi sklopio dogovor s Carlom del Ponte i u svojim namjerama na kraju i uspio jer su dokumenti koji su u konačnici i stigli u Haag u ključnim dijelovima bili zacrnjeni? kako to da nitko nikada nije vidio transkripte primjerice šefova zapadnih zemalja i njihovih planova podjele BiH?(mmb)
Add a comment        
Pon, 10-08-2020, 20:45:05

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.